U lipnju se navršila godina dana otkad je Tomislav Tomašević, nakon više od uvjerljive pobjede zeleno-lijeve platforme Možemo, preuzeo vlast u Zagrebu. Iako ih, prema anketi agencije IPSOS provedenoj u svibnju, i dalje podržava preko 60 posto građana, kao i mjere koje poduzimaju, ima i onih koji su razočarani sporošću rješavanja nagomilanih gradskih problema. Opozicija u Skupštini Grada Zagreba, među kojima su najgrlatiji HDZ i članovi stranke BM365 pokojnog gradonačelnika Bandića, optužuju ih da su nesposobni, da se nisu snašli i da su pretvorili glavni grad Hrvatske u smećegrad.

U međuvremenu je Visoki upravni sud suspendirao odluku Gradske skupštine o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj, a ako ta mjera sudskom odlukom ostane na snazi, Grad Zagreb morat će ići u rebalans proračuna kako bi pronašao dodatnih pola milijarde kuna za isplaćivanje naknade koju koristi 5800 korisnika. Sve više se spekulira i o mogućim prijevremenim izborima na nacionalnoj razini, na kojima bi se HDZ-u trebala suprotstaviti koalicija ljevice i lijevog centra i pokušati osvojiti vlast.

Dan nakon izlaska ovog broja tjednika Nacional, 22. lipnja, održat će se proslava Dana antifašističke borbe u čijoj organizaciji prvi put sudjeluje Grad Zagreb. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem, dugogodišnjim aktivistom s diplomom Fakulteta političkih znanost u Zagrebu i magisterijem Sveučilišta u Cambridgeu u području okoliša, društva i razvoja. Kao jedan od osnivača stranke Zagreb je NAŠ! ušao je u Gradsku skupštinu 2017. godine. Na parlamentarnim izborima 2020. kao kandidat platforme Možemo! postao je zastupnik u Hrvatskom saboru, a lani je izabran za gradonačelnika glavnog grada Hrvatske.

NACIONAL: Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, prvi put će biti obilježen u organizaciji Grada Zagreba. Što to za grad znači na simboličnoj razini i zašto niste organizirali i proslavu Dana oslobođenja grada Zagreba 8. svibnja, što su mnogi očekivali?

Za Dan oslobođenja Zagreba tradicionalno su održani Trnjanski kresovi, a ja sam bio prvi gradonačelnik koji je u njima sudjelovao. SABA je organizirala svečanu akademiju u Lisinskom, na kojoj sam također bio, a tog jutra predvodio sam i izaslanstva koja su položila vijence na grobnici narodnih heroja i na partizanskom groblju na Mirogoju. Bili smo i u Dotrščini, gdje su ubijeni brojni zagrebački antifašisti, i čini mi se da je i to prvi put da je u novijoj hrvatskoj povijesti gradonačelnik Zagreba bio tamo, što je bila vrlo jasna gesta. Tom prilikom obećali smo da ćemo obnoviti spomen-ploču. Planiramo za Dan antifašističke borbe postaviti info ploču u Dotrščini, a uskoro će biti završena i replika originalne spomen-ploče, koja je uklonjena 1990-ih. Zbog svega navedenog i tradicionalnih manifestacija koje se održavaju 8. svibnja, na Dan oslobođenja grada Zagreba, smatrali smo da je potrebnije napraviti iskorak za Dan antifašističke borbe, kada su se u Zagrebu do sada organizirali samo manji skupovi poput skupa u organizaciji Antifašističke lige. Zato smo na njihovu inicijativu odlučili da grad ove godine suorganizira jednu veću manifestaciju na Trgu žrtava fašizma, na kojoj će svirati TBF i koja će, nadam se, okupiti i mlađu publiku. Inače, na Dan Europe, 9. svibnja, imao sam primanje za veleposlanike. Nije slučajno da je Dan pobjede nad fašizmom proglašen Danom Europe. Europa se temelji na antifašizmu, kao i Hrvatska, i to cijela politička elita mora prihvatiti. Napravili smo još jedan korak u tom smjeru, a to je otvaranje Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima. Nije mala stvar u javnom prostoru, imajući u vidu hrvatski kontekst povijesnog revizionizma, na Glavnom željezničkom kolodvoru imati spomenik na kojem piše „žrtvama ustaškog režima“.

