Tomislav Tomašević i Davor Filipović ne izjašnjavaju se o kontroverzi spomenika žrtvama holokausta koji se gradi pred Glavnom poštom u zagrebačkoj Branimirovoj ulici, dok bi se Joško Klisović dogovorio sa Židovskom općinom Zagreb i predstavnicima zajednica žrtava ustaškog režima te sukladno njihovim prijedlozima inicirao natpis na postamentu spomenika. To je, među ostalim, doznao Nacional, nakon što je u deset dana dva puta kontaktirao predizborne timove četvero najbolje plasiranih kandidata za gradonačelnika Zagreba i nakon što je razgovarao s Ivicom Lovrićem, kandidatom za zamjenika gradonačelnice Jelene Pavičić Vukičević.

Javnosti je poznato da se pred Glavnom poštom u Branimirovoj ulici u Zagrebu, tik do Glavnog kolodvora, gradi spomenik žrtvama holokausta, na temelju odluke koju je zagrebačka Gradska skupština usvojila 4. lipnja 2019., nakon što je na natječaju prihvaćeno oblikovno rješenje kipara Dalibora Stošića i arhitekta Krešimira Rogine.

PHOTO: Dalibor Stošić

Gradnja spomenika prerasla je u kontroverzu nakon što je Židovska općina Zagreb, nedugo nakon što je Gradska skupština odlučila o gradnji, zatražila poništenje te “sramotne odluke”, jer smatra da se spomenikom u takvom obliku želi prikriti istina o stradanjima Židova u NDH. Prosvjedu ŽOZ-a pridružio se i Svjetski židovski kongres, koji je u priopćenju također oštro upozorio da se takav spomenik – tako kako je predviđeno – ne bi trebao postaviti u Zagrebu, jer Hrvatskoj treba spomen-obilježje svim žrtvama ustaškog režima, a ne holokausta. ”Svjetski židovski kongres pridružuje se svojoj zajednici u Hrvatskoj u osudi odluke zagrebačke Skupštine o podizanju spomenika za šest milijuna židovskih žrtava holokausta kojom se bezočno ignorira aktivna uloga Nezavisne Države Hrvatske za vrijeme ustaškog režima u počinjenju tih zločina tijekom Drugog svjetskog rata.“

Kontroverza do danas nije razriješena, ali spomenik se gradi, premda se još ne zna datum svečanog otvorenja. U pokušaju da ponudi kompromisno rješenje – jer nitko nije protiv spomenika nacističkim žrtvama, ali jest protiv toga da ne bude posvećen žrtvama ustaškog terora – Antifašistička liga (AL) predložila je kompromisno rješenje, koje je prvi iznio filozof i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski. On je u medijima predložio da se na postamentu spomenika postavi natpis “žrtvama ustaškog terora”, ispisan latinicom, ćirilicom te na jidišu i romskome, pismima i jezicima zajednica ustaških žrtava. U AL-u su skloni tom prijedlogu, uz moguće neznatne preinake, poput onoga da natpis bude još i na engleskom jeziku.

Nacional je 13. travnja, a potom i 23. travnja, od četvero utjecajnih kandidata za gradonačelnika – Tomislava Tomaševića, Davora Filipovića, Joška Klisovića i Vesne Škare-Ožbolt – tražio da odgovore bi li, postanu li gradonačelnici, inicirali postavljanje takvog natpisa na postament spomenika žrtvama holokausta. Nacional je o tome razgovarao i s Ivicom Lovrićem, aktualnim pročelnikom Ureda za obrazovanje Grada Zagreba i kandidatom za zamjenika gradonačelnice Jelene Pavičić Vukičević, kandidatkinjom stranke Milan Bandić 365 – stranka rada i solidarnosti.

I dok Tomašević i Filipović nisu ni odgovorili, a odgovori Vesne Škare-Ožbolt i Ivice Lovrića svode se na to da bi, u slučaju njihove pobjede na izborima, sve ostalo kako jest, samo je Joško Klisović nedvosmisleno odgovorio da bi se s predstavnicima manjinskih zajednica dogovorio o poželjnom, kompromisnom rješenju. “Svakako ću u uskoj suradnji sa Židovskom općinom Zagreb i predstavnicima zajednica žrtava ustaškog režima definirati sadržaj postamenta spomenika žrtvama holokausta, čijim će se tekstom obilježiti ne samo stradanje Židova u holokaustu diljem Europe, nego prije svega stradanje Židova za vrijeme NDH, u kojoj su vladali rasni zakoni i zločinački mehanizam njihovog provođenja, a koji je izvršavao ustaški režim”, napisao je Klisović u odgovoru Nacionalu. “Neću dozvoliti nikakvu reviziju povijesti i omalovažavanje žrtve i stradanja Židova, Srba, Roma i svih onih koje je zbog drugačije vjere, nacije ili bilo kakvog drugog obilježja ubijao zločinački ustaški režim”, dodao je SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba.

