Nešto više od pola godine prije isteka prvog mandata zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević govori o radu gradske administracije i odgovara na sve opravdanije i učestalije kritike o velikim komunalnim problemima u Zagrebu

Oko velikih tema s državom moramo pronaći zajednički jezik. Jer to je u interesu građana i zajednička odgovornost i Grada i Vlade, bez obzira na političke razlike”, izjavio je u razgovoru za tjednik Nacional gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Nešto više od pola godine prije izbora na kojima će tražiti drugi gradonačelnički mandat Tomašević se suočava s nizom problema u Zagrebu. Od ogromnih gužvi na zagrebačkim cestama, do problema s isporukom plina i već tradicionalnih problema s odvajanjem otpada. Usprkos svim navedenim problemima, Tomislav Tomašević smatra da je iza njega vrlo uspješan mandat te je uvjeren da će u svibnju iduće godine ponovno biti izabran za gradonačelnika Zagreba. O svemu navedenom, kao i o kritikama koje često dolaze od koalicijskog partnera SDP-a i zastupnika te stranke Renata Peteka, Tomislav Tomašević je govorio u razgovoru za tjednik Nacional.

NACIONAL: Podmeće li Vlada HDZ-a na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem nogu zagrebačkoj gradskoj upravi kako bi dokazala da je nesposobna?

Ne mislim da s tih viših razina ima podmetanja, ali postoje tenzije. Na nižim razinama postoje podmetanja. Ali oko velikih tema s državom moramo pronaći zajednički jezik. Jer to je u interesu građana i zajednička odgovornost i Grada i Vlade, bez obzira na političke razlike. Teza o tzv. nesposobnosti ove gradske uprave teza je naših političkih protivnika. Nemamo afera pa nam nemaju ništa konkretno za prišiti.

NACIONAL: Mediji su vas razvukli zbog podizanja plaća zaposlenicima gradske uprave uoči izbora i tvrde kako se služite HDZ-ovim metodama. Naime, kritiziraju vas da niste skinuli porez, a s druge strane dižete plaće gradskim zaposlenicima. A HDZ-ov Mislav Herman kaže kako ste škrti, kombinacija Superhika i Robina Hooda, i kako ste mogli podići plaće i više, s obzirom na profit u proračunu u vrijednosti od 141 milijun eura.

Ako nas gradski HDZ kritizira, onda znači da smo dobro postupili. Ja ću na to reći da je Grad svake godine, otkad sam gradonačelnik, povećavao plaće u gradskim vrtićima, gradskim kulturnim ustanovama, gradskim vatrogascima, u gradskoj upravi, Zagrebačkom holdingu i ZET-u, i to zbog inflacije. Pričamo o povećanju koeficijenata ne za rukovodeće kadrove, ne za pročelnike, ili njihove zamjenike, već za operativu. Dižemo koeficijente minimalno, tako da će im plaće narasti otprilike 50 eura bruto. Za to ćemo izdvojiti oko 2 milijuna eura, a proračun grada iznosi preko 2 milijarde eura. S jedne strane nas neki mediji razvlače i tvrde da je to populistički potez pred izbore, a s druge strane nas opozicija optužuje da smo škrti. A nije ni jedno niti drugo, već naprosto pratimo situaciju u kojoj je Vlada pred izbore drastično povećala plaće u javnom sektoru, jer želimo zadržati kvalitetne kadrove.

NACIONAL: Najavili ste izgradnju podzemne garaže na Srednjoškolskom. Po mnogima, nastavljate još jedan Bandićev projekt.