Ponekad mi se čini da je grad namjerno ostavljen u ovakvom stanju kako bi se Bandić i njegova ekipa mogli lakše vratiti na vlast, no da ih je u tome osujetila njegova iznenadna smrt

NACIONAL: Oko imena tog spomenika bilo je dosta prijepora s predstavnicima naroda žrtava, osobito sa Srbima i Romima. Jesu li ti prijepori riješeni?

Kad smo preuzeli vlast u Zagrebu, spomenik je već bio napravljen, no zbog prijepora ne i otkriven. Ponosni smo što smo te prijepore uspjeli razriješiti, postići konsenzus sa židovskim organizacijama i spomenik staviti u funkciju. Jasno sam svaki put naglašavao da žrtve ustaškog režima nisu bili samo Židovi, već i Srbi i Romi i hrvatski antifašisti. Bit će još intervencija na tom prostoru vezano uz kontekstualizaciju lokomotive kojom su nevini ljudi odvoženi u logore smrti. Drago mi je da su na otvorenju tog spomenika bili svi živući bivši predsjednici Republike, kao i sadašnji predsjednik Zoran Milanović. To je ipak znak neke zrelosti hrvatskoga društva.

NACIONAL: Kad smo već kod Milanovića, kako ocjenjujete svoju suradnju s njim? Naime, svojedobno je vas izvrijeđao, kao i brojne druge aktiviste, saborske zastupnice, feministice… Nazivao vas je „wannabe gradonačelnikom koji se za Sabor oblači kao za teferič na Ilidži“.

Suradnja i komunikacija između nas je korektna, što se, vjerujem, vidi i iz naših izjava u raznim prilikama.

NACIONAL: Vaš koalicijski partner SDP, na čelu s Viktorom Gotovcem, traži povratak imena Trga maršala Tita. Odbili ste taj prijedlog jer smatrate da nije među prioritetima, što je svakako točno, no vaši birači to tumače kao pokušaj nezamjeranja desnici. Komentar?

Nismo odbili taj prijedlog. Ne znam kako to tko tumači, no ja s koalicijskim partnerima ne razgovaram preko medija. Još nismo sjeli na tu temu, ali namjeravamo o tome uskoro raspraviti. SDP je poslao prijedlog da se to uvrsti u fond imena, što znači da je to još na razini skupštinskog odbora. A teza da se ne želimo zamjeriti desnici je potpuno promašena, s obzirom na sve što smo do sada napravili. Od uskraćivanja moje suglasnosti za vješanje zastava po gradu za Hod za život, do činjenice da sam bio prvi gradonačelnik koji je otišao na Sljeme, na Adolfovac, u povodu obilježavanja tragične smrti, odnosno zločina počinjenog nad obitelji Zec. Bio sam i prvi gradonačelnik koji je bio na Gay Prideu tako da se ne slažem s tezom u vašem pitanju.

NACIONAL: Sve više se spekulira da bi Plenković ujesen mogao raspisati nove parlamentarne izbore, dok mu je rejting visok, nakon dobre turističke sezone, kako bi očistio Vladu i krenuo ispočetka. Je li Možemo! spreman na takav scenarij? Mislite li da stranke ljevice i lijevog centra imaju snage preuzeti vlast u državi?

