Javnom akcijom izvedenom pred zagrebačkim Paromlinom, simbolom zapuštenosti i lošeg upravljanja Zagrebom, predstavljena je politička platforma za lokalne izbore Zagreb je NAŠ!. Platforma želi okupiti građane, inicijative i progresivne političke stranke oko ideje da je potrebno puno šire sudjelovanje građana u odlučivanju o budućnosti grada Zagreba nego što je dosad bio slučaj. Jedno od poznatih lica te političke platforme svakako je Tomislav Tomašević, iza kojeg je dugogodišnja aktivistička karijera koju je započeo kao predsjednik Mreže mladih Hrvatske. Politolog po obrazovanju, stekao je dva magisterija, iz politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te iz održivog razvoja sa Sveučilišta u Cambridgeu. Bio je i predsjednik Zelene akcije, savjetnik UN-a za okoliš, a sada je zaposlen u Institutu za političku ekologiju. U intervjuu za Nacional otkrio je svoje motive za politički angažman, kao i programske prioritete političke platforme Zagreb je NAŠ! koja sa svojim listama planira sudjelovati na skorašnjim lokalnim izborima.

NACIONAL: Tko sve čini političku platformu Zagreb je NAŠ! i oko koje ideje ste se okupili?

Radi se o širokoj platformi koja je već do sada okupila stotinjak ljudi. To nisu samo aktivisti, već i znanstvenici, kulturnjaci, sindikalisti, prosvjetni djelatnici, tete u vrtiću, društveni poduzetnici. Na iniciranju te platforme radi se već nekoliko mjeseci, a ideja nam je uključiti što više građana, koje smo sa svim progresivnim strankama u gradu pozvali da nam se pridruže. Dio nas iz Prava na grad i akcije za Varšavsku uključen je u tu platformu, no ona je puno šira. Okupila nas je svijest da je ovakav model upravljanja gradom koji traje već 16 godina neodrživ, a da bi nakon još jedne izborne pobjede Milana Bandića moglo postati još gore.

NACIONAL: Zašto ne vjerujete da bi moglo doći do promjene s kandidatkinjama Ankom Mrak Taritaš i Sandrom Švaljek, koje također nude alternativu?

Za početak, zato što su obje radile za Bandića. Mrak Taritaš bila je pročelnica jednog gradskog ureda, a Sandra Švaljek bila mu je zamjenica i kao takva išla s njim na izbore. I to nakon Varšavske i svih naših akcija iz kojih se dalo naslutiti kako gradonačelnik vlada gradom. Anka Mrak Taritaš osim toga je i predsjednica gradskog HNS-a, u kojem je jedan Srećko Ferenčak, dok Sandru Švaljek podržava HSLS s Darinkom Kosorom. Zbog toga smo u najmanju ruku skeptični oko toga da bi njih dvije mogle dovesti do stvarnog zaokreta u načinu vođenja grada. Mi smo zapravo odavno shvatili da Bandića na vlasti ne održava samo njegova interesna mreža, već i političke stranke koje mu u tome na otvoren ili prikriven način pomažu.

NACIONAL: Predstavili ste svoju platformu ispred Paromlina, koji je jedan od simbola zapuštenosti i urušavanja. Tamo ste postavili i bistu Milana Bandića, kako ona izgleda?

Da, bistu smo simbolično postavili ispred Paromlina, a ona ima četiri obilježja – HDZ, SDP, HNS i HSLS. Time smo željeli poslati poruku da je Zagreb naš, a ne Bandićev i stranaka koje ga održavaju na vlasti. Jedna je SDP iz kojeg je potekao i koji ga je dugo podržavao, unatoč svim aferama. Druga je HNS koji je s njim bio u otvorenoj koaliciji, pri čemu su neki bivši članovi bili na njegovoj izbornoj listi za parlamentarne izbore, poput Alenke Čičin-Šajn. Tu je i HSLS, koji je bio s njim u posljednjoj koaliciji, kada je Darinko Kosor postao predsjednik Gradske skupštine. Sjetite se samo onog manevra HSLS-a od prije godinu dana, kada je Kosor demonstrativno dao ostavku i počeo odjednom oponirati Bandiću, nakon što je tri godine bio predsjednik Skupštine grada Zagreba. Stvarno smiješno. I na kraju HDZ kojem Bandić zapravo najviše odgovara i koji glumi neku opoziciju, a onda kandidira najslabije protukandidate, s ciljem da izgube izbore. Tako održavaju njegov ostanak na čelu grada.