Ako je Bandićev, zašto ga nije proveo? Imao je 20 godina na raspolaganju, 20 godina obećanja. Puno je projekata desetljećima obećavano, no tek mi ih provodimo. Nikome ta lokacija nije bila sporna, pa ni meni dok sam bio u opoziciji, odnosno prije toga u Zelenoj akciji. Tamo je zeleni val, dječja bolnica i logično je da se gradi podzemna garaža. Međutim, iako je lokacijska dozvola izdana, nikad nije bila realizirana. A nije zato što je u Bandićevo vrijeme bila ideja da bude pet etaža, od toga dvije za jednu domaću tvrtku, odnosno trgovački centar. I onda se to zakompliciralo. Mi radimo podzemnu garažu na tri etaže, u koju će investirati Holding, koji će dići kredit i isplatiti ga. Garaža se neće financirati iz gradskog proračuna. Studija izvodivosti je završena, a sada je u tijeku projektiranje. Očekujem da će radovi početi sljedeće godine.

NACIONAL: U proljeće, prije lokalnih izbora.

Već sad se puno gradi. U tijeku su i izgradnja bazena Špansko, obnova Doma sportova, Paromlin. Sve se to obećavalo 20 godina. Jarunski most u GUP-u je od osamdesetih. Moglo ga je izgraditi sedam gradonačelnika prije mene, pa nije. A mi hoćemo, i to dijelom i kreditima iz Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i ostalih razvojnih banaka koje do sada nisu htjele raditi s Gradom Zagrebom zbog reputacije koju je imao.

NACIONAL: Tko će vas ugroziti na izborima? Bojite li se nekog?

Ne bojim se nikoga. Mi se držimo svog programa.

NACIONAL: Na izbore će i stara Bandićeva stranka koja se sada zove Bolje možemo!.

Moram reći da mi je najsmješnije da stranka koja je završila u stečaju i ostavila Grad pred bankrotom sebi da ime koje se referira na drugu stranku. Nije li to pretjerana fiksacija na nas?

NACIONAL: Renato Petek, vaš teoretski koalicijski partner, ne prestaje vas kritizirati zbog podzemnih spremnika, a DKOM je prošlog tjedna poništio odluku Grada o proizvođaču i prihvatio žalbu zbog neobičnih uvjeta iz natječajne dokumentacije. Naime, uvjet u natječajnoj dokumentaciji bila je i boja polupodzemnih spremnika, iako je 2/3 tijela spremnika pod zemljom, a 1/3 iznad razine zemlje se prekriva ukrasnim letvicama. Petek smatra kako se može sumnjati na direktno pogodovanje. Kako to komentirate?

To je jedna osebujna situacija. Imate nekoga tko tvrdi da je s vama u koaliciji, a nije glasao niti za jednu ključnu odluku ove gradske vlasti. No ne želim se miješati u unutarnje odnose niti jedne druge stranke.

NACIONAL: Ali Petek često ima pravo.

Rekao bih da u 99% slučajeva nema pravo. Ovo što je rekao o polupodzemnim spremnicima je klasični spin. Njegova optužba je, ukratko, da je Grad Zagreb time što je odredio kakve boje trebaju biti polupodzemni spremnici pogodovao jednoj tvrtki. Zar nije logično da odredimo boju, to svaki grad radi. Zamislite da smo dobili, na primjer, ružičaste spremnike i da smo ih takve počeli ugrađivati po cijelom gradu? Onda bi nas svi napali zbog toga što nismo odredili što je komunalni standard. Zna se koje su boje podzemni spremnici – antracit, siva, neutralna – kako se ne bi isticali na javnim površinama. I jednako važno, na natječaj se javilo čak 6 tvrtki i nitko se zbog boje nije bunio. To znači da su ih svi oni mogli isporučiti u boji koja je tražena.

NACIONAL: A zašto se odabrali tvrtku koju je DKOM odbio?

Zato što je dala najbolju ponudu. Ono što je problematizirano je to da se u njihovim referencama spominje tvrtka koja ima drugačije ime. Sada je tvrtka koja je odabrana dobila rok u kojem mora specificirati zašto je tome tako.

