Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević posjetio je prošloga petka redakciju Nacionala i ondje se zadržao gotovo puna dva sata. Tomašević je većinu tog vremena proveo u studiju Radija Nacional, prve privatne digitalne DAB+ radijske postaje u Hrvatskoj s nacionalnom koncesijom, koja je počela s emitiranjem početkom kolovoza. U dugom intervjuu uživo u emisiji “Na vrućem stolcu” Tomašević se prvo suočio s anketom o tomu što građani Zagreba misle o njegovu dosadašnjem gradonačelničkom mandatu, a potom je govorio o više različitih tema. Demantirao je da kao gradonačelnik izbjegava ideološke teme te je prokomentirao svoju suradnju s Vladom, koja je uglavnom konstruktivna te su se čak pojavile teze da je na pomolu koalicija Možemo! i HDZ-a. Tomašević je opisao kako i su tekli njegovi nedavni pregovori s čelnim čovjekom Kaptola Josipom Bozanićem o nizu otvorenih imovinsko-pravnih pitanja, objasnio je zašto mu promjena naziva imena ulica i trgova nije prioritet, a otkrio je i kako komentira dosadašnju koalicijsku suradnju s SDP-om, prije i poslije isključenja donedavnog čelnika zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca iz te stranke. Zagrebački gradonačelnik detaljno se osvrnuo i na brojne gradske projekte koji su u pripremi, poput izgradnje stadiona i obnove grada nakon potresa.

NACIONAL: Mnogi vaši kritičari smatraju da izbjegavate ideološke teme premda ste oko njih kao aktivist bili vrlo jasni. Je li to istina?

Ne slažem se. Hajdemo to staviti u kontekst. Bio sam prvi gradonačelnik Zagreba na Prideu. Koliko znam, nikada nisu bili ni predsjednik države, ni predsjednik vlade, ni gradonačelnik Zagreba. Što se Dotrščine tiče, vraćamo ploču koja je odande uklonjena. Obitelj Zec: prije godinu dana bio sam prvi dužnosnik uopće, uz Borisa Miloševića, koji je došao na komemoraciju. Također, KB Sveti Duh: ondje pet godina nije bilo pobačaja jer je bio kolektivni priziv savjesti. Mogu li žene sada dobiti pobačaj na zahtjev, u skladu s Ustavom i zakonom? Ne bježim od svjetonazorskih tema, bavimo se svjetonazorskim temama koliko se bavimo i komunalnim pitanjima, koja su itekako ključna za kvalitetu života građana.

NACIONAL: Proslavu Dana pobjede, 8. svibnja, Grad Zagreb nije službeno organizirao i to je šteta.

Ali smo službeno prvi put organizirali Dan antifašističke borbe na Trgu žrtava fašizma. Prvi put je Grad Zagreb službeno organizirao program, ne samo u šumi Brezovica nego na Trgu žrtava fašizma. U svim tim aspektima vidim napredak u odnosu na vrijeme od prije 20 godina, bez obzira na to što se stalno pokušava prikazati drugačije.

NACIONAL: Vaši kritičari kažu da ste u predobrim odnosima s Vladom, i to iz čistog koristoljublja: tvrde kako trebate Vladu da vam pomogne u nekim stvarima u kojima Grad ne može sam. Dokaz tome je i predstavljanje novih 65 gradskih autobusa na kojemu je bio i ministar prometa Oleg Butković. Osjećate li se ucijenjenim jer gradska infrastruktura ovisi o financiranju Vlade?

Naravno da ne. Teza o koristoljublju je nevjerojatna. Ja sam gradonačelnik. Trebam raditi na korist gradu. Nema osobne koristi, to bi bilo koristoljublje. U tom smislu, nema nijedne normalne zemlje u kojoj država, vlada i glavni grad ne surađuju, tko god vodio vladu i glavni grad. Jer država u kojoj nema suradnje, komunikacije i dijaloga između tih dviju razina, ne može naprijed.

NACIONAL: Nije vas nikada nazvao premijer i rekao: “Ako sad ovo napraviš, nećemo ti dati pare?”

Ne. Suradnje mora biti, naročito u centraliziranoj državi kakva je Hrvatska, gdje su i njihove, državne institucije u Gradu Zagrebu. Interes je obostran: jako puno projekata ne može ni Vlada realizirati bez Grada Zagreba, a jako puno projekata Grad Zagreb ne može realizirati bez Vlade.