NACIONAL: Što je sa SDP-om, koji je sada nominalno u opoziciji? Kako se on odnosio prema gerilskim i građanskim akcijama koje ste organizirali po gradu, još u sklopu Prava na grad?

Tada su oni još vodili grad, sjećate se da je Bandić u to vrijeme bio u SDP-u, a Zoran Milanović ga je podržavao? Za vrijeme Varšavske imali smo demonstracije ispred HDZ-a i SDP-a u istom danu. Zato što je HDZ bio na vlasti u državi, a SDP u gradu i zajednički su dogovarali i dozvole i sve te upravne postupke koji su omogućili Horvatinčiću da radi što hoće. Uostalom, prilikom izglasavanja načela prostornog planiranja u Skupštini grada, postigli su konsenzus svih stranaka. Tome se priključio i HNS, koji se u to doba sigurno najviše protivio onome što je doneseno. To je jedan vrlo kompleksan odnos, a veliki broj članova tih stranaka u jednom se trenutku ili zaposlio u Holdingu ili našao na nekoj izbornoj listi Milana Bandića. To je način na koji Bandić pacificira svoje oponente, zaposli ih i čini ih ovisnima o sebi. Na kraju mu svi nešto duguju i on ih tako kontrolira.

NACIONAL: Jesu li stranke za koje se smatra da pripadaju lijevoj opciji ikada prihvatile neke inicijative koje su dolazile iz nevladina sektora?

Tu ne treba gledati samo grad, već i nacionalnu razinu. U vrijeme vlasti SDP-a došlo je do pokušaja davanja u koncesiju autocesta na 40 godina, dakle pokušaja privatizacije javnog dobra na račun poreznih obveznika. Teo Celakoski u ime udruge Pravo na grad te Zelena akcija kojoj sam bio na čelu, u suradnji sa sindikatima prikupili su pola milijuna potpisa, ali Ustavni sud nije dopustio referendum. U toj je velikoj akciji sudjelovalo nekoliko ljudi koji su aktivno uključeni u političku platformu Zagreb je NAŠ!. Na kraju je vlada pod pritiskom javnosti odustala od ideje privatizacije autocesta. Ili ako se sjetimo projekta izgradnje golf-igrališta na Srđu, u čemu je direktno sudjelovao HNS preko svog gradonačelnika Andre Vlahušića. Ovih dana srušena je lokacijska dozvola za taj projekt koju je potpisala tadašnja ministrica Anka Mrak Taritaš. Kada se sve to sagleda u cjelini, imamo mnogo razloga za skepsu prema sadašnjoj opoziciji i njenoj spremnosti za stvarni zaokret.

NACIONAL: Koji su, po vašem mišljenju, najveći problemi grada i koje programe nudite?

Poruka koju ističe platforma Zagreb je NAŠ! prvenstveno se odnosi na to da grad nije na prodaju. Naime, iako toga građani možda nisu svjesni, u gradu se već dogodila privatizacija koja se nije smjela dogoditi, a odnosi se na pročišćavanje otpadnih voda, koje je u rukama privatnika. Radi se o tajnom ugovoru, za koji je Državna revizija ustanovila da je štetan za grad Zagreb jer omogućuje dobit od 46 posto za dva privatna poduzeća – jedno austrijsko i jedno njemačko. Taj ugovor potpisan je 2001., zbog čega su cijene vode porasle gotovo tri puta u tom razdoblju. Mi ukazujemo na ono što se privatizacijom komunalnih usluga dogodilo i u Parizu i u Londonu, Berlinu i Sofiji – da privatizacijom dolazi do monopola, poskupljenja, podinvestiranja u infrastrukturu i znatnog snižavanja razine usluga. U Zagrebu je prvi na redu za privatizaciju odvoz otpada, što se već djelomično i događa. Kamioni Čistoće uzeti su na leasing od privatne tvrtke koja je bila jedna od aktera u aferi Agram. S druge strane su CIOS i Cezar Petra Pripuza, koji je već skupljao komunalni otpad za grad Zagreb onda kada je Ministarstvo zaštite okoliša zabranilo daljnje odlaganje na Jakuševcu. Što se tiče odvajanja otpada, prema izvješću Europske komisije Zagreb je najgora europska metropola, sa svega jedan posto prikupljenog odvojenog otpada. Ljubljana je na prvom mjestu sa 60 posto. Čini nam se da to dugotrajno nerješavanje pitanja odlagališta smeća i zanemarivanje tog problema, kao i kaos koji je nastao s kantama za papir i plastiku, idu u korist privatizacije. Bandić je već prije pokušao izdvojiti Čistoću i dati je u koncesiju. Sigurni smo da bi u tom slučaju koncesiju dobio Pripuz, koji ima i pogone i kamione i gotovu infrastrukturu za obradu otpada. To se već dogodilo u Jastrebarskom, kada je gradonačelnik bio bivši SDP-ov ministar Zmajlović.