‘Moram reći da mi je najsmješnije da stranka koja je završila u stečaju i ostavila Grad pred bankrotom sebi da ime koje se referira na drugu stranku. Nije li to pretjerana fiksacija na nas?’

NACIONAL: A ako ne objasne?

Onda će posao dobiti drugoplasirani. I još jedna stvar, natječaj nije poništen, već je potrebno samo ponovno pregledati reference i već za desetak dana može biti nova odluka, a u tom slučaju ne mora ići cijeli postupak ispočetka. Ali to je tako s tim glasinama i dezinformacijama koje se šire. Ako je deset puta ponovite, onda to za neke postane činjenica.

NACIONAL: Proglasili ste pobjedu u tzv. plinskom ratu, jer je preko 150 tisuća Zagrepčana predalo zahtjeve da ostane u Gradskoj plinari. S druge strane, sindikat Gradske plinare kaže da ste izgubili 140 tisuća korisnika, što potencijalno znači velike gubitke.

Ne čudi me jer taj predstavnik sindikata je držao konferencije za medije s Bandićevim zastupnicima u gradskoj skupštini. Istina je da je broj korisnika sada manji, ali to ne znači da ćemo imati gubitke. Jer Gradska plinara je samo posrednik koji prodaje plin. Koliko plina kupi, toliko ga proda, a profit, odnosno dobit je oko 0,1%. Mi to radimo kao javna tvrtka bez dobiti, s ciljem pružanja usluge građanima. No puno bitnije je tko je među tih 150 tisuća korisnika koji su ostali u Gradskoj plinari. Mi smo ciljali 220 tisuća od 290 tisuća kupaca, jer je među tih 290 tisuća 40 tisuća mikropotrošača, među kojima su uglavnom prazni stanovi te 30 tisuća neplatiša, odnosno korisnika s dugom prema GPZO-u većim od 500 eura. A to znači da će vjerojatno tako nastaviti i prema novom opskrbljivaču, odnosno Međimurje plinu. Mi smo dobili puno kvalitetniju strukturu kupaca.

NACIONAL: Je li ostanak 150 tisuća građana odraz lokalpatriotizma ili je to znak podrške vama i ovoj gradskoj upravi?

Sigurno da nije svaki kupac koji je izabrao ostanak u GPZO-u naš glasač, no isto tako je činjenica da sam se angažirao oko kampanje da u tako kratkom vremenu građani izaberu GPZO i predaju sve papire. Naime, HERA je odluku o tome da Međimurje plin dobije taj natječaj donijela krajem svibnja. I umjesto da do srpnja objavi koja će biti nabavna cijena koja se ugrađuje u ukupnu cijenu plina, objavila ju je tek krajem kolovoza. Bez te cijene plina GPZO nije mogao pristupiti niti jednom kupcu i ponuditi mu tržišnu uslugu, uz garantiranu cijenu. Što znači da je bilo jako malo vremena za kampanju prema građanima i to je bio veliki logistički pothvat. Možete misliti što je značilo slati stotine tisuća pisama, e-mailova, obavijesti, personalizirati ugovore, obrađivati dokumentaciju tako velikog broja ljudi u tako malo vremena.

NACIONAL: Bilo je primjedbi da ih nećete moći obraditi.

Bilo je, od opozicijskih zastupnika. No dokazali smo još jednom da su bili u krivu. Obrađeni su svi zahtjevi i zbog toga zahvaljujem radnicima GPZO-a i Zagrebačkog holdinga koji su dali sve od sebe. I naravno, zahvaljujem građanima na ukazanom povjerenju. Ponavljam, osobno sam se angažirao oko kampanje i da je rezultat bio loš i da GPZO nije ostao najveći opskrbljivač plinom, sigurno bih trpio određenu političku štetu.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević s glavnom urednicom Radio Nacionala i kolumnisticom tjednika Nacional Zrinkom Vrabec Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: No po mnogima, vaša je greška da je došlo do takve situacije da Međimurje plin dobije natječaj HERA-e, od koje ste navodno dobivali migove da korigirate cijenu, kada je prvi natječaj poništen. Zašto i dalje tvrdite da nije?