NACIONAL: Znači, nije u pitanju neka posebna ljubav na relaciji HDZ-Možemo? Neka nova koalicija?

Ne, nije. To je dijalog u kojem ima i različitih neslaganja, ali moramo tražiti rješenja. Možemo uzeti primjere plina i plinske krize ove godine, gdje smo morali primiti pedesetak tisuća novih korisnika kad su druga privatna poduzeća po cijeloj Hrvatskoj išla u stečaj ili odustajala od isporuke plina. Našli smo rješenje s Vladom kako da Gradska plinara ne ode u stečaj, a da, s druge strane, kućanstva ne ostanu bez plina. Te su stvari šire od Grada Zagreba. Moramo rješavati problem. Nekad uspijemo, nekad ne. Uvijek postoji nezadovoljstvo, i s jedne i s druge strane.

NACIONAL: Što je s projektom Centra za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak, vrijednim 60 milijuna eura? Osim što Upravni odbor nije gospodina Nogala ponovno imenovao za ravnatelja, gradilište je zatvoreno.

Gospodin Nogalo je vraćen kao zaposlenik u bolnicu, a Mirjana Turkalj vraćena je kao voditeljica projekta.

NACIONAL: Ali gradilište je bilo zatvoreno. Je li taj novac propao?

Ne može propasti jer nije ni došao. Nije isplaćen. On je potencijal. Ali čak ako se i ne potroši, neće propasti zato što je država predugovorila broj projekata s EU-om u odnosu na iznos koji je na raspolaganju, jer se uvijek računa da se neki projekti neće realizirati. Uvijek se predugovori. Novac ne može propasti.

NACIONAL: Ali može propasti projekt. To je puno gore. U kampanji ste rekli da je to jako važan projekt.

Ali sam isto tako rekao da se ne može realizirati bez suradnje s državom. Grad Zagreb je tu riskirao: Grad financijski odgovara ako se novac potroši, a ne realizira ga se na vrijeme. Onda taj projekt više nije plaćen novcem iz EU-a, nego novcem iz gradskog proračuna. To je gotovo pola milijarde kuna. To je ogroman novac: to je vrijednost žičare ili rušenja i gradnje novog maksimirskog stadiona. Ako ne bude realiziran na vrijeme, mi smo odgovorni. Prije nego što smo došli na vlast, realizacija projekta bila je samo četiri posto. Tražili smo produženje. Mogli smo dobiti maksimalno do kraja sljedeće godine. Međutim, nakon toga se desio raskid ugovora na zahtjev izvođača. Tada se vidjelo da se taj projekt više nikako ne može stići provesti do kraja sljedeće godine. Nema šanse. I krenule su rasprave s Vladom oko mogućnosti “faziranja” projekta. “Faziranje” znači da se dio projekta realizira sada, a dio u novoj financijskoj perspektivi, koja, u smislu trošenja, kreće nakon kraja sljedeće godine. Tu se sada vode rasprave oko dileme je li to vjerojatno ili nije, jer odluku o faziranju Europska komisija – na prijedlog Vlade, a ne Grada ni Srebrnjaka – donosi tek u drugoj polovini sljedeće godine. Sad je pitanje rizika je li to vjerojatno. Jer ako ta odluka bude negativna, a mi krenemo sad u novo trošenje stotina milijuna kuna, mi taj novac moramo platiti iz gradskog proračuna. Taj novac jednostavno nemamo. Postavlja se pitanje je li bolje ići na novu financijsku perspektivu i prijaviti projekt u novoj perspektivi, gdje imamo novih pet godina.

NACIONAL: Aktivisti i stanovnici Novog Zagreba žale se na nesnosan smrad s Jakuševca. Na prošloj sjednici Skupštine zastupnici Mosta došli su s lokotom. Htjeli su vas podsjetiti na to da ste 2018. od prošle vlasti tražili zatvaranje Jakuševca. Dosta su vas iznervirali…

Nisu time, nego time što su mi upadali u riječ pa nisam mogao govoriti. Tada sam rekao: OK, ako ne želite slušati, dobit ćete pismeni odgovor. Jer ja tamo ne moram biti. Tamo sam iz poštovanja prema zastupnicima Skupštine. Ako oni ne pokazuju poštovanje prema meni pa mi upadaju u riječ dok im odgovaram na pitanja, onda neću usmeno odgovarati.

