Prema svim anketama, favorit u izborima za gradonačelnika Zagreba je i dalje Tomislav Tomašević, kandidat zeleno-lijeve koalicije stranaka koju čine Možemo!, Zagreb je naš!, Nova ljevica, Zelena alternativa-OraH i Za grad. I dalje je velika gužva među potencijalnim kandidatima za drugi krug, no tko god da mu se suprotstavi, prema relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, uvjerljivo će izgubiti. Ipak, da bi se to ostvarilo, potrebno je potaknuti građane Zagreba na veću izlaznost jer je smrću gradonačelnika Milana Bandića prvotna motivacija prilično popustila.

Rođen u Zagrebu 1982., Tomašević je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti i magistrirao na Sveučilištu u Cambridgeu u području okoliša, društva i razvoja. Počeo se baviti aktivizmom sa 16 godina, kada se priključio Zelenoj akciji, čiji je bio predsjednik od 2007. do 2012. Obnašao je i dužnost predsjednika Mreže mladih Hrvatske, a paralelno je bio i član Savjeta za mlade Vlade RH. Kao savjetnik UN-a za okoliš od 2003. do 2005. te kasnije kroz druge funkcije poslovno je boravio u više od 40 zemalja svijeta. Godine 2006. sudjelovao je u pokretanju inicijative Pravo na grad, a od 2012. do 2015. je član Savjeta za zaštitu okoliša i održivog razvoja Vlade RH. Kao jedan od osnivača stranke Zagreb je naš!, ušao je 2017. u gradsku skupštinu. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima kao kandidat platforme Možemo! postao je zastupnik u Hrvatskom saboru. Ako pobijedi na lokalnim izborima, po zakonu mu prestaje zastupnički mandat, a na njegovo mjesto doći će Urša Raukar, dok je dužnost predsjednice saborskog kluba nedavno preuzela Sandra Benčić.

NACIONAL: Sve ankete daju vam uvjerljivu prednost, no nije li u tome i opasnost da će izlaznost biti mala? Naime, nakon smrti gradonačelnika Bandića stvarni protukandidat kao i da ne postoji, glavna motivacija je nestala, pa bi se građani mogli uspavati?

Ankete nam doista daju veliku prednost, no svjesni smo činjenice da je jedna stvar odgovor na pitanje za koga će netko glasati, a druga je stvarno izaći na birališta i dati svoj glas. Osobito nam je to bitno u prvom krugu, gdje se glasa ne samo za gradonačelnika već i za Skupštinu, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora, čega građani možda nisu posve svjesni i ne znaju da postoje četiri glasačka listića. Mene nekako svi već vide u drugom krugu, no nama je jednako važno imati dovoljnu većinu u Skupštini. Zato ćemo daljnju kampanju usmjeriti prema pozivanju ljudi da izađu na izbore. Mi kao nova politička opcija bez repova prije svega računamo na nove birače. Još uvijek agitiramo među neodlučnim biračima, no najviše se sad fokusiramo upravo na one koji do sada nisu izlazili na izbore da ih motiviramo medijskim porukama i na terenu i oglasima.

NACIONAL: Kad smo već kod oglašavanja, tko financira kampanju zeleno-lijeve platforme, jer ste prilično vidljivi po gradu, plakati su posvuda, a i prisutni ste na portalima?

Financiramo se uglavnom iz donacija građana, mislim da ćemo na kraju skupiti oko tisuću donatora. Vjerujem da će biti kao na prošlim parlamentarnim izborima, kada smo imali najniže prosječne donacije u odnosu na sve parlamentarne političke stranke, dakle puno donatora s relativno malim iznosima. Ostalo je novac koji kao stranke dobivamo iz državnog i gradskog proračuna.

NACIONAL: HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Davor Filipović optužuje vas i da ste opterećeni milijunskim donacijama iz inozemstva i da zato nećete moći poslovati transparentno. Kako to komentirate?