Svatko tko je u oporbi, a mi smo u oporbi na nacionalnoj razini u Saboru, mora uvijek biti spreman ići na parlamentarne izbore. Naravno da smo spremni ako dođe do prijevremenih izbora ove jeseni, no o tom potom. To su tek spekulacije. Međutim, što se tiče vašeg pitanja o mojoj osobnoj političkoj ambiciji, to je odraditi gradonačelnički mandat do kraja i onda se natjecati za drugi mandat jer će čišćenje dugo trajati, a za neke projekte koje ćemo pokrenuti potrebna su dva mandata. No naravno da je ambicija stranke Možemo! i mojih kolega ići na parlamentarne izbore i sudjelovati u vlasti na nacionalnoj razini.

‘Smatrali smo da je potrebnije napraviti iskorak za Dan antifašističke borbe, kada su se u Zagrebu do sada organizirali samo manji skupovi poput skupa u organizaciji Antifašističke lige’, kaže Tomislav Tomašević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Jeste li započeli razgovore s potencijalnim koalicijskim partnerima na ljevici i lijevom centru, ili nekim drugim strankama?

Nismo. Ni s SDP-om ni s kime drugim. Za sada svatko od nas radi na svojim programima i gradnji kapaciteta, odnosno podružnica širom zemlje, osim toga, sada su lokalni izbori u Splitu. Kada sve to završi, onda ćemo vidjeti.

NACIONAL: Da doista dođe do izbora, tko bi bio vaš kandidat za premijera?

To još nismo definirali, o tome, dakako, odlučuje stranka u širem sastavu. No Sandra Benčić je koordinatorica stranke na nacionalnoj razini. Ja imam pune ruke posla u Zagrebu. Sandra vodi naš saborski klub te je i prema istraživanjima javnog mnijenja građani sve više prepoznaju.

NACIONAL: Mnogi birači koji su vam dali glas na prošlogodišnjim zagrebačkim izborima, nisu to učinili samo zato da počistite Bandićevu ostavštinu, nego i zato da se pripremite i isto uradite na nacionalnim izborima i s hadezeovskom ostavštinom. No ostali su razočarani jer ste tu nacionalnu komponentu političke akcije Možemo! sasvim zanemarili. Je li taj dojam točan?

Nije, jer osnivamo nove i jačamo postojeće lokalne grupe tj. podružnice od Slavonije do Istre. U svim gradovima u kojima smo sudjelovali na lokalnim izborima prešli smo prag, a u Zagrebu i Pazinu smo na vlasti. Sada imamo dosta novih političara, dosta novih vijećnika i vijećnica koji su prvi put ušli u gradska vijeća i u županijske skupštine i sada treba jačati njihove kapacitete. Možemo! je spreman nakon sljedećih izbora sudjelovati u vlasti, koja, naravno, neće uključivati HDZ i stranke desnice.

Nismo utišali kritiku prema HDZ–u i ako netko sluša naše saborske zastupnice, to nikako ne možemo reći. No na suradnju s ministrima i Vladom ja sam kao gradonačelnik Zagreba obvezan

NACIONAL: Dojam je i da se niste očitovali o nekim o vrlo važnim, čak i presudnim zbivanjima na međunarodnoj sceni. Na primjer, osim jedne izjave neposredno nakon ruske agresije na Ukrajinu, oko tih događaja se niste očitovali. Jeste li u bilo kakvoj komunikaciji s gradskom upravom Kijeva?