NACIONAL: Ali na problem otpada ukazuju i Anka Mrak Taritaš i Sandra Švaljek i nude svoja rješenja?

Točno, ali Taritaš zagovara izgradnju spalionice, oko čega smo mi vrlo skeptični zbog zagađenja i pepela koji ostaje, a to je i zastarjeli model u EU-u, od prije tridesetak godina. Mi se zalažemo za odvajanje i maksimalno recikliranje, kao što radi Ljubljana. Sljedeće lokalne izbore vidimo kao svojevrsni referendum o privatizaciji komunalnih poduzeća, a nismo sigurni da su njih dvije sasvim protiv toga.

NACIONAL: Platforma Zagreb je NAŠ! nije politička stranka, nema infrastrukturu ni iskustvo vođenja grada. Kako planirate izlazak na izbore?

Od trenutka kada smo počeli s javnim djelovanjem, počeo nam se javljati veliki broj građana, kao i kvartovske inicijative, koji sada nemaju nikakvog utjecaja na ono što se događa u njihovu kvartu. Osim borbe protiv privatizacije komunalnih usluga, naš je drugi najvažniji cilj mobilizacija i aktiviranje građana, da se sami aktiviraju svojim prijedlozima i listama za vijeća za gradske četvrti, kako bi se što više decentraliziralo upravljanje resursima s razine Gradske skupštine na gradske četvrti. Sada se tamo vodi neka visoka politika, s megalomanskim projektima na kojima se može uzeti najviše novca sa strane. Željeli bismo, po uzoru na Pazin ili neke druge gradove u Europi, da više novca dolazi na razinu gradskih četvrti, gdje bi građani, po modelu participativnog proračuna, sami mogli odlučivati o tome gdje će se novac potrošiti.

NACIONAL: No nisu li građani dosadašnjim iskustvom zapravo razočarani? Varšavska je bila jedan od najmasovnijih prosvjeda koji je okupio građane svih generacija, no ništa se nije dogodilo. Horvatinčić je napravio što je htio?

Tu se pokazuje da bez političkog organiziranja postoji plafon koji se može postići građanskim aktivizmom. Zato smo se mi i odlučili politički djelovati i izići na izbore. Naravno da je djelovanje kroz udruge i druge oblike organiziranja i dalje jako bitno, no dio nas odlučio je ići korak dalje.

NACIONAL: Dakle, ne nudite velik projekte, već male kvartovske akcije?

Točno, jer mislimo da jednokratni megaspektakli poput Snježne kraljice ili fontana nisu primjereni dok šest tisuća obitelji u jednoj europskoj metropoli, u 21. stoljeću, nema riješenu vodoopskrbu, tehnologijom koja je bila poznata još u Rimskom carstvu. S druge strane, 50 posto vode iscuri iz vodovodne mreže, a novac koji je trebao biti upotrijebljen da se to pokrpa, potrošio se nenamjenski, u najvećoj mjeri na zemljišne spekulacije. Potpuno pogrešni prioriteti! Mi smatramo da komunalne i javne usluge, poput staračkih domova, socijalne skrbi ili vrtića koji su sada u strašnom stanju, da svi ti servisi moraju biti kvalitetni i dostupni svim građanima. Pri čemu ne mislimo da je pojeftinjenje tramvajske karte ili osiguravanje kanalizacije stanovnicima Kozari Boka, Bandićev populizam. Mi se tu razlikujemo od ostalih kandidata i smatramo da svi građani Zagreba trebaju imati dostojne uvjete života i plaćati jeftiniju kartu, pa čak imati i besplatan javni prijevoz. Uostalom, veliki dio prihoda ZET-a tako i onako dolazi iz gradskog proračuna, a za mobilnost u velikim gradovima može se reći da je jedno od ljudskih prava. Zagreb ima milijardu i pol milijuna eura proračuna, ako se iz tog novca ne mogu osigurati kvalitetni javni servisi i komunalne usluge za građane koji plaćaju najveći prirez u državi, ne znam koji bi drugi grad to mogao.