Mislim da je Filipović zamijenio način na koji rade udruge civilnog društva u kojima sam radio s načinom na koji HDZ upravlja novcem poreznih obveznika i trguje uslugama, kao u slučaju vjetroelektrane Krš-Pađene, o čemu bi i Filipović mogao reći pokoju imajući u vidu da je bio predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskih šuma. Naime, rad udruga je strogo reguliran, novac se dobiva na temelju projekata koji se prijavljuju na javne natječaje i svaka kuna se mora potrošiti namjenski prema odobrenom proračunu te na kraju još sve mora potvrditi i revizija, a svi izvještaji moraju biti javno dostupni. Vodio sam dosta projekata koji su financirani iz EU fondova, no u dobroj mjeri se iz tih fondova financira i cijela država pa ne vidim što tu može biti sporno. Upravo je ova gradska vlast slabo koristila EU sredstva jer se moraju trošiti namjenski i transparentno.

NACIONAL: Zlobnici s terena kažu da se već sada vidi da odnosi između Možemo!, Nove ljevice, Zelene alternative-OraH i Za grad nisu idilični i da stvari pucaju u organizaciji. Kako će ti odnosi funkcionirati ako osvojite vlast?

Ne znam koji su to zlobnici. Mislim da odnosi dobro funkcioniraju. Zajednički smo prošloga tjedna predstavili listu za Skupštinu, na kojoj je 47 kandidata, 23 muškarca, 24 žene, po zip sistemu. U koaliciji smo bili i u koaliciji ćemo ostati i kao takvi ćemo surađivati i ubuduće u upravljanju gradom.

NACIONAL: Kakve funkcije će obnašati predsjednici tih stranaka u gradu, jeste li o tome postigli dogovor ili ćete se oko toga posvađati ako dobijete izbore?

Nema nijedne funkcije u izvršnoj vlasti koja je dogovorena bilo s kime. To je nama užasno bitno i kada to kažem, onda je to istina. Niti jedna osoba u ovom gradu ne može reći da sam joj bilo što obećao ako dobijem izbore. Predsjednici stranaka Nova ljevica Ivana Kekin i OraH Antun Zorislav Petrović i ostali su na listama za Skupštinu i oni će postati zastupnici. Ništa više od toga nisu ni tražili ni očekivali. Najuži operativni tim činimo kandidati za moje zamjenike, Danijela Dolenec, Luka Korlaet i ja. Nas troje idemo na zasebnu listu za gradonačelnika Zagreba i ako budemo izabrani, imat ćemo puni legitimitet. Za funkcioniranje Grada ključni su pročelnici gradskih ureda kojih će ubuduće biti znatno manje, kao i direktori gradskih poduzeća. Njih ćemo izabrati preko javnih natječaja. Ne mislim da je to za pročelnike dobra praksa jer su to na neki način gradski ministri, no tako određuje Zakon i mi ćemo se toga držati. Ne namjeravam lažirati natječaje. Osim toga, uvjeren sam da će nam se javiti puno kvalitetnih i kompetentnih ljudi jer će im to biti izazov. Odabrat ćemo one koji nas uvjere da su sposobni provesti program s kojim izlazimo na izbore. Taj program prevest ćemo kroz javnu i stručnu raspravu u strategije za svako područje, kako bi pročelnici znali što je njihov cilj i koji su rokovi.

NACIONAL: Iako ste priželjkivali pobijediti pokojnog Bandića na izborima i izrazili žaljenje da se to neće dogoditi, očekujete li da će i bez tako žestokog protukandidata kampanja postati prljavija do drugog kruga?

Da, više puta sam rekao prije godinu dana da želim Milana Bandića pobijediti na izborima i da građani upravo na izborima ocijene njegov gradonačelnički mandat koji je započeo 2017. godine. No njega nema u ovoj kampanji koja je svaki dan sve prljavija. U tome prednjače HDZ-ov Davor Filipović i bivša Bandićeva zamjenica Jelena Pavičić Vukičević. Kontradiktorni su u tim napadima, s jedne strane sam aktivist koji ništa nije postigao u životu, a s druge strane ispada da sam neki moćnik koji ima jako zaleđe. Filipović izvrće sve moje izjave, Jelena Pavičić Vukičević laže na naslovnici jednog tjednika kako se u 40. godini borim za prvo zaposlenje. Neki dan je Miroslav Škoro izjavio kako sam „lukavo odabran, jer mi je otac desničar, stric svećenik, a ja sam kandidat zeleno-lijeve opcije.“ Meni je to na nekoj razini doista nevjerojatno, kao da sam jedini u Hrvatskoj koji se u političkim pogledima razlikuje od svojih roditelja.