Ne bih se složio s tom konstatacijom. Bilo je dosta komunikacije na nacionalnoj razini o ratu u Ukrajini u našem saborskom klubu. Reagirao sam na rusku agresiju u Ukrajini prvoga dana i najoštrije je osudio. Rekao sam i da se Hrvatska treba koncentrirati na prihvat izbjeglica, čemu je i Grad dao svoj doprinos na sve moguće načine – od besplatnih knjižnica, kulturnih programa, besplatnog javnog prijevoza, do prostora za udruge Ukrajinaca. Suradnja s Kijevom nakon početka rata postoji kroz mrežu gradonačelnika Eurocities. Isto tako u ovih godinu dana sam na međunarodnoj razini kao gradonačelnik Zagreba sudjelovao u nizu međunarodnih konferencija diljem Europe. Bio sam na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Glasgowu, jer to smatram najvažnijom temom današnjice, povezao sam se u Budimpešti s progresivnim gradonačelnicima Višegradske skupine – Budimpešte, Varšave, Bratislave i Praga – koji predstavljaju opoziciju svojim nacionalnim vladama. Bio sam i u Firenci, na susretu međunarodne mreže gradova, gdje je tema bio Mediteran iz perspektive klimatskih promjena, ratova i izbjeglica. Tamo su bili i gradonačelnici Splita, Pule, Zadra… Prije nekoliko tjedana imao sam bilateralni sastanak s gradonačelnicom Berlina, prošloga tjedna s gradonačelnikom Beča i potpisali smo novi sporazum o suradnji jer je prethodni istekao još 2013. godine. Surađivat ćemo na nekim vrlo konkretnim temama kao što su stanovanje, promet, socijalna politika, gospodarenje otpadom.

NACIONAL: Jeste li na državnoj razini spremni ići u širu koaliciju od SDP-a i stranaka ljevice i lijevog centra? S Mostom?

Jasno i glasno – ne! Smiješno je kada Most kaže da se nameću neke ideološke teme, a oni su se tek sad tvrdo desno profilirali u svjetonazorskim temama. Za razliku od njih, mi svoje stavove nikada nismo skrivali na izborima. Mi smo zeleno-lijeva stranka i takve vrijednosti zastupamo. Možda se možemo složiti oko antikorupcijskih tema, ali kada dođe do pitanja kao što su, naprimjer, prava žena vezana uz pobačaj, tu se potpuno razilazimo. Ako se u 21. stoljeću ne možemo dogovoriti da ženama ne treba smanjivati prava koja su izborile još u 20. stoljeću, kako bi funkcionirala takva koalicija na vlasti?

NACIONAL: Dojam je i da ste utišali svoj ranije vrlo kritičan stav prema HDZ-u. Je li to stoga što vam je nužna suradnja s HDZ-om?

Nismo utišali kritiku prema HDZ-u i ako netko sluša naše saborske zastupnice, to nikako ne možemo reći. No na suradnju s ministrima i Vladom ja sam kao gradonačelnik Zagreba obvezan, jer moramo rješavati zajedničke probleme i tu komunikacija mora biti profesionalna i u interesu građana.

NACIONAL: Kako biste ocijenili svoju suradnju s Vladom, s kojom morate surađivati oko nekih velikih projekata. Podmeću li vam klipove pod noge?

Suradnja je zadovoljavajuća u dobrom dijelu tema, no uvijek može biti bolja.

‘S vremenom će situacija u gradu biti sve bolja, a ja ću se sve više smijati’, izjavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević novinarki Nacionala Zrinki Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Mnogi tvrde da vaša budućnost ovisi o tome koliko ćete napraviti u četiri godine mandata u Zagrebu, a za sada i vaši birači misle da ste prespori u ostvarivanju svojih obećanja. Komentar?

Kada se gledaju istraživanja javnog mnijenja, i dalje imamo većinsku podršku građana u Zagrebu i ogromnu podršku svojih birača. Mislim da su zadovoljni mjerama s kojima smo krenuli – od revizije mjere roditelj-odgojitelj do otpuštanja viška radnika u administraciji u Zagrebačkom holdingu i zapošljavanja onih u operativi. Ako se uzme u obzir da smo naslijedili grad s ogromnim problemima u svakom smislu – naime, osnovna komunalna infrastruktura bila je pred raspadom, Grad je bio na rubu financijske provalije sa svim gradskim poduzećima, zadovoljan sam učinjenim. Naime, Grad je i dalje u fazi kriznog upravljanja. I dalje nismo u stabilnoj fazi – što zbog zakonskog okvira koji otežava tranziciju vlasti na lokalnoj razini, što zbog drugih kriza koje smo naslijedili, poput pandemije i potresa, do novih kriza koje su se u međuvremenu dogodile kao što su rat u Ukrajini i inflacija. Upravo nam inflacija stvara nove velike probleme s proračunom, jer su cijene svih građevinskih radova otišle u nebo, a s druge strane, materijalni troškovi energenata također su otišli gore, a grad ima oko 340 ustanova (škola, vrtića, kulturnih i zdravstvenih ustanova) kojima financiramo ili sufinanciramo materijalne troškove posebice energenata. U tom smislu imamo jako puno požara koje moramo gasiti zbog starih i novih kriza. No cijelo vrijeme smo fokusirani na svoje strateške ciljeve i rezultati će biti sve vidljiviji.