Mi tu odluku i dalje osporavamo na sudu i tvrdimo da niti jedna zemlja članica EU-a nema ovakav suludi model natjecanja koji je hibrid između tržišta i javnih monopola. Ponovit ću: naša uputa svim upravama gradskih poduzeća je da ne smiju poslovati s gubitkom kao ni s nekom prevelikom dobiti. Dobit GPZO je bila 0,1%. Javna poduzeća moraju pružati uslugu građanima, no ne smiju poslovati s gubitkom. Marža javnih opskrbljivača u Zagrebu je bila uvijek najviša, zato što su tu i najviši troškovi poslovanja. GPZO se na drugi natječaj javio s nižom cijenom, ali Međimurje plin je išao s još nižom. Dakle, išli su u određeni damping. E sad, zašto je Međimurje plin odlučilo ići u Zagreb i odreći se javne usluge na svom području, u Međimurju, tamo gdje imaju cijevi, možemo samo spekulirati. To nije znala čak niti gradonačelnica Čakovca, iako je Međimurje plin javno poduzeće u sto postotnom vlasništvu više međimurskih gradova i općina.

NACIONAL: Vidite li prste politike u tome, na primjer HDZ-a?

Možda su tome prije kumovale neke strane tvrtke i njihovi interesi. Ne želim se baviti tim spekulacijama. No ključna pogreška HERA-e je bila u tome da nije tražila nikakve dokaze o kupovini plina i obvezujuća financijska jamstva. Evo, mogli ste se i vi javiti da preuzmete stotine tisuća kupaca i reći „časna riječ, kupit ću plin i otvoriti poslovnicu’’.

NACIONAL: Upravni sud odbio je tužbu koju ste podnijeli protiv HERA-e, tražeći odgodu rješenja HERA-e jer će Gradska plinara trpjeti smanjenje godišnjih prihoda od 222 milijuna eura te će time biti narušeno poslovanje. I što sad?

Upravni sud nije odbio tužbu. To opet plasiraju neki oporbeni zastupnici. Nije donesena presuda o meritumu predmeta, niti na prvom, a kamoli na drugom stupnju. Upravni sud samo je odbio odgodu primjene HERA-ine odluke, odnosno odgodu da Međimurje plin 1. listopada počne s javnom uslugom. Na presudu se još čeka.

NACIONAL: Grupa Zagrebački holding u prvom polugodištu ove godine ostvarila je gubitak od 21,02 milijuna eura, za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvarena dobit od 724 tisuće eura. To su podaci iz konsolidiranog financijskog izvještaja objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Zašto je došlo do tog gubitka i kako ćete ga nadoknaditi?

Taj gubitak nije vezan uz kvalitetu poslovanja Zagrebačkog holdinga, već se radi o rupi u propisima zbog koje GPZO nije obeštećen za cijelo razdoblje u kojem je došlo do poremećaja na tržištu opskrbe plinom. Na tu temu imali smo dobar sastanak u Ministarstvu gospodarstva kako bi se riješilo pitanje obeštećenja od 1. travnja. do 1. listopada, do kad traje uredba Vlade. Ministarstvo je obećalo da će predložiti Vladi promjenu uredbe da se to riješi. Ne očekujem tu nikakve probleme. Da toga nema, Plinara i Zagrebački holding bi bili u plusu. Također, ovo nema nikakve veze s HERA-inom odlukom kojom je javna usluga dodijeljena Međimurje plinu.

NACIONAL: Je li točno da je bolnica Srebrnjak vratila milijun eura nenamjenski potrošenog novca za projekt translacijske medicine?

