Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je u petak da se u hrvatsku zajednicu zbog prijetnji njihovom vodstvu uvukao strah te da ohrabruje uhićenje jedne od osoba koje stoje iza takvih poruka, upućenih putem elektroničke pošte i društvenih mreža.

„To su geste koje nas hrabre, koji ulijevaju nadu da će Srbija razriješiti sve ono što nije dopušteno pozitivnim zakonima u Srbiji kada je pitanju izazivanje nacionalne i vjerske nesnošljivosti“, rekao je Žigmanov medijima na hrvatskome u Vojvodini.

Po njegovim riječima, uvrede i otvorene prijetnje „ubijanjem automatom“, upućene vodstvu hrvatske manjine, izazvale su uznemirenost i strah među pripadnicima te zajednice, što uvijek za posljedicu ima njihovo odbijanje da sudjeluju u javnom životu.

Subotička policija uhitila je u petak jednu osobu zbog sumnje da je na privatan profil predsjednice Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) u Srbiji poslala poruku prijetećega i uvredljivog sadržaja.

Žigmanov je napomenuo da još uvijek nema reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji bi takve napade trebali osuditi.

Čelnik DSHV-a drži da je inicijativa o uvođenju bunjevačke ikavice u službenu uporabu u Subotici planski pokrenuta, čemu ide u prilog lavina negativnih komentara i napada na hrvatsku zajednicu u pojedinim srbijanskim tabloidima i na društvenim mrežama.

„Ono što mi možemo naslutiti, jest da se antihrvatski resentimani u Srbiji šire, osnažuju, potiču u vremenima pred važne društvene i političke događaje. A na jesen će biti popis stanovništva“, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je gradonačelnik Subotice eksplicitno rekao „vidjet ćemo koliko će nas biti na popisu“, zaključivši da to nisu ohrabrujuće poruke, niti su u funkciji smirivanja napetosti.

Zajednička izjava desetak hrvatskih udruga kulture

U raspravu o inicijativi za proglašenje bunjevačke ikavice službenim jezikom u Subotici uključilo se i desetak hrvatskih subotičkih udruga kulture.

One su javnosti uputile zajedničku izjavu u kojoj navode da se ne odriču svoje bunjevačke kulturne baštine i govora, suprotstavljajući se time inicijativi Bunjevaca ne-Hrvata i gradske vlasti u Subotici po kojoj se bunjevački govor pokušava uvrstiti kao poseban službeni jezik u statut grada.

„Važan element očuvanja nacionalnog identiteta je jezik. Ponosni smo na naš bunjevački govor i smatramo ga neotuđivim dijelom hrvatskoga jezika i kao takvoga ga čuvamo i njime se koristimo od našega osnutka, nasljeđujući svoje kulturne i druge velikane“, stoji među ostalim u izjavi.

Udruge izražavaju žaljenje i nezadovoljstvo odlukom Skupštine grada Subotice o pokretanju procedure za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.

Također naglašavaju kako će „s ljubavlju i ponosom prema našem bunjevačkom rodu i hrvatskome narodu nastaviti djelovati u prostoru kulture u Bačkoj s nesmanjenom zauzetošću za očuvanje naše tradicije i našeg govora – ikavice, novoštokavskog dijalekta hrvatskog jezika, kao neotuđivog dijela našeg identiteta od dolaska u ove krajeve do danas“.