NACIONAL: Je li vam prisjela funkcija gradonačelnika? Je li teže nego što ste očekivali?

Nije mi prisjela jer mi je jasno da bi bilo teško svakome tko bi preuzeo upravljanje gradom u situaciji potresa, pandemije i inflacije. K tome treba dodati i činjenicu da je to sustav kojim je 20 godina upravljao jedan čovjek, a znamo kakav čovjek i kako je sve to funkcioniralo posebice pred kraj bivše vlasti. Ponekad mi se čini da je grad namjerno ostavljen u takvom stanju kako bi se Bandić i njegova ekipa mogli lakše vratiti na vlast, no da ih je u tome osujetila njegova iznenadna smrt.

NACIONAL: I oni koji su na vašoj strani i oni u opoziciji smatraju da se ne možete nakon godinu dana više izvlačiti na Bandića…

Ne izvlačim se ni na koga. Činjenica je da se 20 godina upravljanja na jedan način ne može promijeniti u godinu dana, a sustav je, nažalost, na svim razinama ustrojen tako da se opire promjeni. No to nas neće pokolebati. U medijskim nastupima uglavnom govorim o problemima i o rješenjima. Građani žele rezultate, ali razumiju da to ne ide preko noći. Da bi se realizirao neki projekt – od pripremne faze, dokumentacije, dozvola, studije utjecaja na okoliš i javnih nabava pa same gradnje – taj investicijski ciklus traje četiri godine. Neke projekte koje smo naslijedili kao vruće krumpire, morali smo spašavati, neke zaustavljati, neke modificirati, a sada smo u fazi pokretanja novih projekata.

Smiješno je kada Most kaže da se nameću neke ideološke teme, a oni su se tek sad tvrdo desno profilirali u svjetonazorskim temama. Za razliku od njih, mi svoje stavove nikada nismo skrivali na izborima

NACIONAL: Iako i vi i SDP tvrdite da koalicija funkcionira, novi predsjednik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac najavio je reviziju koalicijskog sporazuma. Hoće li do toga doći?

Nismo još imali taj razgovor. No ja sam odmah rekao da smo spremni razgovarati o našem sporazumu s koalicijskim partnerom i mislim da će do toga uskoro doći. Naša koalicija funkcionira, naravno da uvijek postoje neke odluke oko kojih se ne možemo složiti, ali to je normalno u svakoj koaliciji. Pogledajte druge gradove – na primjer, Split. Tamo su novi izbori ni godinu dana nakon preuzimanja vlasti. U tom je smislu koalicija u Gradu Zagrebu stabilna.

NACIONAL: Jedan od najvećih prigovora je obnova grada nakon potresa. Teško je objasniti građanima da je proces u rukama države, odnosno Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva. Je li Grad mogao učiniti više, što često tvrde u Vladi?