Vesna Škare-Ožbolt u svom je odgovoru naglasila da je “legalist” te da joj je “žao što je politika ušla u tu temu”.

“Inicijativom bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nakon njezina državnog posjeta Izraelu i Yad Vashemu, Grad Zagreb je u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba (DAZ) kao provoditeljem natječaja, 20. travnja 2017. raspisao projektni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonsko-oblikovnog rješenja Spomen obilježja žrtvama holokausta”, podsjetila je u svom odgovoru Škare-Ožbolt. “Nakon provedenog natječaja, žiri na čelu s gospodinom Brankom Lustigom kao predsjednikom odabrao je, kao najbolje rješenje, rad kipara Dalibora Stošića i arhitekta Krešimira Rogine. Gradska skupština je 4. lipnja 2019. prihvatila postavljanje tog spomen-obilježja velikom većinom glasova: 36 za i tri glasa protiv, i to vijećnika Lijevog bloka – Rade Borić, Svibora Jančića i Zlatka Nikolića”, napisala je Ožbolt.

“Žao mi je što je politika ušla u ovu temu. Nikada kao gradonačelnica ne bih dopustila da se situacija oko izgradnje spomen-obilježja razvije u ovom smjeru. U to ne bih uključila samo dio struke, nego cijelu struku i sve saslušala i donijela odluku”, stoji u odgovoru Vesne Škare-Ožbolt Nacionalu.

U razgovoru za Nacional, Ivica Lovrić nije htio ulaziti dublje u problem. “Nisam sudjelovao u ocjenjivačkom sudu tog spomenika. Postoji odabrano rješenje. Ne želim komentirati umjetnički rad koji je prošao sav ocjenjivački sud. Svakako, zamisao nije bila da spomenik bude razdjelnica. On mora biti poveznica i ne smije dijeliti.” Na primjedbu Nacionala da “već sada dijeli”, Lovrić je odgovorio: “Vidjet ćemo. Spomenik je u izvedbi. Još smo daleko od otkrivanja. Mislim da njegova zamisao nije da dijeli.” Lovrić je poručio da “moramo imati povjerenje u sve koji su to radili i u samog umjetnika”. “Pokojni Branko Lustig bio je u ocjenjivačkom sudu, a radi se o čovjeku koji je prošao Auschwitz. Potom je napravio sjajnu karijeru. Meni je iznimno važno da je Branko bio u ocjenjivačkom sudu. A detalje uistinu ne znam”, kazao je Lovrić Nacionalu.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić Nacionalu je u subotu kazao da će AL inzistirati na spomen-obilježju posvećenom ustaškim žrtvama.

“Čvrst je stav AL da se na spomeniku napiše otprilike ‘žrtvama ustaškog i nacističkog režima’, na hrvatskom, ćirilici, hebrejskom, romskom i na engleskom. U obliku u kakvom se sada gradi, spomenik u Branimirovoj je pokušaj ekskulpiranja NDH. On se ne gradi zato što vlast nije mogla spavati zbog Židova stradalih u Hrvatskoj, nego zato da bi se prikrila odgovornost za zločine ustaškog režima, poručujući spomenikom da su sve te zločine počinili nacisti, što je notorna povijesna neistina. To može imati smisla u zemlji čiji kvislinški hitlerovski režim nije počinio zločine poput onih kakve su počinili ustaše, ali nema smisla u Hrvatskoj. Od tog stava AL neće odustati. Od budućeg gradonačelnika i novog saziva Gradske skupštine tražit ćemo da zauzmu jasan stav i donesu odluku da se na postamentu spomenika postavi natpis koji sam opisao, a od gradonačelničkih kandidata zahtijevamo da se o tome nedvosmisleno izjasne – i prije i poslije izbora”, kazao je Zoran Pusić za Nacional.