Uspješnost aktualne vlasti hrvatske metropole mjerit će se ponajviše po realizaciji novog sustava zbrinjavanja otpada. No planovi i perspektive se kompliciraju u najnovijem zapletu koji bilježimo u vezi s tim procesom, piše DW.
Što se točno danas zbiva oko projekta zagrebačke spalionice otpada – pitanje je na koje se teško može dobiti odgovor i od gradske vlasti koja ga je namjerila provesti, kao i od njezinih oponenata, uglavnom nevladinih ekoloških aktivista, pobornika stajališta da je ta metoda obrade i štetna i zastarjela.
One druge protivnike takve tehnologije, iz pojedinih političkih stranaka, DW ovom prilikom nije uzimao u obzir. Na taj su se vlak ionako ukrcali iz očitih dnevnopolitičkih motiva, za razliku od aktivističkih organizacija poput Zelene akcije.
No svojedobno je na strani protivnoj spalionici izričito bio i sam aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, još otkako je bio predsjednik spomenute ekološke udruge, najveće u Hrvatskoj.
PLAN JE ISTI Tomašević: Nema promjena za spalionicu otpada u Resniku. Jedini uvjet bio bi…
U međuvremenu se štošta promijenilo. U javnosti se često procjenjuje da je popustio pod izvjesnim političkim pritiskom, kao i financijskim, u vezi s unapređenjem sustava zbrinjavanja otpada.
Ipak, sredinom ovog mjeseca Zelena akcija iskazala je zadovoljstvo činjenicom da spalionice otpada u novom Generalnom urbanističkom planu Zagreba – nema. Točnije, u toj dokumentaciji više nema prostora namijenjenog opcijama termičke obrade.
Spalionice zagađuju (i) hranu
Dan kasnije, gradonačelnik je svejedno izjavio kako sve to i dalje ne znači da spalionice neće biti, barem dok naručena studija izvodljivosti ne procijeni isplativost takvog pogona za glavni hrvatski grad.
Tomašević je pritom napomenuo da spalionice zaista nema u GUP-u, ali je za slučaj njezine gradnje dovoljno to što je ubilježena u Prostornom planu koji je i dalje važeći.
Ako se Grad Zagreb pak odluči na sustav mehaničko-biološke obrade (MBO) bez spaljivanja, nerazvrstani ostatak bi se navodno slao u neke druge sredine koje već raspolažu pogonom za spaljivanje.
Za mišljenje o novonastaloj situaciji DW je pitao najprije Marka Košaka, voditelja kampanje protiv spaljivanja otpada i potpredsjednika Zelene akcije.
“Iako nam je drago da je nakon dugogodišnje borbe udruga i građanskih inicijativa spalionica otpada obrisana iz GUP-a”, rekao je, “nipošto nam nije drago da se, zbog evidentnog pritiska koalicijskog partnera, koji očigledno podilazi spalioničarskom lobiju, i dalje rade studije kojima se ispituje isplativost njene potencijalne buduće izgradnje. Isplativost ne može biti jedini kriterij, pogotovo ne u svjetlu novih dokaza o zagađenju prehrambenih ekosustava u okruženju novih spalionica u EU”.
Košak se ovdje pozvao konkretno na podatke iz analize biomonitoringa koje je proljetos objavila međunarodna organizacija Zero Waste Europe, a gdje se ukazuje na alarmantnu zagađenost usjeva i pogona za proizvodnju hrane, odnosno kontaminiranost same hrane u blizini spalionica.
Za komentar o sadašnjim pozicijama i daljnjoj perspektivi, ali i odnosu prema nevladinom sektoru, DW se obratio i Uredu gradonačelnika, ali nisu dobili odgovor do objave ovog članka. Ostaje pitanje Zelenoj akciji, o idućim njenim aktivnostima i očekivanjima u vezi s ovim predmetom.
Visoka cijena izbora loših rješenja
“Eventualnim planovima gradnje spalionice žestoko ćemo se usprotiviti, kao i trenutnoj ideji pripreme i slanja otpada na spaljivanje u druge sredine. Postoje bolja rješenja za iskorištavanje otpada kao sirovine, umjesto da se baca na odlagališta ili spaljuje i pretvara u otrovne plinove i toksični pepeo“, rekao je Košak.
“Zbrinjavanje tog pepela je također iznimno skupo, o čemu se, između ostalog, uopće ne vodi računa. Neznanje i manjak volje za primjenom boljih rješenja nas može skupo koštati, stoga je sada pravo vrijeme da ne ponavljamo greške drugih, već da na njima učimo i odaberemo bolja rješenja”, rekao je potpredsjednik Zelene akcije.
’Spalionice otpada uopće nisu sigurne jer mogu teško ugroziti zdravlje građana’
Do rješenja za koje će se konačno odlučiti, zagrebačka vlast pritom nema mnogo vremena, a o tome će ovisiti i legitimiranje njezina političkog profila, ponajprije onog s kojim je izabrana na čelo Grada Zagreba.
Tomislav Tomašević odlučno je bio pokrenuo reformu sustava zbrinjavanja, ali se ubrzo suočio s mnogobrojnim te složenim problemima u provedbi. Bez obzira na sve, njegova zagrebačka uprava ponajviše će se ubuduće mjeriti baš po krajnjem rezultatu, s tim da nijedno od popratnih iskušenja u tom procesu nije moguće ni odložiti ni spaliti, piše Deutsche Welle.
Komentari