Pozivam ih da kažu što je to Grad po zakonu mogao učiniti više. Odluke o obnovi privatnih zgrada donosi Ministarstvo, a provodi ih Fond – to su državne institucije. U ovoj godini u kojoj sam ja gradonačelnik promijenili su se i ministar obnove i ravnatelj Fonda. S novim ministrom Paladinom sam razgovarao, imali smo sastanak i postoji koordinacija između Grada i Ministarstva na tjednoj razini. Međutim, još uvijek čekamo neke vidljivije rezultate njegova novog pristupa. Slažemo se s ciljevima, ali još uvijek čekamo da se vide rezultati. Obnova je financirana od države, a mi je kao Grad sufinanciramo 20 posto, za što smo ove godine izdvojili u proračunu 160 milijuna kuna. Što se tiče javnih institucija u gradu, dio javnosti ne zna da se Fond solidarnosti EU-a, u kojem je europski novac, po pravilima ne smije koristiti za obnovu privatnih stambenih zgrada, već samo javnih gradskih ili državnih institucija. Dakle – fondovi EU-a predviđeni za obnovu ne smiju se koristiti za obnovu privatnih zgrada. Očekujem da ćemo kao Grad Zagreb do kraja lipnja iz Fonda solidarnosti EU-a potrošiti barem milijardu kuna. Što se tiče obnove škola – prošla gradska vlast je tražila od države oko milijardu i 200 milijuna kuna, a realni troškovi su oko 650 milijuna, koje možemo koristiti iz Fonda solidarnosti jer ih smijemo trošiti samo za konstrukcijsku obnovu škola. Ne smijemo ih koristiti za cjelovitu obnovu. Zato ostaje višak, koji će Vlada preusmjeriti na zdravstvo, kulturu i druge projekte koji vodi država. Dio te alokacije moći ćemo potrošiti na infrastrukturu, ceste, mostove, vodovodnu mrežu… No da bismo to mogli, moramo dokazati poveznicu oštećenja infrastrukture s potresom. Svjestan sam da su građani s pravom nezadovoljni obnovom privatnih zgrada i da mi je netko lani rekao da u godinu dana neće biti izgrađena nijedna zamjenska obiteljska kuća u Zagrebu, ne bih mu vjerovao. Znam da će dio građana na kraju odgovornost za to prebaciti na Grad – iako to nije naša zakonska uloga. Moje strpljenje je doista pri kraju i jedini pritisak koji mogu raditi je onaj javni.

Grad nije sad postao smećegrad. Prije nekoliko godina došle su stotine tisuće spremnika na javne površine i mi ćemo to promijeniti novim sustavom naplate otpada

NACIONAL: Nakon godinu dana na vlasti u Zagrebu, opozicija se slaže u tome da se niste snašli i da je Zagreb postao smećegrad. Kako biste vi ocijenili prvu godinu i nazire li se rješenje za otpad, jer novi sustav neće profunkcionirati 1. srpnja, kako ste obećavali?

Pa grad nije sad postao smećegrad. Prije nekoliko godina došle su stotine tisuće spremnika na javne površine i mi ćemo to promijeniti novim sustavom naplate otpada, jer će se veliki dio tih spremnika vratiti u smetlarnike i u posjed višestambenih zgrada. Imamo deset paralelnih procesa, poput javne nabave, na kojima radimo i taj rok od 1. srpnja bit će pomaknut za jedno kraće vrijeme koje će biti poznato kada izađe ovaj broj Nacionala. S druge strane, posljednjih tjedana dogodilo nam se nekoliko okolnosti zbog kojih smo imali problema s odvozom otpada – pet godina nije kupljen nijedan novi kamion u Čistoći, vozni park je zastario, teško se dolazi do rezervnih dijelova, radnici su morali iskoristiti godišnji do lipnja. Tek sada možemo zapošljavati nove radnike jer smo morali dati šansu višku radnika iz administracije. Želimo potpuno stabilizirati sadašnji model odvoza otpada prije nego što prijeđemo na novi model.

NACIONAL: Kritizirali ste način na koji je pokojni gradonačelnik Zagreba Milan Bandić upravljao gradom i dodjeljivao poslove tvrtkama u vlasništvu Petra Pripuza, no i vi se prisiljeni s njima poslovati jer je njihova ponuda za zbrinjavanje biootpada bila najpovoljnija. Dakle, praksa se nastavlja. Do kada, imate li rješenje u ovom mandatu?