NACIONAL: Novi način skupljanja otpada dao je rezultate. Ljudi odvajaju.

Količina se smanjila 37 posto. Početkom prosinca – mislim od ponedjeljka 5. prosinca – u višestambenim zgradama krenut će odvoz plastike jednom tjedno.

NACIONAL: Gdje će se sortirati? Postoji li sortirnica?

Ne postoji. To se ne može napraviti preko noći.

NACIONAL: Plaćamo Pripuzu?

Plaćamo privatnim poduzećima koja pobjeđuju na javnim nabavama, po zakonu, sve dok nemamo vlastite kapacitete. Radimo i na sortirnici i na kompostani.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević došao je dati uživo intervju na poziv Zrinke Vrabec Mojzeš, urednice emisije ‘Na vrućem stolcu’ Radio Nacionala. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Postoje li lokacija, projekt, dozvole?

Za kompostanu da. Za sortirnicu također, ali s njom je problem u tome što je taj projekt sada došao na čak pola milijarde kuna i bez novca iz fondova EU-a – a za sada je Vlada predvidjela samo sto milijuna kuna – Grad Zagreb to ne može. Sortirnica je u ovom trenutku upitna i tražimo alternativno rješenje. Kompostana je oko 250 milijuna kuna. Jedina lokacija u prostornom planu ne postoji; postoji u Novskoj i razgovaramo s Novskom da nastavimo partnerstvo koje je izglasano i u Gradskom vijeću Novske i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, da se kompostana izgradi u Novskoj. Pola novca isplatilo bi se iz europskih fondova i Fonda za zaštitu okoliša, odnosno od države, a pola bi osigurao Grad Zagreb, dok bi Novska osigurala zemljište.

NACIONAL: A do tada?

Do tada će se koristiti kompostana na Jakuševcu.

NACIONAL: Ali ona nije za to namijenjena?

Jest, jer ima sve dozvole. Kako ne bi bila za to namijenjena, a da i dalje radi? Ne bi imala dozvole. Kad smo imali malo više komposta – ne biootpada nego onog finalnog produkta – na kompostani, odmah se tražilo da ne možemo dovoziti novi biootpad pa je to u 24 sata riješeno. Znači, cijelo vrijeme dolazi inspekcija, sve mora biti u skladu s dozvolama i sve doista i jest. Problem smrada na Jakuševcu nije od jučer, star je 20 godina. Ali jasno je također da je prije tri tjedna došao povećan broj pritužbi i rekli smo da ćemo potrošiti koliko god novca treba da se smanji taj smrad. Nije nam opcija da ljudima bude narušena kvaliteta života sve dok se ne zatvori Jakuševec. Ali to opet Grad ne može sam, bez države, jer mora se graditi novi centar za gospodarenje otpadom, koji košta nekoliko milijardi kuna, a kojih, izgleda, neće biti iz fondova EU-a, nego će ih morati platiti država. Ne samo u Gradu Zagrebu nego i u drugim županijama.

NACIONAL: Novi proračun, kapitalna ulaganja: 788 milijuna je predviđeno, tri puta više nego 2020. godine.

Da. Dobar dio toga u Gradu mislimo povući iz europskih fondova, koliko Grad još nikada nije. Na ukupno 11 milijardi kuna proračuna Grada Zagreba, ako maknemo gradske ustanove koje dobivaju novac iz države i iz vlastitih prihoda, proračun Grada u užem smislu je jedanaest milijardi. Otprilike milijardu mislimo povući iz fondova EU-a.

NACIONAL: Najveći je projekt, koji košta 500 milijuna kuna, gradska knjižnica u Paromlinu. To je najavljivao i bivši gradonačelnik, volio se tamo fotografirati. Nije ga završio. Zašto vi mislite da ćete ga završiti?

To nije isti projekt. Ne nastavljamo isti projekt, nego ga preprojektiramo. Trenutno je u fazi preprojektiranja zato što novu gradsku knjižnicu želimo iskoristiti za multifunkcionalnu ulogu, odnosno da bude društveni, kulturni i obrazovni centar cijeloga grada. Imat ćemo dvoranu od 450 mjesta za različite vrste funkcija, od kulturnih, obrazovnih, znanstvenih skupova do javnih tribina i tako dalje. I dječju knjižnicu skandinavskog tipa. Većinu novca namjeravamo povući iz fondova EU, iz mehanizma ITU i ostalih fondova. To će biti najveća kapitalna investicija u našem gradu.

