Business&Banking u Strasbourgu je o nestašici i divljanju cijena energenata razgovarao s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu Tomislavom Sokolom (HDZ–EPP). Sokol je član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), Odbora za regionalni razvoj (REGI) i član Posebnog odbora za pandemiju covida-19 (COVI).

Sokol za Business&Banking govori zašto se u Hrvatskoj u nadolazećoj zimi nitko neće smrzavati niti će biti redukcija struje. Ističe da je zbog izlaska na more i LNG terminala geopolitički značaj Hrvatske narastao te da Hrvatska u bliskoj budućnosti može postati energetsko čvorište za zemlje srednje Europe. Također, govori da je iluzija da tržišta strateških resursa kao što su energenti mogu biti potpuno slobodna te dodaje da se cijene energenata nikako ne smiju određivati na burzama. Iluzija je, kaže Sokol, i ideja da će vjetar i sunce u potpunosti zamijeti fosilna goriva te smatra da Europska unija na popis svojih dugoročnih prioriteta mora uvrstiti i nuklearnu energiju. Smatra da je jačanje opskrbe kroz proizvodnju nuklearne energije i hrvatska budućnost te podržava jačanje energetske suradnje između Hrvatske i Slovenije.

‘Hrvatska će imati dovoljno energenata za svoje potrebe, a Vlada će smanjiti cjenovni udar na građane i gospodarstvo’

B&B: Kažete da je način na koji se godinama provodila energetska politika Europske unije bio pogrešan. Zašto?

Tu nije riječ samo o potezima Europske unije, nego i o potezima pojedinih država članica. Velika je greška napravljena kada su neke velike i razvijene zemlje donijele odluku o zatvaranju nuklearnih elektrana bez ikakvog racionalnog razloga. To su napravile zbog pritiska pojedinih interesnih ideoloških grupacija, prvenstveno “zelenih” stranaka. Države su donijele odluku o zatvaranju nuklearnih elektrana i tu su energiju nadomjestile ruskim plinom, i to je bila najveća greška. Dakle, nije riječ o Europskoj uniji kao cjelini, nego o pojedinim državama. Iako se prvenstveno radi o Njemačkoj, tu ima i drugih država koje su vukle krive poteze. Ideja koja se gura već neko vrijeme da će vjetar i sunce u potpunosti zamijeti fosilna goriva je pogrešna i neostvariva. Zeleni ekstremizam koji se fokusira samo na pojedine obnovljive izvore energije, koji je isključiv i ne uključuje miks različitih vrsta izvora energije zapravo Europskoj uniji nanosi štetu – smanjenje konkurentnosti i uzrokuje povećanje cijena, odnosno inflaciju. Danas vidimo da su upravo takve ekstremne zelene politike imale kontra-efekt jer smo zbog njih postali još ovisniji o ruskom plinu, nego što smo to bili prije. Sada u Uniji imamo čak i situaciju da se zbog zatvaranja nuklearki ponovo moraju koristiti termocentrale na ugljen, koje su najprljavije i najveći su zagađivači. Taj “zeleni” smjer u kojem se išlo nije bio zasnovan na činjenicama, znanosti i struci, a posebice ne na ekonomiji, nego je prvenstveno bio zasnovan na ideologiji.

B&B: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je kako pojedine zemlje nisu slušale svoje baltičke susjede, koji su upozoravali kakav je Putin te da se treba diversificirati i odmaknuti od Rusije. Je li ona tu istaknula kako je izgradnja Sjevernog toka 2 bila greška i slažete li se s njezinim mjerama protiv divljanja cijena?

Smatram da je ona tu prvenstveno mislila na Sjeverni tok 2. U svom govoru spomenula je mjere koje su velikim dijelom vatrogasne mjere kojima bi se spriječilo divljanje cijena. Govor ukazuje na neke stvari koje doista treba mijenjati, prvenstveno tržište električne energije i tržište plina. Iluzija je da tržišta strateških resursa kao što su energenti mogu biti potpuno slobodna i da se cijene mogu određivati potpuno slobodno na tržištu. Tu je potrebna puno jača kontrola i regulacija javne vlasti, država članica Europske unije. Taj je dio govora u redu. Što se tiče ostatka govora predsjednice Europske komisije, činjenica je da ona nije stavila pretjerani naglasak na nuklearnu energiju, mislim da se u govoru spominje samo na dva mjesta. Tu smatram da se moglo otići i korak dalje. Značaj nuklearne energije nije samo u tomu da se ona koristi u prijelaznoj fazi potpunog prelaska na vjetar i sunce, nego ona doista dugoročno itekako ima svoje mjesto u energetskom miksu Europe jer je čista i jeftina. Problem je jedino sa zbrinjavanjem otpada, no to se s današnjom tehnologijom može napraviti na adekvatan način, bez da se zagađuje okoliš. Dakle, u načelu se slažem s mjerama koje su iznesene kako bi se trenutno spriječilo divljanje cijena, ali dugoročno će se morati definitivno otići korak dalje. Prvenstveno u smislu ulaganja u nuklearnu energiju, čime bi se smanjila europska ovisnost o fosilnim gorivima i o Rusiji.

‘Argumenti protiv nuklearne energije, koji su uglavnom zasnovani na iracionalnim strahovima, doista nisu utemeljeni. Mislim da je jačanje opskrbe kroz proizvodnju nuklearne energije definitivno i hrvatska budućnost’, ističe Tomislav Sokol. FOTO: Ured Tomislava Sokola

B&B: Slovenski zastupnik u EP-u i bivši gradonačelnik Krškog Franc Bogovič u intervjuu za B&B izjavio je kako se snažno zalaže za jačanje energetske povezanosti Slovenije i Hrvatske, ulazak Hrvatske u vlasništvo nove nuklearke u Krškom i Slovenije u vlasništvo LNG terminala na Krku. Što mislite o toj ideji?

Ne mogu u ovoj fazi govoriti toliko konkretno, ali ono što mogu reći na načelnoj razini je da Slovenija i Hrvatska imaju vrlo komplementarne interese kada se radi o energetici. Potrebno je da se što više energetski umrežimo i da povežemo našu proizvodnju i tržište. Apsolutno podržavam svako jačanje energetske suradnje između Hrvatske i Slovenije, a posebice u smislu maksimalnog korištenja komparativnih prednosti koje imamo. Nedavno sam na poziv zastupnika Bogoviča bio s hrvatskim kolegama u posjeti Nuklearnoj elektrani Krško i vidjeli smo kako taj sustav funkcionira. Vidjeli smo koliko je nuklearna energija važna i koliko je ona danas sigurna i čista, koliko su jako podignuti sigurnosni standardi. Tako da bih istaknuo da argumenti protiv nuklearne energije, koji su uglavnom zasnovani na iracionalnim strahovima, doista nisu utemeljeni te da je danas sigurnost nuklearnih elektrana neusporediva sa situacijom kakva je bila prije 30 godina u bivšem Sovjetskom Savezu. Iako ne mogu govoriti toliko konkretno, ali na načelnoj razini razmatraju se različite opcije i mislim da je jačanje opskrbe kroz proizvodnju nuklearne energije definitivno i hrvatska budućnost. Kada pogledate učinkovitost, koliko električne energije efektivno proizvedete u nuklearnoj elektrani, onda vidite koliko je nuklearna energija ekonomski isplativa. Struja dobivena iz nuklearne elektrane bila bi pouzdanija i jeftinija, kako za građane tako i za industriju, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora nepouzdana i povećava naše račune.

B&B: Zastupnici iz zemalja članica pokazivali su velike račune svojih građana za struju i plin te isticali da građani nemaju dovoljno novca da te račune plaćaju. Kako će Europljani reagirati kada počne zima, može li se to riješiti na razini EU-a ili će se svaka zemlja morati okrenuti sebi?

Dijelom jedno, dijelom drugo. Europska unija sigurno može utjecati na divljanje cijena plina koje je uzrokovano kojekakvim tržišnim spekulacijama, a ne ekonomskim fundamentima. To se tržište mora regulirati i kontrolirati, mora se spriječiti da tu netko lovi u mutnom i iskorištava ovu situaciju da nabija cijenu preko svih granica zdravog razuma. Taj dio Unija može napraviti i vjerujem da će napraviti. Ono što je prvenstveno posao država članica je donošenje mjera za pomoć socijalno najugroženijim građanima i lokalnom gospodarstvu. Tu će veliki dio tereta biti na državama članicama, a kome će i na koji način pomoći o tomu će države članice u velikoj mjeri same odlučivati. U odnosu na ostale države članice, Hrvatska je u ovom trenutku jako daleko otišla s tim mjerama. Kad se uzme u obzir veličina gospodarstva i broj stanovnika, hrvatski je paket mjera jedan od najsveobuhvatnijih, ako ne i najsveobuhvatniji u Europi.

‘Europska unija može utjecati na divljanje cijena plina uzrokovano kojekakvim tržišnim špekulacijama’

B&B: Tko su ti lovci u mutnom?

To se tek treba konkretno utvrditi. Tu se prvenstveno misli na preprodavače energije koji ostvaruju velike profite. Tko je to i kako se to radi, to će se prema najavama Europske komisije analizirati i utvrditi na razini Europske unije. Tu imamo situacija da netko s vrlo malim investicijama ili netko kome se nisu toliko povećali ulazni troškovi sada svoju poziciju koristi kako bi naplatio puno veću cijenu.

B&B: Koliko je hrvatski geopolitički značaj sada narastao zbog LNG terminala?

Hrvatska je zbog svog prirodnog položaja i izlaska na more te udjela vlastite proizvodnje, kao i LNG terminala u puno boljoj situaciji u odnosu na mnoge države EU-a. Time je geopolitički značaj Hrvatske narastao i mi možemo u bliskoj budućnosti postati energetsko čvorište za zemlje srednje Europe. Hrvatska će imati dovoljno energenata za svoje potrebe. Kod nas se nitko neće smrzavati niti će biti redukcija električne energije, to je sigurno. Isto tako, Vlada će omogućiti da se ovaj cjenovni udar u što manjoj mjeri prelije na građane i gospodarstvo.

To ne znači da se poskupljenje neće osjetiti, ali će taj udar biti puno manji i neće biti ugrožena ničija egzistencija. Treba ljudima poručiti da ovu zimu mogu biti mirni, puno mirniji nego građani u mnogim drugim državama članicama.