Nije. Još ništa nije vraćeno, čekamo rješenje Ministarstva znanosti o tome je li odbijeno faziranje projekta. Naime, bilo je jasno kada smo preuzeli upravljanje gradom da se taj projekt ne može završiti u roku, jer je izgubljeno mnogo vremena za vrijeme prethodne vlasti, kada su smjenjivali ravnatelja Nogala.

‘S jedne strane nas neki mediji razvlače i tvrde da je povećanje plaća u gradskoj upravi populistički potez pred izbore, a s druge strane nas opozicija optužuje da smo škrti. A nije ni jedno niti drugo’

NACIONAL: Kojeg vi niste vratili.

On je vraćen na posao u bolnicu, samo ne na tu funkciju. Bilo je nemoguće završiti taj projekt u roku, a ako ne bi bio završen u roku morali bismo platiti 60 milijuna eura iz gradskog proračuna. Ja imam financijsku odgovornost prema građanima. Taj projekt upropašten je puno prije nego što sam ja preuzeo upravljanje gradom i zato smo tražili faziranje, odnosno odgodu roka za provedbu projekta. Mi sad provodimo novi projekt cjelovite obnove bolnice Srebrnjak vrijedan 15 milijuna eura i financiran prvenstveno iz EU fondova.

NACIONAL: Tri i pol godine nakon vašeg dolaska na vlast, građani su i dalje nezadovoljni načinom zbrinjavanja otpada, grad je prljav, Jakuševac nije zatvoren, a Resnik se nije ni počeo graditi.

Što se tiče Jakuševca, i prije odrona rekao sam da rješenje neće moći biti u ovom mandatu. Ali će biti riješeno. Izgubili smo puno vremena pokušavajući se dogovoriti s državom i to je bila pogreška. Ovo je četvrta ministrica zaštite okoliša u moje tri godine mandata. A ne možete bez države jer morate biti usklađeni s Nacionalnim planom gospodarenja otpadom, ne možete dobiti studiju utjecaja na okoliš, o kojoj također odlučuje Ministarstvo, ne možete dobiti ni novac iz EU fondova, koji opet ide ili kroz Ministarstvo ili druge izvore kroz Fond za zaštitu okoliša. Na svakom sastanku s ministrima dobivali smo drugačije informacije, na primjer za sortirnicu. Tijekom godina najprije su smanjivali udio europskog novca za sortirnicu, da bi nam na kraju rekli da sortirnicu, koja bi se financirala s dvije trećine gradskog novca, moramo dati na upravljanje privatnicima, na što nisam pristao i zato se nismo javili na taj natječaj. I tad i sad mi je bilo neprihvatljivo da javnim novcem gradimo postrojenje koje bismo predali na upravljanje privatniku koji bi na njemu zarađivao. I zato smo odlučili centar za gospodarenje otpadom u Resniku financirati sami. Odredili smo lokaciju i tehnologiju, studiju izvodivosti odobrila je Skupština Grada Zagreba i Skupština Zagrebačke županije. U javnoj nabavi je određena firma koja će izraditi svu dokumentaciju i imamo hodogram do 2028., kada centar u Resniku mora biti završen. Nikada u dva desetljeća, koliko se obećavalo da će se zatvoriti Jakuševac, nije se došlo do ove faze. Zanimljivo je i kako su svi opozicijski zastupnici sada protiv lokacije Resnik koji je izglasala gradska skupština još 2018., kada su i neki od njih bili na vlasti, a kada ih pitate koja je druga lokacija – ne znaju. Tako se i predstavnici gradskog HDZ-a bune protiv onog za što su svojedobno glasali. Ja nemam vremena baviti se njihovom demagogijom. Želim samo da građani znaju da će centar u Resniku biti postrojenje nove generacije, bez utjecaja na kvalitetu života okolnih stanovnika.

NACIONAL: Ali grad je prljav. Otpad se ne odvozi dovoljno često.

