Nakon što je Nacional prvi objavio da je ekspresno nakon potresa obnovljen oštećeni državni stan od 96 četvornih metara u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, koji od 2017. koristi Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda premijera, ponovno se u javnosti počelo raspravljati o tim kategorijama državnih i gradskih stanova. U Zagrebu se o gradskim stanovima počelo intenzivnije pričati i nakon što se uvidjelo da se Zagrepčanima koji su nakon dvaju snažnih potresa 2020. ostali bez krova nad glavom nema što ponuditi kao zamjenski smještaj. Točnije, pokojni gradonačelnik Milan Bandić svojim je stradalim sugrađanima tada ponudio svega 40-ak gradskih stanova, na što je javnost ostala zgrožena.

Kako kaže Željko Martijašec, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanjem, Grad Zagreb upravlja s ukupno 6662 stana:

„Grad je u posjedu 616 stanova koji su prazni i neuseljeni, a od tog broja 350 stanova nije za dodjelu jer su predmet povrata imovine temeljem odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ili se radi o stanovima za koje je u proteklom razdoblju bilo procijenjeno da Gradu Zagrebu nije isplativo ulaganje financijskih sredstva za uređenje stana s obzirom na vrstu i količinu radova koje bi bilo potrebno izvesti da bi stan bio funkcionalan za stanovanje, odnosno glede stana su u tijeku parnični odnosno ovršni postupci. No 266 praznih stanova jest ili će biti predmet dodjele u najam sukladno Odluci o najmu stanova, Odluci o najmu javno najamnih stanova i Zaključku o privremenom stambenom zbrinjavanju građana Grada Zagreba pogođenih potresima. Od tog broja 45 javno najamnih stanova u naselju Novi Jelkovec je predmet 12. Natječaja za davanje javno najamnih stanova u najam. Većinu stanova prije uvođenja najmoprimca u posjed treba urediti kako bi se doveli u stanje pogodno za korištenje.“

Dok je gradonačelnik Tomislav Tomašević bio u oporbi, zastupnici zeleno-lijeve koalicije tražili su da se uredi Registar gradske imovine i da se izradi Strategija upravljanja gradskom imovinom. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Dakle, trenutačno je u Zagrebu na raspolaganju tek 3,9 posto stanova. Taj broj praznih gradskih stanova govori u prilog činjenici da tu nešto itekako nije dobro, jer mnogi se pitaju gdje su svi ti stanovi kojima Grad Zagreb raspolaže. To se pitala i Bandićeva oporba, i to pune četiri godine prije nego što su napokon prije pola godine preuzeli vlast u Zagrebu.

Upravo nova gradska uprava počela je reviziju ove problematike, pročešljat će se ne samo gradski stanovi, već i gradski prostori koje koriste razne udruge, političke stranke i slične organizacije. Puno je tu problema i neregularnosti, od nelegalnog korištenja gradskog stana desetak pa i 15 godina, davanja u najam stanova po političkoj podobnosti, prijateljima i rodbini, kao i zaposlenicima gradske uprave. Kako kažu Nacionalovi sugovornici, gradski stanovi dodjeljivani su tzv. zaslužnim građanima, a da se ne zna točno po kojim kriterijima. Osim toga, upravo ti neki zaslužni građani i nekoliko godina nisu plaćali najam, po naravno povlaštenoj cijeni, pa će tako jedan od njih – Slobodan Prosperov Novak – morati iz gradskog stana izići jer nije platio najam u iznosu većem od 70.000 kuna, tvrde Nacionalovi sugovornici. Isto tako, Daniel Rafaelić, povjesničar i bivši predsjednik HAVC-a, prije tri je godine na preporuku Gradskog ureda za kulturu dobio na korištenje gradski stan. S obzirom na to da nije udovoljio kriterij da uživa u gradskom stanu, najam mu nije produljen pa će i on morati izići. Slična je situacija i s gitaristom Petritom Çekuom kojemu isto tako, saznaje Nacional, neće biti produljen ugovor o najmu gradskog stana.