NACIONAL: Jeste li očekivali da će vam, kad jednom uđete u ozbiljnu politiku, uvući i obitelj u izbore? To vam se ipak nije događalo dok ste bili aktivist, a sada vas Škoro proziva kao da ste nečiji projekt. Možda se boji da će vam takav obiteljski background pomoći da odvučete njegove birače s desnice?

To je suludo, čiji bih ja bio projekt? Na ulici sam s građanima aktivan više od 15 godina, podcjenjivali su me i naravno, smetao sam mnogima i kao aktivist. Politika je možda prljavija u smislu podmetanja i izmišljanja laži kojih je sve više i više svaki dan jer ne znaju što bi. Što će mi naći? Nisam ništa ukrao, nisam bio ni na jednoj političkoj funkciji, nikome ništa ne dugujem, ne mogu mi spočitnuti da ne poznajem grad ili da nisam bio oponent Bandiću. Što se tiče birača s desnice, mislim da svaki birač desnice kojem je stalo prije svega do poštenog upravljanja gradom može mirne savjesti zaokružiti moje ime na listiću.

NACIONAL: Filipović konstantno tvrdi da nemate ni godine radnog staža i da nemate nikakvog iskustva u upravljanju velikim sustavima i traži od vas da dokažete da ste bili konzultant u više od 40 zemalja. Hoćete li to dokazivati?

Na webu političke platforme Možemo! je moja biografija i u njoj sve piše gdje sam bio zaposlen, a čak je navedeno i dosta zemalja u kojima sam poslovno boravio do 2012. pa neka pogleda. Smiješno je da to dolazi od čovjeka za kojeg nitko ne bi ni čuo da nije postao HDZ-ov alibi kandidat za gradonačelnika i koji politički ne bi postojao da nema HDZ-a, a nema baš nikakvog iskustva o upravljanju velikim sustavima. To da je kao predsjednik Nadzornog odbora kontrolirao rad uprave Hrvatskih šuma čiji je predsjednik uhićen u aferi Krš-Pađene, ja bih na njegovu mjestu prešutio to kao referencu.

NACIONAL: Bjegunac od hrvatskog pravosuđa Miroslav Kutle u intervjuu tjedniku Nacional potvrdio je svoje teze da je pokojni Bandić bio „vazal i potrčko“ braće Pripuz i kako oni još uvijek imaju svoje ljude u gradskoj administraciji. Što ćete s takvima i kako ćete ih prepoznati?

Sve što nam dolazi na potpis ćemo provjeravati nekoliko puta i kontrolirat ćemo čini li se nešto na štetu Grada ili u nečijem privatnom interesu. U tome se sigurno se neću oslanjati na jednu procjenu jedne osobe. S vremenom će se stvari iskristalizirati i doći ćemo do točnih uvida. I naravno, revidirat ćemo neke ugovore, što ne znači jednostrani raskid ugovora, ako su penali u konačnici na štetu Grada. U tom slučaju ćemo pričekati da isteknu, a do tada pripremiti gradska poduzeća da preuzmu taj dio posla. No ako se u samim ugovorima otkriju nepravilnosti, onda ćemo ih na tom pravnom temelju i raskinuti. Ne radi se tu samo o gospodarenju otpadom. Tu je, na primjer i održavanje javne rasvjete. Zašto to ne bi radila gradska tvrtka, kao što rade u Rijeci ili Beču? A na to godišnje odlaze deseci milijuna kuna iz gradskog proračuna. Godinama pratim kako raste broj zaposlenih u gradskoj upravi i gradskim poduzećima, a istovremeno raste trošak za vanjske usluge. To je apsurdno.

NACIONAL: Kako mislite dobiti uvid u stvarno financijsko stanje Grada koji je službeno zadužen 1,6 milijardi kuna plus 2,3 milijarde koje se odnose na jamstvo za obveznice izdane za refinanciranje duga iz 2007. Po mišljenju mnogih, stvarne brojke su puno gore. Hoćete li ih odmah objaviti i kako mislite vraćati dug?