Nije to baš tako. Ako pitate turiste, oni će vam reći da je Zagreb jedan od najčišćih gradova. To je stvar percepcije, a mi radimo i na tome da se stanje popravi. Stalno obnavljamo vozni park, kupljeno je 40 novih kamiona samo u posljednjih 6 mjeseci. Zaposleno je preko 200 novih operativnih radnika. Evo, premijer je neki dan rekao da model plavih vrećica nije uspio. A onda je ministrica zaštite okoliša predstavila izvješće o odvajanju otpada za cijelu Hrvatsku, dok je šef Zavoda za zaštitu okoliša i prirode tom prilikom rekao da napretka Hrvatske ne bi bilo da nije bilo Zagreba, koji je za 14 postotnih poena, odnosno za preko 50% povećao odvajanje otpada. Jer Zagreb je četvrtina Hrvatske. Po odvajanju otpada imamo najveći napredak od svih gradova većih od 15.000 stanovnika.

NACIONAL: Morate se jako požuriti s ostvarivanjem svojih obećanja sljedećih šest mjeseci, da građani konačno vide rezultate svega o čemu govorite.

Rezultati se vide. Uskoro će biti otvoren i deveti novi vrtić, a do kraja godine još tri ili četiri. Trenutno imamo više stotina slobodnih mjesta u vrtićima. To je ogroman rezultat. Obnovljeno je ili novoizgrađeno 17 škola. Ovaj tjedan otvorili smo cjelovito obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej, u koji je uloženo 30 milijuna eura, od toga 10 milijuna iz gradskog proračuna. To je sjajan projekt, s novim, svjetskim postavom u rangu najboljih američkih i europskih prirodoslovnih muzeja. To su te kapitalne investicije o kojima govorimo. Mi smo stabilizirali financije i lani povukli 150 milijuna eura iz europskih fondova, što je pet puta više nego ikad prije u povijesti Zagreba. Mi sad imamo i projekte i sredstva, ali problem je građevinska operativa koje nema dovoljno, jer se u gradu puno toga gradi i obnavlja. Za iste građevinske tvrtke s deficitom građevinskih radnika bore se Grad, država i privatni investitori.

Kad smo preuzeli upravljanje gradom, zatekla nas je situacija da je Holding bio na rubu bankrota, kao i Grad Zagreb, i sve smo to morali financijski stabilizirati u vrlo kratkom roku. Nakon trinaest godina Grad Zagreb prvi put ima kreditni rejting u investicijskom rangu. I ne smo to, nakon što su nam prije šest mjeseci vratili investicijski rang, sada su ga podigli za čak dvije razine. To znači da konačno možemo investirati u one projekte koji su nužni. A to su novi tramvaji, autobusi, kamioni, ceste, pruge. No da bi se te investicije vidjele, potrebno je vrijeme. Rok isporuke za kamione je minimalno godinu dana, za tramvaje i dvije godine. To ne ide preko noći. Ali kreće i svaki dan će se vidjeti sve više. Važno je reći i da Zagreb nije digao cijene komunalnih usluga, iako su to napravili brojni gradovi i županije. Naprotiv, za sve starije od 65 godina osigurali smo besplatan javni prijevoz. Radi se o 160.000 sugrađana, što je populacija cijelog Splita.

NACIONAL: Kolaps u prometu svakodnevica je Zagrepčana, radovi koji su započeti ljetos nisu završeni, sjeverni dio grada praktički je blokiran. Opće je mišljenje da ste loše planirali i da ste odgovorni zbog sporosti izvođenja radova. Zašto je to tako?