NACIONAL: Što je s projektom urbane revitalizacije industrijske zone Gredelj? Projekt je još 2020. izradio renomirani arhitektonski studio 3LHD. O tome je prošloga tjedna održan okrugli stol u Klubu arhitekata. Zašto ići u novi natječaj ako je projekt već napravljen i trošiti vrijeme?

Natječaj moramo raditi po zakonu, prije UPO-a ili ako idemo na model gradskog projekta, kako god. Međutim, ključno je pitanje pruge: moramo je ili podići ili spustiti. Dizanje je jeftinije nego spuštanje pod zemlju i ne bi zaustavilo željeznički promet u centru grada, međutim, to je vlasništvo HŽ Infrastrukture odnosno države. To je njihova odluka, oni moraju investirati taj novac i jedino tako se Gredelj može razvijati da bi komunicirao ispod ili iznad pruge, ovisno o tome ide li ona ispod ili iznad, s Donjim gradom. Bez toga ne možemo raditi ni arhitektonski natječaj ni graditi taj projekt. To će biti jedna od ključnih tema za razgovore s Ministarstvom prometa, kao što smo u tim razgovorima konačno razriješili pitanje poveznice sa Zračnom lukom i one sulude ideje da će tramvaj voziti sat i pol od Kvatrića do Zračne luke Zagreb. Na tome je inzistirao bivši gradonačelnik. To smo bacili u vodu. Dogovorili smo se da se naprave dva nova kilometra željezničke pruge, spoj od Zračne luke do postojeće pruge Sisak – Zagreb, i da krenu brzi vlakovi iz Zračne luke.

NACIONAL: Kako komentirate tvrdnje brojnih Zagrepčana da je grad zapušten, uključujući i centar?

Centar je stvarno zapušten. Zagreb ima svoje čari. Mnogi kada dođu u Zagreb kažu kako je grad lijep. Ima stvari koje ni ne shvaćamo jer smo se na njih navikli. S druge strane, centar grada i Željeznički kolodvor… To je jedna od tema za razgovore s državom i HŽ Infrastrukturom. Recimo, Željeznički kolodvor, fasade i grafiti za koje turisti stalno pitaju.

NACIONAL: Koje kazne uvesti da bi se to obeshrabrilo?

To je problem najmanje dvadeset godina. S druge strane, uhvatili smo se i s tim ukoštac: financiramo uklanjanje grafita sa stuba prema Gornjem gradu. Financirat ćemo i uklanjanje vlasnicima višestambenih zgrada u Donjem gradu. Krenut ćemo s pilot projektom u Vodnikovoj ulici. Stavit će se antigrafitni premazi. Vrlo brzo ćemo svaki novi grafit ukloniti kako bismo obeshrabrili one koji misle da će to tamo ostati. Što se tiče kazni, nisu adekvatne. Mislim da su tisuću kuna. To je doista smiješno u odnosu na bilo koju drugu europsku metropolu. Međutim, to je isto tako stvar zakonskog okvira na koji ne možemo utjecati. Mislim da bi se trebao mijenjati. S treće strane, radimo s dosta umjetnika koji se bave muralima i trudimo se pronaći im površine koje bi mogli oslikati. Također, za neke zapuštene zidove iz gradskog proračuna financiramo – Turistička zajednica zna to raditi – izradu murala naših najvećih umjetnika.

NACIONAL: Koncem prošloga tjedna Renato Petek iz SDP-a sazvao je konferenciju za medije na temu “Tomaševićev fijasko u gospodarenju otpadom – poništen sumnjivi natječaj za nabavu 150 podzemnih spremnika za Grad Zagreb”. Kaže da je to bilo očekivano jer su mnogi isticali da će zbog mogućeg pogodovanja isti završiti s kaznenim prijavama. Koliko znamo, prijavila se samo jedna tvrtka za 12 milijuna kuna. Zašto je natječaj poništen? Što je s tom tvrtkom bilo krivo?