Iako sam posljednje četiri godine bio najaktivniji gradski zastupnik i sudjelovao na sjednicama raznih odbora, svjestan sam da nemam potpuni uvid u financijsko stanje Grada. Mislim da javnost vidi vrh sante leda, ja sam vidio možda još polovicu, a drugu polovicu ćemo vidjeti tek kada preuzmemo vlast. Zato ćemo prvo naručiti neovisnu financijsku reviziju i s tim brojevima ćemo izaći u javnost. To će biti nulta točka. Ima pet instrumenata uz pomoć kojih koji planiramo stabilizirati financijsku situaciju: prvo, prekinuti s praksom outsourcinga i vratiti poslove koje možemo u gradske tvrtke; drugo, revidirati upravljanje gradskom imovinom, od stanova, poslovnih prostora do zemljišta i odmarališta. Grad ima puno imovine koja stoji neiskorištena, propada, a od nje u gradski proračun godišnje dolazi tek 3% prihoda. Treće je kompetitivna javna nabava na kojoj se može uštedjeti čak 600 milijuna kuna godišnje jer se previše toga višestruko preplaćuje. Četvrti instrument je refinanciranje postojećih kredita jer se na neke plaća 6,5% kamata, dok sada na tržištu ima puno povoljnijeg kapitala. I peto: EU fondovi. Namjeravamo povlačiti puno više sredstava za velike infrastrukturne projekte, poput vodovodne mreže, za čiju sanaciju su emitirane obveznice od 2,3 milijarde kuna 2007., a za taj novac se kupovalo zemljište koje stoji neiskorišteno i za koje smo plaćali velike troškove održavanja. Grad se do sada ponašao kao pijani milijarder i to namjeravamo prekinuti.

NACIONAL: Otvorenje žičare bilo je planirano pred izbore. Vjerujete li da je sigurna i hoćete li provjeravati malverzacije vezane uz nju?

Ne mislim da će je otvoriti pred izbore jer su dobili negativno izvješće o utjecaju buke. Žičara je najbolje vidljiv primjer potpuno neracionalnog upravljanja gradskim novcem. Gradska uprava na čelu s Milanom Bandićem počela je graditi žičaru bez studije izvodivosti. Nositelj tog projekta je ZET koji je izdvojen iz Zagrebačkog holdinga i koji u trenutku kada je započela gradnja za to nije imao novac. Oni su dogovorili radove, mijenjali trasu, za koju se dan danas ne zna zašto ide preko Brestovca, zbog čega će žičara ići sporije i znatno je skuplja, tako da je sve to bila čista improvizacija. U trenutku kada je žičara bila skoro gotova, oni dolaze pred gradsku skupštinu i kažu da nemaju novca i da im treba pola milijarde kuna kredita. Što da je Skupština rekla ne? Mi sada žičaru ne možemo srušiti, možemo samo inzistirati na njenoj potpunoj sigurnosti i raščistiti tko je odgovoran za poskupljenje. Inzistirat ćemo na tome da utvrdimo kako je moguće da je žičara na kraju koštala oko 400 milijuna kuna više, čime je postala najskuplja u Europi. Netko mora snositi financijsku i pravnu odgovornost za činjenicu da je višestruko preplaćena tvrtki Pionir koja ju je gradila. Postoje tri mogućnosti – ili je kriv projektant, ili je kriv nadzor ili je kriv Grad. Nakon onog sedmosatnog filma na YouTubeu ja sam predao kaznenu prijavu DORH-u, ali kao prijavitelj nemam informacije dokle se stiglo s predistražnim radnjama.

NACIONAL: Koji su najveći problemi u gradu, osim obnove nakon potresa koja praktički nije ni počela i neriješenog pitanja zbrinjavanja otpada?

Obnova je svakako prva, zatim otpad, vodoopskrba i odvodnja, vrtići, škole, promet. Otpad i vodoopskrba su hitni infrastrukturni projekti jer ćemo uskoro početi plaćati penale Europskoj komisiji, budući da su usvojene europske direktive koje ne dopuštaju da čak 50% vode curi iz mreže. Plaćat ćemo penale i za činjenicu da ne razvrstavamo dovoljno otpada. I za jedno i za drugo moguće je povući novac iz EU fondova, a projektna dokumentacija već postoji. Jakuševac planiramo zatvoriti i pronaći lokaciju za manji centar za reciklažu i revidirati odluke o predloženoj lokaciji. Zanimljivo je da sada Filipović govori da otpad treba izvesti iz Zagreba, iako je on digao ruku u Skupštini, a ja sam se tome protivio, da se otpad uvozi u Zagreb iz Zagrebačke županije u takav jedan megacentar za gospodarenje otpadom u Resniku.