Zbog zakonskih pravila, jer su bili najpovoljniji, bio sam prisiljen sklopiti ugovore, no u najvećem dijelu ih nisam konzumirao. Grad je u godinu dana višestruko smanjio količinu biootpada koja ide privatnim tvrtkama. Dugoročno rješenje je kompostana u vlasništvu Zagreba – poput, primjerice, kompostane u Novskoj, za koju su gotove dozvole i čekamo natječaj Ministarstva da vidimo koliko bi bila sufinancirana iz europskih fondova i od države. S druge strane, što se tiče glomaznog otpada, prošle godine je privatnim tvrtkama predano 12 tisuća tona glomaznog otpada, a ove godine gotovo ništa. Grad je nabavio vlastite drobilice, pustio u pogon skladište koje nije bilo u pogonu 15 godina i time sada upravlja Čistoća, čime je nastala ušteda od 40 milijuna kuna godišnje.

NACIONAL: U aferi Agram Petar Pripuz je oslobođen, dok su bivši Bandićevi suradnici osuđeni na relativno simbolične zatvorske kazne. Komentar?

Ne komentiram nepravomoćne presude, no jasno je da je DORH odmah najavio da će se žaliti, a gradska uprava je nakon promjene vlasti učinila sve što je mogla. Stavio sam imovinsko-pravni zahtjev u iznosu u kojem je USKOK procijenio da je Grad oštećen po svakoj točki optužnice. U slučaju pravomoćne osuđujuće presude, Gradu će biti dosuđen i postavljeni imovinsko-pravni zahtjev, a u slučaju oslobađajućih presuda po pojedinim točkama optužnice, Grad i dalje svoj imovinski zahtjev može ostvarivati kroz parnicu.

‘Nije mi prisjela funkcija jer mi je jasno da bi bilo teško svakome tko bi preuzeo upravljanje gradom u situaciji potresa, pandemije i inflacije’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Nedavno je puknuo skandal s uskraćivanjem zakonskog prava na prekid trudnoće u svim zagrebačkim bolnicama trudnici koja je nosila plod s malignim tumorom. Posebno je skandalozno bilo postupanje bolnice Sveti Duh, jedine u vlasništvu Grada u kojoj svi liječnici imaju priziv savjesti. Što ste učinili da se to promijeni i kako gledate na mogućnost da država preuzme upravljanje nad svim zdravstvenim ustanovama u zemlji?

Nedavno je bolnica Sv. Duh proslavila svoj 218. rođendan, kao najstarija bolnica u državi. Gradska je to bolnica i sigurno da želimo da takva i ostane. Nažalost, unatrag zadnjih pet godina je bolnica Sveti Duh postala jedina bolnica u Zagrebu koja ima kolektivni priziv savjesti. Nova ravnateljica Ana-Maria Šimundić, koju smo imenovali početkom godine nakon što je staroj upravi istekao mandat, radi sa svojim timom da u najkraćem mogućem vremenu u gradskoj bolnici postanu dostupni svi zakonski dozvoljeni prekidi trudnoće, što je u skladu s izbornim programom na kojem je Možemo! dobio izbore. Od novog predstojnika Klinike za ginekologiju očekujem da se to što prije riješi.

NACIONAL: Treći veliki problem je mogući gubitak projekta Centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak. Izvođač radova Kamgrad prekinuo je radove i raskinuo ugovor. Što je sada s tim projektom, za koji ste uspjeli produljiti rok završetka godinu dana? Hoće li Grad Zagreb platiti dug od 432 milijuna kuna?