U tim izjavama vidi se dosta nerazumijevanja načina na koji Grad funkcionira. Kao prvo, kad se raspisuje javni natječaj, postoji javno savjetovanje, postoje komentari različitih zainteresiranih firmi o uvjetima natječaja i onda sam natječaj. Doista se javila samo jedna tvrtka. Da je dala ponudu koja je bila u skladu sa svim uvjetima natječaja, bila bi i izabrana. Međutim, Povjerenstvo za nabave, koje uvijek ima jednog predstavnika naručitelja – to je u ovom slučaju Čistoća – a s druge strane ima predstavnike Gradskog ureda za javnu nabavu, jer je centralizirana sva javna nabava za sva gradska poduzeća i gradske ustanove veća od određenog iznosa i isto tako, naravno, za Gradsku upravu – Povjerenstvo je, dakle, procijenilo da neke od tih specifikacija iz postupka ta jedna ponuda ne zadovoljava. Što se radi u toj situaciji? Naravno da se poništava natječaj i raspisuje nova javna nabava. Zanimljivo je da bi neki koji likuju, da je bila odluka o odabiru, rekli: „Evo, odabrano, a bila je samo jedna ponuda.“ Sad kad je poništeno, opet nije dobro, fijasko. Znači, što god se radi, uvijek kritika. Ključno je da svaki put kad je riječ o javnim nabavama, radi se u skladu sa zakonom, pa makar i podzemni spremnici zbog toga sada kasnili dva, tri mjeseca, mora biti u skladu sa zakonom. Nema druge. U tom smislu nikada neću raditi kompromise. A što se tog navodnog “fijaska” tiče, OK, izgubit ćemo nekoliko mjeseci, međutim, imamo model u centru grada za koji i građani koji su kritični prema meni priznaju da u centru grada funkcionira, i to bolje nego ikad. To je privremeni model do podzemnih spremnika. Oni će kasniti nekoliko mjeseci, ali građani centra to neće uopće osjetiti.

NACIONAL: Tko će financirati podzemne spremnike?

Grad, kao što smo i rekli i kao što je to napravila Ljubljana. Da stavimo to u usporedbu: Ljubljana je u 15 godina postavila 50 podzemnih spremnika u centru. Mi smo rekli da to namjeravamo napraviti maltene u godinu dana. Jako je teško naći lokacije za podzemne spremnike u povijesnoj jezgri zbog visoke gustoće izgrađenosti i jako puno podzemnih instalacija: cijevi za vodu, plin, telekomunikacijski kabeli, električna energija i tako dalje.

NACIONAL: Kritika dolazi od Renata Peteka, koji je nominalno vaš koalicijski partner. Boli li vas to? Niste li to mogli riješiti razgovorom?

On je jedan od zastupnika SDP-a u Skupštini Grada. Kamo bih došao da se osvrćem na izjave svakog zastupnika u Skupštini? Ima ih 48. Radimo po programu, najbolje što možemo u ovim okolnostima, a te su okolnosti doista zapušten grad na svakom koraku. Ja svakoga dana, i dandanas, saznam nešto što me prenerazi i što je 20 godina mimo zakona ili što je, na neki način, potpuni nered pa ne mogu vjerovati da je grad tako funkcionirao.

NACIONAL: Čak i kao bivši aktivist koji je jako dobro znao kako grad ne funkcionira?

Ili kao gradski zastupnik. Ne, to se uopće ne može usporediti. Biti zastupnik i biti gradonačelnik dva su odvojena svijeta. Tek sada vidim stvari, a i dalje – evo, godinu i pol – svakoga dana saznam nešto me prenerazi: od nekih cesta koje su ilegalno održavane, bez ikakva ugovora, pa i 20 godina, jer su se “loptali” gradski uredi i različita poduzeća, do nekih usluga gradskih poduzeća koje grad uopće nije plaćao, a trebao je, i to tako 20 godina… Nevjerojatne stvari. To su okolnosti. Sjetimo se uhićenja ljudi čim sam došao na vlast, najvažnijih pročelnika bivšeg gradonačelnika, zbog korupcije i različitih optužbi. Evo, dandanas protiv bivših pročelnika idu neke presude. S druge strane, sve te financijske okolnosti – ne mogu vjerovati da je dopušteno u Hrvatskoj zaobilaziti sve te zakonske prepreke i koliko Grad Zagreb može biti zadužen…

NACIONAL: Sve to znamo. Ali od vas su bila velika očekivanja. Ljudi očekuju brza rješenja. Već su sad razočarani.

Mandat traje četiri godine, ne bez razloga. Imajući na umu što je bilo dvadeset godina, kao i vanjske okolnosti – potres, pandemiju, rat, energetsku kriza, inflaciju – to su nevjerojatne stvari. Mi upravljamo Gradom u okolnostima koje su ranije bile nezamislive. Čak i da nemamo ovo nasljeđe, samo vanjske okolnosti su nevjerojatne za upravljanje bilo kojim velikim sustavom.