Koji radovi nisu završeni? Završena je Avenija Bologne, Zagrebačka avenija, Avenija Većeslava Holjevca, Adžijina, Ozaljska, križanje Savske i Tratinske, podvožnjak na Slavonskoj, skoro svi radovi izuzev Mlinarske i Medvedgradske, za što su podignute prijave policiji protiv privatnog izvođača. Što se tiče okretišta na Mihaljevcu, to su zahtjevni radovi za koje smo rekli da će trajati do kraja godine. Ljudi opravdano kažu da trebamo uložiti u ceste jer se u njih nije ulagalo posljednjih 20 godina. Kao što treba obnoviti i tramvajske pruge i ispravljačke stanice koje ispadaju iz mreže i tramvaji ne mogu voziti. Radovi su nužni i potrebni, no ne mogu se baš svi odvijati preko ljeta.

NACIONAL: Uza sve to, valjda ste svjesni prometnog kolapsa.

Glavni razlog za to je nedovoljno ulaganje u javni prijevoz kroz više desetljeća kao i činjenica da je u posljednje četiri godine u gradu registrirano 40 tisuća automobila više. To niti jedan grad ne može izdržati, uza sve cestovne projekte koje radimo, pa ni uz automatizirano upravljanje prometom koje uvodimo i koje će omogućiti bolju protočnost. Problem je i nepropisno korištenje žutih traka, za što nam je potrebna suradnja policije. Situaciju možemo preokrenuti samo ako investiramo u javni prijevoz. I zato od proljeća dolazi 40 novih tramvaja i nakon toga njih još 40. To je investicija od preko 200 milijuna eura.

Kupljeno je i 65 novih autobusa, a u dolasku je i još 60 kvalitetnih rabljenih te 70 novih električnih autobusa. Cilj nam je da javni prijevoz postane pouzdaniji, brži, točniji, kako bi bio bolja alternativa automobilima. Jedino tako možemo preokrenuti trend da neka kućanstva imaju i tri automobila.

NACIONAL: Kritiziraju vas i zbog podilaženja Katoličkoj crkvi, zbog zemljišta za Dinamov stadion, za koje je Crkva dobila deset lokacija za izgradnju crkava. Iako ste se svojedobno kao aktivist žestoko protivili, prihvatili ste izgradnju crkve na Savici.

Te stvari nisu povezane. Ja sam se protivio izgradnji crkve u parku na Savici. A nova lokacija nije u parku. Postoji sporazum potpisan još 2007., prema kojem Grad Zagreb, koji je zamijenio zemljište s Crkvom, ima obvezu ustupiti zemljište negdje u mjesnom odboru Trnjanska Savica za izgradnju crkve. I mi kao Grad Zagreb taj sporazum, koji nema veze s Dinamovim stadionom, moramo poštovati. Nemam dvostruke standarde, jer sam i tada govorio da nisam protiv izgradnje crkve, već protiv izgradnje na toj lokaciji u parku.

NACIONAL: Što se tiče Dinamova stadiona, u medijima su se pojavile teze da su u javnu raspravu puštena dva projekta, od kojih je jedan mamac mogućem investitoru i omogućuje gradnju poslovnih prostora, hotela, ugostiteljskih sadržaja, što čak uključuje rušenje bazena Svetice. Tvrdi se i da je natječaj za studiju izvodivosti prošao ispod radara. Kako to komentirate?

Kako može bilo koji javni natječaj proći ispod radara kad je po definiciji javan? I tko normalan misli da bih ja bio za to da se ruši bazen Svetice? Čudim se da netko tako nešto može objaviti. Na to zemljište, za koje je nakon 27 godina konačno riješen spor s Crkvom i Zagreb je postao vlasnik bez ikakvih tereta, stane i novi nogometni stadion i atletski stadion, na kojem inzistiram, zatim četiri pomoćna nogometna terena, ali i komercijalni sadržaji kao što su hotel i popratni trgovački i poslovni sadržaji te podzemna garaža. Sada testiramo interes privatnih investitora za gradnju stadiona, ako im ustupimo zemljište s popratnim sadržajima na 40 godina. Ta studija isplativosti se završava. Ako takvog privatnog interesa ne bude, alternativa je financiranje javnim novcem. I naravno da se bazen Svetice neće rušiti.