NACIONAL: Grad upravlja nizom zdravstvenih ustanova, među njima su i Klinička bolnica Sveti Duh i Dječja bolnica Srebrnjak, uz koju je vezano smjenjivanje dugogodišnjeg ravnatelja Bore Nogala, najvjerojatnije zbog izgradnje hotela na međupostaji žičare na Brestovcu i mogućeg interesa privatne tvrtke Ane Stavljenić Rukavine. Općinski sud donio je presudu prema kojoj je smjena bila nezakonita, ali on nije vraćen na posao. Što s time i kako ćete birati ravnatelje?

Grad je u poziciji da u upravna vijeća zdravstvenih ustanova stavi stručne ljude i oni će birati ravnatelje prema stručnosti i sposobnosti. Treba vidjeti kome ističu mandati i kakva je situacija u svakoj od tih ustanova. Što se tiče Srebrnjaka, neprihvatljiva je situacija u kojoj se ta bolnica nalazi. Sjećam se sjednice gradske skupštine na kojoj sam se oštro suprotstavio Ani Stavljenić Rukavini i njenom obrazloženju smjene Bore Nogala, dok ga je Jelena Pavičić Vukičević optuživala za nadriliječništvo. To je apsolutno neprihvatljivo i zaposlenici Srebrnjaka su zbog te njene izjave najavili protiv nje kolektivnu kaznenu prijavu. Radilo se o evidentnom šikaniranju, što mi sigurno nećemo dopustiti, kao što nećemo dopustiti da propadne europski novac odobren za izgradnju Centra za translacijsku medicinu koji je dobila bolnica Srebrnjak, zahvaljujući entuzijazmu i radu cijelog tima. Radi se o 58 milijuna eura što znači, ako ga stavimo u kontekst, da je vrijedan kao primjerice novi Dinamov stadion. Radi se o projektu koji je užasno bitan za zdravstvo ne samo Zagreba, već i cijele Hrvatske. Zapravo nevjerojatno je da je tako mala bolnica uopće dobila taj projekt i mi moramo napraviti sve, a pri tome ne mislim samo na Grad, već i na državu, da okupimo dovoljno stručnih ljudi i osiguramo da se taj projekt realizira. U suprotnom, nikada više nećemo dobiti takav europski novac za zdravstvo.

NACIONAL: Tjednik Nacional pisao je u više navrata o spomeniku žrtvama Holokausta autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine pokraj Glavnog kolodvora, kojem se protive i predstavnici Židovske općine i predstavnici Srba jer smatraju da bi se on trebao zvati Spomenik žrtvama ustaškog režima NDH. U posljednjem razgovoru za Nacional izbjegli ste odgovoriti na to pitanje. Kakav je vaš stav o tom nazivu?

Nisam izbjegao odgovor, nego zbog tehničke greške nije poslan na vrijeme. Međutim, naš je klub na sjednici gradske skupštine 2019. jedini glasao protiv takvog naziva, smatrajući da se podizanjem općenitog spomenika žrtvama Holokausta prešućuje ustaška zločinačka tvorevina NDH koja je prema vlastitim rasnim zakonima donesenim 1941. izvršila zločin ne samo nad desetinama tisuća Židova, već i nad Srbima i Romima. Upravo se oko toga Židovska općina jako angažirala i tražila reviziju odluke Skupštine i ja sam to i prije javno podržao. Mi namjeravamo podržati kompromisno rješenje koje je posljednje ponuđeno, a to znači da će na spomeniku biti plaketa na kojoj će pisati da je posvećen žrtvama ustaškog terora. Ako je to Židovskoj općini i ostalim udrugama prihvatljivo, mi ćemo se s time složiti.

NACIONAL: U Zagrebu još uvijek postoje dvije ulice koje nose imena po ustaškim dužnosnicima Frani Nevistiću i Ivanu Oršaniću, u čemu Zlatko Hasanbegović, kao predsjednik Odbora za imenovanja ulica i trgova, ne vidi nikakav problem. Ivo Goldstein izrazio je u razgovoru za Nacional nadu da ćete vratiti ime Trga maršala Tita. Što ćete učiniti s tim imenovanjima?