NACIONAL: Programe kulture predstavila je Naima Balić, što tu nudite?

Nudimo zapravo programska načela, a u kulturi je to prije svega micanje politike iz kulturnih institucija, na koje vlast vrši veliki pritisak pa one nemaju autonomnost upravljanja. Osim toga, trebalo bi revitalizirati mrežu kvartovskih centara za kulturu i decentralizirati kulturne sadržaje u gradu. Ne može se kultura događati samo u centru grada. S druge strane, treba daleko više ulagati u razvoj izvaninstitucionalne i nezavisne kulture. Neiskorištene i zapuštene prostore, osobito industrijsku baštinu, treba staviti u funkciju kulturne i druge društvene namjene. Koliko uopće ima dvorana u Zagrebu za javne debate ili alternativnu kulturu, multifunkcionalnih prostora? To smo od gradskih vlasti tražili još od 2006., točnije, da implementiraju strategiju za mlade koju su sami donijeli. Naravno da se zapušteni prostori ne stavljaju u funkciju jer je glavni biznis u gradu nekretninski biznis, a Grad se ponaša poput zemljišnog špekulanta. Kroz netransparentne zamjene zemljišta prisvajaju se javni resursi, a to su nekretnine. Iz tih javnih resursa jedan manji krug ljudi godinama izvlači privatnu korist. Naravno, i preko Holdinga koji daje poslove samo određenim privatnim poduzećima iz te mreže, koji kasnije vraćaju novac kroz predizborne političke kampanje. Nemojmo zaboraviti ni na zapošljavanja u Holdingu ili gradskoj upravi, na primjer, slučaj Nevistić.

NACIONAL: Tko će biti na listi za Skupštinu grada i koga ćete kandidirati za gradonačelnika? Naime, ako uspijete i osvojite neke funkcije, tamo vas čeka struktura koju je postavio Milan Bandić. Kako mislite s njima funkcionirati?

Imat ćemo kandidate na svim razinama, i za vijeća mjesnih odbora i za gradske četvrti i za skupštinu grada, kao i za gradonačelnika. S imenima kandidata još ne idemo u javnost. Što se tiče upravljanja gradom, veliki su nam uzor Madrid i Barcelona. Tamo su vlast osvojile velike građanske inicijative i počele sasvim dobro funkcionirati uz postojeću mrežu službenika u gradskoj upravi. Većina tih ljudi nije prije toga imala priliku ni za kakve inicijative, već je samo održavala status quo. Ne bih generalizirao sve ljude zaposlene u gradskoj upravi u Zagrebu, jer na primjeru Zrinke Paladino vidimo da postoje savjesni profesionalci koji se žele brinuti o javnom interesu. No veliki dio boji se donositi bilo kakve odluke, kako ne bi naštetili interesima Bandićeve mreže kumova i prijatelja. I zato su paralizirani.

NACIONAL: Planirate li neke gerilske akcije?

Naravno, bit će još akcija, bit će tribina, idemo među građane, u kvartove, vodit ćemo kampanju među ljudima i putem društvenih mreža. Skupljat ćemo novac od donacija građana, jer nikakav kapital ne stoji iza nas. Vidimo da neki mainstream mediji nisu popratili naš izlazak u javnost i najavu sudjelovanja na lokalnim izborima, dakle možemo očekivati probleme s ignoriranjem od strane medija. Možemo očekivati i razne spinove. Znamo tko kontrolira koje medije i tko je platio jamčevinu za Milana Bandića.

NACIONAL: Imate li vi ambiciju kandidirati se za gradonačelnika?

Svi mi koji smo se uključili, naravno, imamo političke ambicije, ali o mjestu gradonačelnika još ne bih govorio.