NACIONAL: Jeste li požalili što ste preuzeli dužnost?

Ne, nikada neću požaliti zato što je moja motivacija bila prvenstveno odgovornost prema ovom gradu i želja da se promijeni način na koji funkcionira, i mi to svakoga dana radimo. Međutim, činjenica jest da će većina rezultata doći pred kraj mandata, jer ti projekti toliko traju. Ciklusi projekata su barem tri, četiri godine: od pripreme, projektne dokumentacije, javnih nabava, izvođenja radova, pa uporabne dozvole i tako dalje. Najviše će se promjena vidjeti u drugoj polovici mandata, ali što se sada vidi i što bih volio spomenuti jest da okupljamo stručnjake, a ne ljude iz svoje stranke. Nađite mi jednog gradonačelnika koji je toliko pročelnika izabrao na javnom natječaju i koji nemaju veze sa strankom.

NACIONAL: Dobro, mnogi još nisu izabrani.

Evo, uzmite uprave poduzeća: ZET, Velesajam, Zagrebački holding… Nitko nije član ijedne stranke, a kamoli moje. Doista, kako smo i rekli, mi ne “fejkamo” natječaje.

NACIONAL: Na pročelnike ćemo se vratiti. Hajdemo na tekst koji je objavljen u prošlom broju Nacionala. Znam da vas je iznervirao. Naslov je “Kako je Tomašević pogazio svoju riječ: dopustit će gradnju crkava da bi s HNS-om dogovorio izgradnju stadiona”. U tekstu se navodi da ste u svom posljednjem razgovoru s nadbiskupom Bozanićem dogovorili zamjenu crkvenog zemljišta na Sveticama, na kojem bi bio novi stadion uz koji bi bio i hotel i razni komercijalni sadržaji, u zamjenu za dozvolu za gradnju nekoliko crkava po gradu, a čemu ste se kao aktivist protivili. Vaš komentar?

Sad bih trebao demantirati svaku riječ iz ovog pitanja. Nemamo toliko vremena. Prvo, postoje Svetice i postoji maksimirski stadion. Za Svetice, za gradnju kampa hrvatske nogometne reprezentacije s HNS-om i atletskih sadržaja, odnosno stadiona, crkva je već ranije dala suglasnost da iako ima postupak za povrat zemljišta i bez obzira na njegov rezultat, neće tražiti povrat zemljišta u naturi. Nego ako dobije postupak, dobit će financijsku naknadu, ali neće tražiti povrat u naturi, kako bi se mogao graditi kamp nogometne reprezentacije. To je radio bivši gradonačelnik, ali to nema veze s ovim danas. Mi danas ne govorimo o Sveticama, nego o maksimirskom stadionu. To je parcela istočno od Svetica, istočno od ovog što je s HNS-om već dogovoreno pa je HNS odustao. Nadbiskup i ja razgovarali smo o imovinsko-pravnim odnosima. Vratimo se na crkvu na Savici: nitko se nije protivio izgradnji crkve u gradskoj četvrti Savica, nego u parku. Ministarstvo je srušilo dozvolu i nakon toga je cijela ta priča stala. Međutim, cijela priča počela je još 2007. kada je odlukom Poglavarstva, u zamjenama zemljišta između crkve i Grada, Grad Zagreb preuzeo ugovornu obvezu da će osigurati 4,5 tisuća kvadrata zemljišta u četvrti Savica za izgradnju župne crkve Alojzija Stepinca. Ugovor je 2007. potpisan između Grada Zagreba i Crkve i taj ugovor i dalje vrijedi. Na nama je da nađemo drugu lokaciju. Naravno da to neće biti lokacija parka. To bi bilo uistinu gaženje riječi, ali to se neće dogoditi. Govorimo o ugovornoj obvezi da se nađe 4,5 tisuća kvadrata zemljišta u toj gradskoj četvrti za izgradnju župne crkve, što sigurno neće biti u parku. To je bila jedna od tema razgovora i ona, ponavljam, veze nema s maksimirskim stadionom. Što se stadiona tiče, jasno je da za pola zemljišta, koje je formalno u vlasništvu Grada Zagreba, i dalje postoji povrat koji je pokrenula Katolička crkva, odnosno Zagrebačka nadbiskupija. Dok se to ne razriješi, ne može se provesti natječaj za pravo građenja kako bi se srušio postojeći stadion i izgradio novi na istom mjestu. To je konsenzus apsolutno svih aktera: Dinama, Grada Zagreba, rekao bih, i Vlade, pa i Hrvatskog nogometnog saveza, iako – to se krivo navodi u članku – mi ne razgovaramo o izgradnji stadiona s HNS-om, nego s Dinamom.