Zbog ovakvih i još mnogih drugih nepravilnosti, potvrdio je Nacionalu Marin Živković, predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam, osniva se radna skupina. Zadatak te radne skupine je da revidira postojeće i predloži nove odluke i politike upravljanja stanovima i poslovnim prostorima i građevinskim zemljištem u vlasništvu grada. Marin Živković, inače član stranke Zagreb je naš!, o pitanju ‘’zaslužnih građana’’ kaže:

„Tko je ‘zaslužan’ građanin se određuje preporukom čelnika nadležnog upravnog tijela, ministra ili javne ustanove. Pozivam te zaslužne građane da nas još jednom zaduže i da vrate stan ako mogu na drugačiji način riješiti svoje stambeno pitanje kako bi gradski stanovi ipak otišli u ruke onih koji ih trebaju. Naravno, treba i tu napomenuti da je ugovorom određeno da se ti stanovi dodjeljuju na određeno vrijeme, odnosno na tri godine te da je, ako procijenimo da stavke ugovora nisu zadovoljene, moguć i otkaz najma. Neke osobe su već desetak godina po toj osnovi u najmu te čak nisu ni tražile produljenje ugovora svake tri godine. Vjerujemo da ćemo takve slučajeve brzo riješiti. Postoji i mogućnost dizanja cijene najma za osobe koje su dobile stan u najam po tom principu, ali i drugi modeli o kojim ćemo raspravljati u narednom razdoblju. Što je sasvim sigurno jest da više nećemo dodjeljivati stanove da zadovoljimo privatne i političke interese, već isključivo u svrhu javnog interesa, tj. u svrhu postizanja nekih ciljeva. Konkretnije, koristit ćemo politike najma javnih stanova radi stvaranja sustava pristupačnijeg stanovanja u Zagrebu. Nismo skloni izbacivati ljude iz stanove bez razloga, tj. ako se pridržavaju ugovora te također ne smatram da je opcija raseljavanja ljudi u manje stanove nešto čemu treba težiti. Najelegantnije rješenje problema bi naravno bilo da se oni koji se nalaze u prevelikoj kvadraturi sami jave sa zahtjevom da im se dodijeli manji stan. Naravno, to možda nekima ne odgovara iz raznoraznih razloga pa je isto opcija povisiti cijenu prekomjernog kvadrata, ali samo za one koji prelaze određenu razinu primanja ili nemaju neko drugu socioekonomsku odrednicu koju treba uzeti u obzir. Grad ne može kreirati zakonska rješenja, no svojim Odlukama može težiti sustavu dodjele stanova koji je što pravedniji i održiviji. Svakako u tom smislu treba dodatno razmotriti pitanje zaslužnih građana i vidjeti po kojim uvjetima i je li potrebno tako dodjeljivati stanove.“

Daniel Rafaelić, povjesničar i bivši predsjednik HAVC-a, prije tri je godine na preporuku Milane Vuković Runjić, pročelnice Ureda za kulturu, dobio na korištenje gradski stan. No, najam mu nije produljen, a u sličnoj je situaciji i gitarist Petrit Çeku. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Marin Živković kaže i da su stanovi kojima raspolaže Zagreb rasprostranjeni po cijelom gradu, no da je najveća koncentracija takvih stanova u naselju Novi Jelkovec i odnedavno u Podbrežju. Stanari koji se nalaze u tim stanovima u većini slučajeva svoje pravo na stan ostvarili su na način propisan važećim odlukama, prvenstveno Odlukom o najmu stanova i Odlukom najmu javno najamnih stanova, a putem dvije vrste natječaja ili temeljem preporuke Centra za socijalnu skrb:

„Unutar tog broja stanova postoji i određena količina neuseljivih stanova, a ovi koji su trenutačno prazni po uređenju postaju predmet dodjele temeljem nekoliko natječaja i lista prvenstva. Jedna takva lista je i lista prvenstva sastavljena po završetku natječaja za privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom. Naime, upravo u namjeri da se izađe u susret kućanstvima čiji su stanovi i kuće nastradali u potresu, novi je saziv Skupštine već na trećoj sjednici donio Odluku temeljem koje je i raspisan natječaj za dodjelu stanova na kojem su najviši broj bodova dobivala ona kućanstva koja su smještena u kolektivni smještaj, odnosno Hostel Arenu ili u kontejnere. S tim u vezi uskoro se očekuje da će biti dodijeljeni prvi stanovi i preseljena prva kućanstva iz hostela u stanove.“

Pročelnik Martijašec dao je i detalje oko zbrinjavanja nekih sugrađana koji su nakon potresa ostali bez domova. Za njih će se napokon organizirati privremeni smještaj:

„Privremeno stambeno zbrinjavanje provest će se davanjem stana na privremeno korištenje na temelju konačne liste prioriteta za davanje stana na privremeno korištenje utvrđene po provedenom Javnom pozivu za privremeno stambeno zbrinjavanje građana Grada Zagreba pogođenih potresima 22. ožujka 2020. i 29. prosinca 2020., prema mjerilima za utvrđivanje liste prioriteta. Stanovi će se dati na privremeno korištenje, na određeno vrijeme, dok traje obnova stana/kuće stradalog u potresu, a najdulje na pet godina. Na javni poziv koji je gradonačelnik Grada Zagreba objavio dana 15. rujna 2021. prijavilo se 56 građana, od kojih 25 ispunjavanju uvjete za privremeno stambeno zbrinjavanje.“

Marin Živković je dao općenito stanje o situaciji s gradskim stanovima i drugom gradskom imovinom. Kako kaže, umjesto da se imovinom raspolaže tako da se neki jasni cilj određene politike pokuša ostvariti, dosadašnje raspolaganje je bilo stihijsko i često se koristilo kao jedna od poluga moći za zadovoljavanje interesa bivše garniture:

„Nerijetko se u radu Povjerenstva za dodjelu stanova susrećemo s posljedicama davnih odluka u kojima je vidljivo da je javni interes bio sekundaran kada su se dodjeljivali stanovi. Ovo je najviše vidljivo na primjeru dodjele stanova tzv. zaslužnim građanima, kao i kod prodaje gradskih stanova. Nažalost, puno stanova je već prodano po smiješnim cijenama te grad njima više ne raspolaže. Ipak, tu se manje radilo o formalno-pravnim nepravilnostima, već je taj način i stil bio karakteristika sustava pod bivšim gradonačelnikom, a ne neka anomalija. Stoga i idemo u reviziju važećih Odluka kojima se stanovi dodjeljuju kako se očite nepravde ne bi skrivale iza formalnih kriterija koje propisuju loše važeće odluke. Sustav dodjele stanova je sada razlomljen, stambena politika isto je tako dosta stihijska, stoga ćemo težiti ka uspostavljanju novih politika koje prate nove Odluke temeljem kojih se dodjeljuju stanovi, a učinci tih odluka će se redovito revidirati. No, ono čemu će težiti ta politika bit će uspostavljanje pravednijeg i održivijeg sustava dodjele i upravljanja gradskim stambenim fondom.

Marin Živković, gradski zastupnik iz stranke Zagreb je naš! i predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam. FOTO: Privatna arhiva

Ugovori o najmu stana se potpisuju na tri ili pet godina, a mogu se raskinuti ako stanar prekrši stavke ugovora kako to definira Zakon o najmu stanova ili kako to definiraju važeće Odluke. Naši prioriteti bit će da redefiniramo proces ostvarivanja prava na stan kako bismo novim odlukama zahvatili što veći broj onih koji su u stvarnoj potrebi za rješavanjem stamenog pitanja, dok ćemo istovremeno razmatrati mogućnosti produljenja ugovora i modalitete ugovornog odnosa za one koji stambeno pitanje mogu riješiti na drugi način, a ne nužno stanovanjem u gradskom stanu. Pritom ćemo težiti tome da iznađemo rješenja koja su pravedna, a unaprijediti procese dodjele stanova tako da se poveća njihova predvidljivost i logičnost. Što se tiče smanjenja troškova – samo smanjenjem nepotrebnog troška zaštitarske službe koja je za basnoslovne količine novca ‘čuvala’ prazne stanove uspjeli smo uštedjeti milijune.“

Prema riječima pročelnika Željka Martijašeca, pravo na dodjelu gradskog stana u najam imaju osobe koje nemaju riješeno stambeno pitanje, niti mogućnost da ga riješe na drugi način, a prije podnošenja zahtjeva prebivaju na području Grada Zagreba neprekidno najmanje deset godina, s time da im ukupna prosječna mjesečna primanja po članu obiteljskog domaćinstva ne prelaze 50% prosječne mjesečne plaće isplaćene u gospodarstvu Grada Zagreba u godini koja prethodi podnošenju zahtjeva. Stanovi se dodjeljuju u najam temeljem Konačne liste reda prvenstva za davanje stanova u najam koja se utvrđuje nakon provedenog natječajnog postupa. Stanovi se daju u najam na određeno vrijeme strogo po redoslijedu na Listi, na rok do pet godina, uz obvezu plaćanja zaštićene najamnine i svih ostalih troškova stanovanja. Natječaj za davanje stanova u najam raspisuje se svakih pet godina, a posljednji natječaj bio je raspisan u studenom 2019. godine:

„Obveze najmoprimca su uredno podmirivanje najamnine te drugih troškova u vezi sa stanovanjem, korištenje stana samo za stanovanje, čuvanje stana od kvara i oštećenja te snošenje troškova sitnih popravaka izazvanih redovnom uporabom stana. Pravo najmoprimca je da 30 dana prije isteka vremena na koji je ugovor sklopljen podnese zahtjev za produženje ugovora o najmu stana pod istim uvjetima. Iznos zaštićene najamnine utvrđuje se sukladno Uredbi o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine, te od 1. listopada 2012. do daljnjeg iznosi 2,70 kn/m2.“

Slobodan Prosperov Novak, književnik i profesor na akademiji dramske umjetnosti, morat će iseliti iz gradskog stana zbog duga za najam. FOTO: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Martijašec navodi da tzv. ‘’zaslužni građani’’ – znanstveni djelatnici, djelatnici u kulturi i javni djelatnici te druge osobe od interesa za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku – plaćaju peterostruki mjesečni iznos zaštićene najamnine. To bi značilo da ‘’zaslužni građanin’’ koji živi u gradskom stanu veličine, primjerice, 50 četvornih metara, mjesečno plaća najam u iznosu od – 675 kuna.

Postoji još jedna povlaštena ‘’kasta’’ u Gradu Zagrebu, a to su zaposlenici gradske uprave i gradskih poduzeća koji su već i velikom broju i po povlaštenim cijenama otkupili gradske stanove u kojima su prethodno boravili, a njih 17 – kako kaže Martijašec – trenutačno boravi u gradskom stanu. Oni plaćaju dvostruki mjesečni iznos zaštićene najamnine. To bi značilo da, primjerice, zaposlenik gradske uprave ili gradskog poduzeća koji živi u gradskom stanu veličine 50 četvornih metara, mjesečno za najam stana plaća tek 270 kuna. Kako najavljuje Živković, razmotrit će se ovaj princip dodjele i najvjerojatnije prestati s takvom praksom dodjele gradskih stanova u najam.

Rada Borić, zastupnica u Gradskoj skupštini i članica Povjerenstva za davanje stanova u najam, smatra da je upravljanje gradskom imovinom, kako stanovima i poslovnim prostorima, kao i gradskim zemljištem, do sada sustavno vođeno na način kojim je Grad bio višestruko oštećen – smanjio se gradski fond prodajom gradskih prostora i stanova ispod tržišnih cijena, kao što je Grad godinama uprihodio znatno manje novca od najma no što je mogao da su postojali jasni kriteriji po kojima se prostori iznajmljuju:

“Pri tome ne govorim o stanovima u najam naših socijalno ugroženih skupina sugrađana, već prostora i stanova koji su se davali u najam po klijentelističkom ključu. Valja znati, jer građani prijavljuju, da su primjerice gradski prostori često od najmoprimaca, od kojih je bilo i onih s više prostora – davani u nedopustiv podnajam. Tako da su na gradskoj imovini zarađivali pojedinci, uz, blagoslov ‘saveznika’ iz Grada. Kada smo u prošlom sazivu Skupštine, kao oporba, odbijali ‘dići ruku’ za prodaju gradske imovine, bilo je to stoga što smo tražili razloge za prodaju nasumično izabrane imovine, tražili smo da se uredi Registar gradske imovine i da se izradi Strategija upravljanja gradskom imovinom. Sjećam se da mi je tijekom jedne sjednice, u pauzi, prišla osoba iz Uprave i rekla da mi je valjda jasno zašto nemamo uređeni registar niti Strategiju upravljanja, jer kako bi se inače ‘politički trgovalo’ i ‘prijateljski pogodovalo’ u Gradu.“

Rada Borić tvrdi da je danas ključno imati politiku upravljanja imovinom koju Grad ima, posebno strategiju najma prostora i stanova, ali i kreirati politiku gradske stambene gradnje:

„Svjedočimo tome da si mnogi sugrađani, a posebice mladi ljudi, ne mogu osigurati priuštivo stanovanje, kakvo mogu u inozemstvu, a onda se čudimo da odlaze. Više se ne smije dogoditi kao u trenutku zagrebačkog potresa da gradonačelnik izjavi da u gradu ima 20-ak slobodnih stanova za smještaj obitelji pogođenih potresom. A pritom je izdašno dodjeljivao stanove u najam po posebnim točkama Odluke o najmu ‘zaslužnim građanima’, kao i zaposlenicima Grada. Zanimljivo je da oni koji danas olako napadaju socijalizam, rado za sebe koriste neka od nasljeđa socijalizma, kao primjerice ‘društveni stan’. Zabrinjava da neki od tih ‘zaslužnih’ najmoprimaca, kao što je Slobodan Prosperov Novak, nisu u stanju, ili su smatrali da tako mogu kao ‘zaslužni’, uredno podmirivati ionako privilegirani najam, pa je tako i prije tri godine bio dužan više od 50.000 kuna, koje je onda uplatio pred produženje novog ugovora o najmu. Da bi i danas, kad mu istječe novi trogodišnji najam, bio dužan Gradu više od 70.000, za što sve postoji dokumentacija. Ovo ističem zato što svi znamo što se događa građanima koji ostaju dužni male iznose, a ovdje, bez obzira na privilegiju dobivanja stana u najam, već i samom činjenicom lošeg platiše, odnosno zanemarivanja svojih obveza, nije mu se ni ranije trebao produžiti najam.“

