Tomislav Vukoja, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi Zagreb zapad, govori o negodovanju stanovnika zbog preizgrađenosti Laništa, o budućnosti Velesajma i Hipodroma te komunalnim izazovima u procesu preobrazbe ruralnih dijelova četvrti

Iz urbanističke perspektive Gradska četvrt Novi Zagreb zapad vrlo je raznolika. Dok je manji dio područja na sjeveroistoku (Kajzerica, Savski gaj, Remetinečki gaj, Lanište, Siget, Trnsko) izrazito urbaniziran, na njegovu većem dijelu razmještena su donedavno posve ruralna naselja koja sve brže rastu i poprimaju urbana obilježja. Isključivo poljoprivredna kućanstva sve su malobrojnija, ali se znatan broj stanovnika ovoga prostora, uz druge djelatnosti, još bavi i poljoprivredom.

Međutim, snažna urbanizacija u nekim naseljima ne prolazi uz odobravanje stanovnika. Tako je nedavno dio stanovnika na Laništu pokrenuo inicijativu Stop gradnji na Laništu i negoduju zbog najave izgradnje novih stambenih zgrada, škole i doma za starije osobe, tvrdeći da im je naselje preizgrađeno. Više o tome kao i o drugim izazovima u GČ-u Novi Zagreb zapad za Zagreb News je govorio Tomislav Vukoja, predsjednik Vijeća te gradske četvrti.

“Apsolutno sam svjestan svih problema koje ima ne samo Lanište, već i drugi mjesni odbori u našoj gradskoj četvrti. Ovdje je problem postojeći Generalni urbanistički plan, na čijim izmjenama i dopunama radimo kako bismo zaustavili ovakve prakse, ali do tada vrijedi GUP ovakav kakav jest. Također, sve čestice na kojima se gradi ili će se graditi su u privatnom vlasništvu i tamo se može graditi ako se zadovolje svi uvjeti propisani GUP-om, odnosno gradski ured nadležan za izdavanje građevinskih dozvola ne može ne izdati dozvolu ako su zadovoljeni svi uvjeti.

To ne znači da se ja ne slažem s inicijativom građana s Laništa jer smo u Sigetu prije nekoliko godina bili suočeni sa sličnom situacijom oko izgradnje poslovno-stambenog kompleksa. Međutim, za cijeli projekt su investitorima bile potrebne dvije gradske čestice koje smo branili i pet godina kasnije i obranili, što opet ne znači da investitor na onim česticama koje su njegove ne može izgraditi objekt koji je dopušten GUP-om. Jedino što će se graditi na Laništu, a da je na čestici u gradskom vlasništvu je nova osnovna škola”, rekao je Vukoja.

U toj gradskoj četvrti smješten je i Zagrebački velesajam za koji je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, najavio moguću prenamjenu i revitalizaciju. Vukoja je ispričao kako su na proljeće ove godine o tome, između ostalog, raspravljali na tribini „Novi Novi Zagreb“. “Konkretno, mi prostor Velesajma vidimo kao centar Novog Zagreba ispunjen potrebnim i adekvatnim društvenim sadržajima, na tragu onoga do čega je došao i profesor Jukić s Arhitektonskog fakulteta sa svojim istraživačkim timom. Moguće je imati oboje, i Velesajam u gabaritima koje zahtijeva današnje vrijeme i društvene sadržaje i otvorenost prema stanovnicima Novog Zagreba”, objasnio je Vukoja.

Dugo se u medijima moglo čitati i o projektu Zagrebački Manhattan, koji je također trebao biti u toj gradskoj četvrti i koji je podrazumijevao izmještanje Hipodroma. Iako se od projekta odustalo, iz Društva arhitekata Zagreba moglo se čuti da ga ne treba posve odbaciti. Vukoja ima potpuno suprotan stav: “Na beogradskom primjeru možemo vidjeti kako ti projekti na kraju ispadnu, a tamo je ispao baš loše, od uništene vizure grada, preko nedostajuće infrastrukture i kačenje na dotrajalu i preopterećenu komunalnu infrastrukturu, do loše gradnje, otpadanja dijelova fasade i slični problemi. Također, taj projekt nema korelaciju s ostalim kvartovima, prilikom izrade tog projekta gleda se isključivo na područje izgradnje, ne i na okolinu. Hipodrom u ovom dijelu ne smeta nikome, ali ima svoje probleme koje treba riješiti”.

Zagreb News je nedavno pisao i o problemu stanovnika Lučkog i nemogućnosti spajanja na kanalizaciju u Puškarićevoj ulici. Vijeće gradske četvrti uključeno je u rješavanje problema i prema riječima Vukoje trude ga se zajedno riješiti. “Priča s rekonstrukcijom Puškarićeve ulice vrti se u krug, mi ne možemo tamo ništa raditi dok Hrvatske ceste ne naprave rekonstrukciju, a opet, u toj ulici ima dosta imovinsko-pravnih problema, od kojih su neki komplicirani za rješavanje. To ne znači da mi odustajemo od toga, uskoro organiziramo sastanak predstavnika četvrti i mjesnih odbora, predstavnika ViO-a i dogradonačelnika da vidimo kako ćemo raspetljati tu situaciju”, naglasio je Vukoja.

S obzirom na to da je u toj četvrti veliki broj nekad ruralnih naselja, problemi s vodom, odvodnjom i kanalizacijom nisu rijetki. Vukoja je rekao kako je situacija šarolika: “Negdje ima problema s vodom, negdje s kanalizacijom, ali najveći problem imamo s oborinskom odvodnjom, bez koje ne možemo krenuti u realizaciju izgradnje nogostupa. Za ovaj problem, kao i za problem kanalizacije smo se založili i zalažemo se u ViO-u da se krene rješavati, odnosno da se projektom oborinske odvodnje na području cijelog grada krene rješavati i naša gradska četvrt”.

U 2022. četvrt je imala u proračunu nešto manje od 13 milijuna kuna. Vukoja je rekao kako su postojali određeni problemi u realizaciji u prvoj polovici godine, ali vjeruje da će uspjeti realizirati većinu stvari predviđenih planom, osim nekih projektiranja za koje treba određeno vrijeme.

“Plan za sljedeću godinu je još uvijek u pripremi, trebamo se nakon procjena radova konzultirati s mjesnim odborima kako bismo se financijski uklopili u sredstva koja su nam raspolaganju, pa ću tek nakon toga moći najaviti najvažnije projekte. U ovoj godini ističem veliki projekt rekonstrukcije južnog nogostupa na Aveniji Dubrovnik, u čijem su financiranju sudjelovala tri mjesna odbora Kajzerica, Siget i Trnsko sa sredstvima iz njihova  asfalterskog programa, a Gradska četvrt je za asfalt i betonsku galanteriju sudjelovala sa sredstvima iz plana komunalnih aktivnosti. Sada napokon imamo uređenu šetnicu”, zaključio je Vukoja.