NACIONAL: Grad daje zemljište?

Grad je vlasnik zemljišta. Dosad nije bilo govora o tome da se traži bilo kakav javni novac. Grad ima interes da se tamo izgradi stadion, ali da u tome financijski ne participira. Jer mi moramo obnoviti škole, izgraditi vrtiće…

NACIONAL: Kako to da je sad odjednom stadion prioritet? Grad je u katastrofalnom stanju…

Nije prioritet. Moramo paralelno raditi. Činjenica je da je taj stadion apsolutna katastrofa.

NACIONAL: Kako će izgledati financijska konstrukcija?

Grad Zagreb će raspisati natječaj – a o tome mora odlučiti Skupština, a ne gradonačelnik, jer riječ je o imovini vrjednijoj od milijun kuna – Skupština raspisuje natječaj za pravo građenja, definira na koliko godina se daje korištenje zemljišta i što se sve na njemu mora izgraditi, a nakon tog isteka godina zemljište se vraća u posjed Grada Zagreba. Grad je, znači, cijelo vrijeme vlasnik tog zemljišta, daje pravo građenja – pod istim uvjetima se mogu javiti i Dinamo i bilo koji investitor – ali opet Gradska skupština donosi odluku o rezultatima tog natječaja, a ne ja kao gradonačelnik. To je itekako transparentan proces. Još nismo u toj fazi zato što nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Mene frustrira to što je Grad Zagreb potrošio 800 milijuna kuna iz proračuna za “obnovu” u koju bi trebalo uložiti još toliko da ga se privede svrsi i završi taj mega-mastodontski projekt, a da je za rušenje i novi stadion potrebno najviše pola milijarde kuna. U tom smislu Grad Zagreb neće financijski participirati. Vlada je izrazila želju da participira; UEFA je preko HNS-a isto izrazila želju da financijski participira i sad imamo te razgovore na sve četiri relacije. Razgovarao sam o tome i s Vladom, bi li država bila suinvestitor. Uloga Grada Zagreba je osigurati zemljište. Da bismo to mogli, moramo to imovinski-pravno raščistiti s Kaptolom.

‘Stadion nije prioritet. Moramo paralelno raditi i druge stvari, ali činjenica jest da je taj stadion apsolutna katastrofa. Grad Zagreb će raspisati natječaj, ali o tome mora odlučiti Skupština, a ne gradonačelnik’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Ima još problema s Crkvom. Jedan od njih je Rudeš. Tu je veliki prijepor oko izgradnje crkve u Rudešu, i to na prostoru koji je odlukom Mjesnog odbora prenamijenjen u zelenu površinu. Teza je da se ovoga puta tamo ipak gradi crkva. Je li to točno?

Ništa od toga nije točno. Odluku o tome ne donosi mjesni odbor. Mjesni odbori, njih dvjestotinjak po gradu, daju različite inicijative za promjene generalnog urbanističkog plana. Ovo je jedan od dvjestotinjak prijedloga po cijelom gradu oko promjene GUP-a. Odluku ne donosi ni mjesni odbor ni ja, nego Gradska skupština. Konstrukcije da sam ja to inicirao, iz tog članka, veze s vezom nemaju. Nisam za to ni znao, a kamoli da bih inicirao.

NACIONAL: Što će biti s tom crkvom?

Vidjet ćemo. Imat ćemo stotinjak, tisuće takvih prijedloga, s prijedlozima građana i drugih ustanova, i onda ćemo imati proceduru koja će trajati dvije godine, jer toliko po zakonu nažalost treba trajati – ja to želim ali ne mogu ubrzati zbog zakonskog okvira – i onda će Skupština donijeti odluku o svakoj od tih inicijativa.

NACIONAL: Crkva je vlasnik i zgrade u kojoj je Gradsko kazalište Komedija. O tome se dugo i puno govorilo…

Ali ne na tom sastanku, što je u članku također netočno navedeno. O tome na sastanku nismo razgovarali.

NACIONAL: Kakav je plan Grada za Kazalište Komedija?