Nažalost, naslijedili smo situaciju u kojoj se u dvije godine provedbe projekta nije povukao novac iz europskih fondova za taj projekt jer se ništa nije ni napravilo. Dali smo podršku produljenju projekta do kraja 2023. – što je najdulji mogući rok – a iskorišteno je manje od četiri posto sredstava projekta. Gradska uprava uz to pokušava provjeriti kakve su opcije za faziranje tog projekta – može li se nešto od toga financirati iz ove financijske perspektive do kraja sljedeće godine, a ostatak iz nove financijske perspektive do 2027. godine – ili cijeli projekt treba prijaviti na novu financijsku perspektivu do 2027. godine. Ono što kao odgovoran gradonačelnik ne mogu dopustiti jest da sav teret eventualnoga nedovršetka projekta padne na teret gradskog proračuna, a radi se o 432 milijuna kuna. Za sada toliki troškovi nisu nastali. Najveća odgovornost je na bivšoj gradskoj vlasti koja na projektu koji traje manje od tri godine, dvije godine ništa nije radila. Najveći problem nastao je između izvođača radova i voditelja projekta i nadzora te je došlo do jednostranog raskida ugovora od strane izvođača radova. Mi bismo sada morali tražiti novog izvođača radova, što prema zakonu o javnoj nabavi traje jako dugo.

NACIONAL: Visoki upravni sud poništio je odluku o ukidanju mjere roditelj-odgojitelj, do ocjene zakonitosti. To znači da Grad Zagreb mora nastaviti plaćati naknade za 5800 korisnika. Je li se ukidanje te mjere moglo bolje pripremiti? Desna opozicija smatra to velikom pobjedom. Hoće li i kada doći do rebalansa proračuna?

Odluku smo pripremili sustavno te ostavili prijelazni period od pet mjeseci. Sud je suspendirao primjenu naše odluke te sada odlučuje o sadržaju tužbe, odnosno je li moguće revidirati tu naknadu i radi li se o stečenim pravima. Mi smatramo da se ne radi. Mislim da je apsolutno neprihvatljiva odluka koja brani majkama da se zapošljavaju, kao i djeci da idu u vrtić. Na tu je mjeru potrošeno 15 puta više nego na gradnju novih vrtića, košta pola milijarde kune godišnje, dok se istovremeno u Zagrebu dva desetljeća krši državni pedagoški standard i nema dovoljno mjesta u vrtićima. Nadam se da će Visoki upravni sud što prije donijeti presudu i odluku Skupštine Grada Zagreba proglasiti zakonitom. Hoće li biti rebalansa proračuna, ovisit će o daljnjem razvoju situacije.

NACIONAL: Iako obećavate izgradnju novih vrtića, 1500 djece ostalo je neupisano. To je odličan argument za sve one koji vas optužuju za lošu demografsku politiku…

To je argument protiv njih. Jer oni se zalažu da djeca ne idu u vrtić i da ostane mjera roditelj-odgojitelj, na koju se troši 15 puta više nego na gradnju novih dječjih vrtića iako nije postigla najavljene demografske učinke. U žalbenom roku smanjit će se broj djece neupisane u vrtiće. Uz to smo pripremili 20 projekata dogradnji i gradnji dječjih vrtića, prijavili smo ih na NPOO, čekamo sufinanciranje iz fondova EU-a jer se radi o ogromnoj investiciji za grad. Jedan od naših ključnih ciljeva do kraja mandata je upisati svu djecu u dječje vrtiće i da se pri tome poštuje Državni pedagoški standard. To je i dio našeg predizbornog programa i mi ćemo ga ispuniti. To ne može ići preko noći jer se 20 godina na tom pitanju ništa nije radilo.

NACIONAL: Morate se više smijati, malo ste preozbiljni. Znamo da je stanje u gradu teško, ali…

S vremenom će situacija u gradu biti sve bolja, a ja ću se sve više smijati.

‘Nadam se da će Visoki upravni sud što prije donijeti presudu i odluku Skupštine Grada Zagreba proglasiti zakonitom’, kazao je o mjeri roditelj-odgojitelj Tomislav Tomašević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO