Tomislav Gazić, voditelj Službe zaštite od štetnog djelovanja voda Hrvatskih voda, za Zagreb News govori o prijetnji koju rijeka Sava predstavlja Zagrebu

Nakon ovoljetnih oluja koje su čupale drveća i rušile kranove, rijeka Sava početkom studenog ponovno je porasla do zabrinjavajućih razina. Klimatski ekstremi, ove godine viđeni u svakom dijelu Zemlje, a najrecentnije sada s ekstremnim sušama na Bliskom istoku, postaju problem koji ugrožava i Zagreb. Jesu li Zagrepčani i Zagrepčanke sigurni od poplave uzrokovane Savom i sve učestalijim klimatskim ekstremima? O ovim i brojnim drugim pitanjima Zagreb News razgovarao je s Tomislavom Gazićem, voditeljem Službe zaštite od štetnog djelovanja voda Hrvatskih voda.

ZgNews: Možete li komentirati nedavni visoki vodostaj? Je li Zagreb bio ugrožen?

Dva vodna vala prošla su Savom kroz Zagreb od 3. do 7. studenoga. Uobičajena su za ovo doba godine i nisu predstavljala značajnu opasnost. Kako su došli u nizu, oprez je bio prisutan s obzirom na trajanje vodostaja. Došlo je do aktiviranja preljeva Jankomir malim intenzitetom te punjenja prvog jezera uz preljev u trajanju 12 sati. Istaknuo bih neuobičajen veliki vodni događaj početkom kolovoza čiji je vodostaj od +444 cm bio viši za 60 cm od vodostaja u studenom. Taj vodostaj bio je za promatrani kolovoz najveći zabilježen u protekle 123 godine i to uz rad preljeva Jankomir. Taj velikovodni događaj možemo  promatrati u kontekstu posljedice klimatskih ekstrema.

ZgNews: Kako klimatski ekstremi utječu na Savu i kako se Hrvatske vode s time bore? Postoji li rizik od veće poplave za Zagreb?

Klimatske promjene pridonose povećanju poplava, a time i povećanju poplavnog rizika. Klimatski iz godine u godinu bilježimo toplinske ekstreme, a oborinski godišnja pala oborina je oko normale, ali neravnomjerno je raspoređena. Ekstremne oborine donose nam ekstremne vodne valove na rijeci Savi i ostalim vodotocima. Sustav je u Zagrebu izgrađen za visok stupanj sigurnosti, a rizik, iako mali, stalno je prisutan. Za razliku od 1964. imamo izgrađen sustav koji kontinuirano nadziremo, usavršene su metode ispitivanja stanja vodnih građevina, uspostavljena automatska vodomjerenja i prognostičke modele.

ZgNews: Kakva je bila ova godina?

Ova godina u pogledu oborina na području Zagreba bila je ekstremno kišna u siječnju, svibnju, srpnju i studenom. Olujne epizode nisu značajno utjecale na protoke gradskih potoka, niti su retencije bile značajnije u funkciji. Tlo prethodno nije bilo saturirano vodom i nevrijeme, iako silovito, brzo je prošlo zagrebačkim područjem. Bilo je problema s vjetrom nanesenim materijalom i stablima u koritima potoka koja su izazvala izlijevanja. Veći problem bila je odvodnja koja nije mogla funkcionirati zbog količine lišća i drugog materijala na rešetkama slivnika, što nije u djelokrugu Hrvatskih voda.

ZgNews:  Na koje sve načine je Zagreb zaštićen od poplava? Predstavlja li Sava jedinu ugrozu?

Hrvatske vode nadležne su za obranu od poplave od velikih voda rijeke Save i obranu od poplave na bujičnim i ostalim vodotocima na području grada, dok su Grad Zagreb i njegova komunalna poduzeća nadležna za urbane poplave na području grada. Osnovne vodne građevine sustava obrane od velikih voda Save na užem području Zagreba su obostrani nasipi rijeke Save, položeni na razmaku od 300 metara. Uz nasipe, ključan je Oteretni kanal Odra s preljevom u desnom savskom nasipu nizvodno od Jankomira. Oteretni kanal Odra, u dužini od približno 32 km, izgrađen je početkom sedamdesetih godina. Osnovna namjena preljeva Jankomir i Oteretnog kanala Odra je rasterećenje velikih voda rijeke Save prije prolaska kroz Zagreb te time i štićenje područja grada od plavljenja uslijed pojave velikih voda. Svi veliki vodni valovi koji su se pojavili nakon 1964. uspješno su protekli kroz Zagreb, bez ikakvih posljedica ili šteta, osim vodnog vala iz rujna 2010. koji je uzrokovao proboj desnog nasipa nizvodno od Zagreba i poplavu na velikogoričkom području, ali taj događaj nije ugrozio sigurnost na području Zagreba. Uz zaštitu od velikovodnih događaja rijeke Save, prema postavkama Vodoprivredne osnove grada Zagreba iz 1982. izgrađen je sustav obrane od poplava na bujičnim vodotocima Zagrebačke gore koji se temelji  na principu zadržavanja velikih vodnih valova nastalih na pojedinim slivovima putem odgovarajućih retencija. Retencije osim bujične protoke zadržavaju bujične naplavine i nanos koji bi bez njih dospjeli nizvodno u uži centar grada te uzrokovali plavljenje. Na području Zagrebačke gore do sada je izgrađeno 19 retencija kojima je postignut visok stupanj sigurnosti grada od bujičnih poplava 100-godišnjeg povratnog perioda. S obzirom na to da su svi veliki vodni valovi koji su se pojavili nakon poplave Zagreba 1964. uspješno protekli kroz Zagreb bez ikakvih posljedica ili oštećenja, možemo zaključiti da je sustav obrane od poplava u funkcionalnom stanju, što možemo zahvaliti kontinuiranim naporima na unaprjeđenju sustava.