Ne bavim se tom razinom imovinsko-pravnih odnosa. I tu traje postupak povrata. Utvrdit će se tko je pravu: Kaptol ili Grad. Ne mogu to komentirati dok sudski ne završi.

NACIONAL: Kazalište, dakle, za sada ostaje tamo gdje jest.

Uvijek ćemo gledati da ustanove ostanu. Imamo i neke ustanove koje su u zakupu u prostorima Katoličke Crkve. Imamo i ustanova koje su u zakupu prostora u vlasništvu privatnih osoba, firmi i tako dalje. Uvijek gledamo kako da naše ustanove ostanu na lokacijama, a stvari oko vlasništva utvrđuju se na sudu.

NACIONAL: Jedna od inicijativa bivšeg predsjednika organizacije SDP-a Zagreba Viktora Gotovca bila je da nova vlast u Zagrebu odmah vrati ime Trga maršala Tita. Odbor za imenovanje ulica odbio je tu inicijativu SDP-a.

Nije odbio, nego je uvrstio u Fond imena.

NACIONAL: SDP smatra da za to nemate političku volju jer ne želite da vas zovu komunjarama i jugonostalgičarima. Vaš komentar?

Pojavljuju se teze da smo obmanuli svoje birače. Fascinantno mi je da se ljudi stalno iznenađuju time što spominjemo svoj izborni program. Kažu: “Držite se svog izbornog programa kao pijan plota.” Pa da, držim ga se. U izbornom programu toga nema. U predizbornim debatama uvijek sam govorio na tu temu: dok je grad razrušen od potresa, to mi nije prioritet. Činjenica je da sam bio protiv promjene imena, posebice u kontekstu onoga tko je to predlagao i s kojim motivima, a to je bio Zlatko Hasanbegović. Ne samo da sam bio protiv na prosvjedu, nego i u Gradskoj skupštini, do dva sata u noći raspravljao sam protiv i borio se koliko sam mogao da se ime ne promijeni. Međutim, kad je promijenjeno, u izbornom programu sam rekao: to mi nije prioritet. Nije mi prioritet mijenjati imena trgova dok se isti ti trgovi raspadaju i svako malo padaju cigle sa zgrada jer nisu obnovljene.

NACIONAL: To mnogima nije uvjerljivo. SDP misli da se nekome ne želite zamjeriti.

Grad ima hrpu problema. Ne mogu voditi sve bitke odjednom. Nisam rekao da sam protiv toga, nisam rekao da se neće dogoditi, razgovarat ćemo s koalicijskim partnerom, ali u ovom trenutku to nije prioritet.

NACIONAL: Oni kažu, to se riješi za petnaest minuta.

Da, kako ne. To traje mjesecima, troši političku energiju i onda se ne možete baviti drugim temama.

NACIONAL: Viktor Gotovac je smijenjen. Htio je prekinuti koalicijski sporazum s Možemo! Kako, nakon njegova odlaska, ocjenjujete suradnju s SDP-om?

U izjavama Viktora Gotovca, pa i nekih drugih zastupnika, bilo mi je zanimljivo da se razlaz suradnje s nama pripremao već devet mjeseci. Ispada da se dulje pripremao razlaz nego što smo surađivali. Očito su bile takve namjere. To je bila interna stvar SDP-a. Mi smo o tome saznali kad i vodstvo SDP-a, iz medija. Ne mislim da je to bilo korektno napravljeno niti da se tako s partnerom razgovara. Mislim da je u tome bio najveći problem: nije bilo komunikacije. Mjesecima sam tražio sastanak prije te skupštine u rujnu. SDP nije bio zainteresiran. Rekli su da za to nema potrebe. Ne možete kvalitetno surađivati ako nema kvalitetne komunikacije. U tom smislu, sada se već vidi napredak. Jasno je da postoji nezadovoljstvo članova gradskog SDP-a. Spremni smo partnerski razgovarati o svim tim problemima i unaprjeđivati se i sa svoje strane. U svakom odnosu postoje dvije strane i stvar nikad nije crno-bijela. Ne mislim da nema mjesta za napredak i s naše strane. Razgovaramo o tome da promijenimo koalicijski sporazum jer je ovaj izvan snage. Međutim, i dalje funkcioniramo kao većina u Gradskoj skupštini koja je stabilna. Komunikacija je bolja i zato sam optimističan oko bolje suradnje.