Što se tiče Trga maršala Tita i tada sam govorio da je suludo da se desnica nema čime drugim baviti nego preimenovanjima trgova, a i sada smatram da imamo prioritetnijeg posla od toga jer grad nije obnovljen od potresa, a komunalna infrastruktura je pred pucanjem. Što se tiče ulica s imenima ustaških dužnosnika, neprihvatljivo je da se bilo koja ulica ili u Zagrebu ili u Hrvatskoj zove po ustaškim dužnosnicima, no u takvim stvarima i ne očekujem neku žestoku raspravu jer ne vidim koji bi relevantan politički akter mogao tako nešto podržavati.

NACIONAL: U MSU-u postavljena je izložba o Veci Holjevcu, gradonačelniku koji je u 10 godina promijenio Zagreb. On je imao viziju, a sve ostalo prepuštao je struci, arhitektima i urbanistima. Jeste li posjetili izložbu, kakva je vaša vizija?

Posjetit ću izložbu jer izuzetno poštujem dostignuća Vece Holjevca. I slažem se da treba uvažavati struku vezano za urbanizam i projektiranje kao i stavove građana. Međutim, moja vizija ne uključuje primarno kapitalne projekte koje svi poput pokvarene ploče obećavaju u kampanjama za svake izbore, poput Jarunskog mosta. Nama je cilj da se grad razvija policentrično i da svaki kvart koji u prosjeku ima gotovo 50 tisuća stanovnika funkcionira tako da svaki stanovnik u njemu dobije većinu usluga koje su mu potrebne. To onda smanjuje i pritisak na centar, na parking, smanjuje prometne gužve i povećava kvalitetu života, ma gdje stanovali. Moja vizija grada uključuje puno više zelenila, parkova i biciklističkih staza, rekreacijskih zona, šetnica uz potoke. A što se stadiona tiče, više puta sam objasnio model koji ćemo podržati: Dinamo financira gradnju stadiona, Grad daje zemljište u koncesiju ili pravo građenja uz uvjet transparentnog poslovanja i demokratskog upravljanja. I to po mogućnosti što prije jer Grad troši godišnje oko 10 milijuna kuna za održavanje stadiona koji propada.

NACIONAL: Iako vas mnogi vide uskoro kao prvu opozicijsku stranku na nacionalnoj razini, nedavno ste izjavili da vas premijerska funkcija ne zanima i da računate na najmanje dva mandata u Zagrebu. Stojite li i dalje pri tome?

Računam najmanje i najviše na dva mandata u Gradu. Smatram da je to dovoljno i ne mislim da je dobro ostati dulje od dva mandata na vlasti. Nakon 20 godina Bandićeve vladavine osvjedočili smo se do koje se mjere mogu zloupotrebljavati gradski resursi, pa i u svrhu neravnopravne političke borbe, kada su se koristili za predizborne kampanje. Ja sam sada fokusiran isključivo na Zagreb, lokalna politika mi je i draža od nacionalne jer je dobro poznajem. Ona podrazumijeva da ste bliže građanima i rješavate konkretne probleme. No to ne znači da nakon sljedećih parlamentarnih izbora Možemo! i naša zeleno-lijeva koalicija ne namjeravaju sudjelovati u formiranju vlasti. Sada idemo na izbore u desetak gradova, tamo gdje smo imali provjerene i nepotkupljive ljude s kojima godinama surađujemo, zato što nam je važnija kvaliteta od kvantitete. I tako ćemo dalje polako graditi stranku na nacionalnoj razini.

NACIONAL: Velika su očekivanja vaših birača. Bojite li se da ćete ih razočarati jer su birači ljevice puno kritičniji prema „svojima“ od onih s desnice? Je li vas toga strah?

Nije me strah, ali osjećam veliku odgovornost. Inače, mi i želimo „odgajati“ građane koji su kritični. Očekivanja su doista velika, a dvije najčešće rečenice koje čujem na terenu su „Nemojte nas iznevjeriti!“ a druga „Ne bih vam htio biti u koži!“. To dokazuje da su ljudi svjesni svih problema koji nas čekaju. Zato smatram da građane nikada ne treba podcjenjivati i to nikada nisam i neću raditi.