Rada Borić zaključuje da je nakon dugogodišnjeg sustavnog, pa i namjernog, lošeg upravljanja gradskom imovinom, potreban sustav upravljanja gradskom imovinom koji će biti socijalno osjetljiv i pravedan, na korist Zagrepčana.

Osim vrlo suspektnog davanja stanova u najam, problem je i otkup gradskih stanova. Kako navodi Željko Martijašec, u posljednjih deset godina Grad Zagreb je prodao ukupno 206 stanova u svom vlasništvu, od čega su 124 stana prodana hrvatskim ratnim vojnim invalidima i dragovoljcima iz Domovinskog rata, dva stana korisnicima stanova temeljem Ugovora o najmu stanova sa zaštićenom najamninom neposrednom pogodbom te 80 stanova temeljem provedenih javnih natječaja (slobodno ugovoreni najmoprimci i prazni stanovi):

„Predmet prodaje su stanovi koje koriste zakonski najmoprimci ili članovi njihova obiteljskog domaćinstva te najmoprimci koji su sklopili ugovor o najmu stana na neodređeno vrijeme, stanovi koje koriste najmoprimci kojima je stan dan u najam na neodređeno vrijeme odlukom nadležnog tijela kao ranijem nositelju stanarskog prava u objektu koji je pravomoćnim rješenjem određen za rušenje zbog derutnosti i opasnosti po život ljudi i imovine ili na temelju pravomoćnih presuda, stanovi koje koriste najmoprimci na temelju ugovora o najmu stana na određeno vrijeme s ugovorenom najamninom, stanovi koji se do dana stupanja na snagu Odluke koriste bez valjane pravne osnove te stanovi koje koriste osobe iz članka 83. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.“

Marin Živković, predsjednik Povjerenstva za davanje stanova u najam, navodi moguće rješenje za uređenje ovog problema:

„Po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji neki branitelji imaju pravo na mogućnost kupnje stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju. Dio stanova će zasigurno izaći iz javnog fonda stanova na taj način, tj. dio stanova je iz tog razloga već prodan. S druge strane, često smo u prošlim mandatima bili svjedoci da su se stanovi prodavali ispod tržišnih cijena stranačkim kolegama, što je po nama apsolutno nedopustivo. Javna dobra ne smiju biti stranački plijen i velikom broju ljudi iz naše platforme jedan od glavnih motiva za bavljenje politikom upravo je zaštita javnih dobara pa i javne imovine od klijentelističkih i koruptivnih praksi. Što se gradske stanove više koristi to je sustav zapravo efikasniji. No isto tako potrebno je težiti efikasnijem sustavu reakcije na hitne slučajeve, što bi značilo da razvijamo neke prijelazne forme stambenih statusa kako bi ona kućanstva koja su u hitnoj potrebi za stambenim zbrinjavanjem mogla imati alternativu dugoročnim procesima dodjele stanova. Primjerice, žrtve nasilja u obitelji često spadaju u hitnu kategoriju te bismo trebali možda drugačije pristupiti takvim slučajevima. Sada takvim žrtvama stanove dodjeljujemo izvan liste prvenstva, što možda nije ni najbrži ni najsvrsishodniji način dodjele stanova. Vjerujemo da se u ovim situacijama ipak radi o potrebi za privremenom intervencijom, a ako postoji potreba za dugoročnim najmom onda se može iz sigurnosti privremenog smještaja aplicirati redovnim putem. Znači, ideja je da se dio stanova koristi kratkoročno za raznorazne hitne situacije, ali model još svakako treba dodatno razraditi.“

Rada Borić, zastupnica u Skupštini i članica Povjerenstva za davanje stanova u najam, tvrdi da je potreban sustav upravljanja imovinom grada. FOTO: Tomislav Čuveljak/NFOTO