Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u utorak je održao redovnu konferenciju za medije na kojoj je komentirao aktualne teme.

Tomaševićev zamjenik Luka Korlaet rekao je da treba misliti na razvoj grada iako je kriza pa je predstavljen plan razvoja biciklističkog i pješačkog prometa u Zagrebu. Plan je, istaknuo je, da se biciklistički promet poveća s 3 posto na 8 posto, a pješački s 11 na 18 posto, i to prije svega razvojem biciklističke infrastruktre i širenjem pješačkih zona.

Korlaet je naveo da u Zagrebu postoji 230 kilometara pješačko-biciklističkih staza, 15-ak kilometara pravih biciklističkih traka, više od 50 kilometara cesta s mješovitim prometom gdje su na cesti zajedno auti i bicikli te 200-njak kilometara biciklističkih puteva. “Ova uprava je komunicirala kako želi razvijati i druge oblike prijevoza – pješački i biciklistički. Vidimo trend povećanja prolazaka biciklom za čak 20 tisuća, ovdje na mjernoj postaji kod gradskog poglavarstva”, rekao je Korlaet.

Plan je, dodao je, do kraja godine postaviti 500 stalaka za bicikle, dakle 1000 parkirnih mjesta. Naglasio je da se uvode dvije biciklističke trake na uštrb jedne kolničke u Deželićevoj ulici, bez gubitka parkirnih mjesta. Drugi projekt je, istaknuo je, Greenway koji ima nekoliko etapa, a to je uređivanje savskog nasipa na kojem će se postaviti podloga za bicikliranje, trčanje, klupe…Prva dionica ide od Blata do Jadranskog mosta u dužini od 1,7 km.

Tu je i projekt Biciklistička magistrala Zagreb-Istok, a na prvoj dionici od Zavrtnice do ulice Svetice radovi su već počeli. Šire se i pješačke zone, iduća je, najavljuju iz Grada, ‘mala Martićeva’ te Masarykova ulica.

Planovi za Gradsku plinaru

Na novinarsko pitanje o planovima za Gradsku plinaru i procijenjenih 100 milijuna eura gubitaka zbog poskupljenja plina i pritiska 50 tisuća novih korisnika te je li moguće da Grad odustane od tog biznisa ako ne postigne dogovor s HEP-om, gradonačelnik Tomašević je rekao da to nije opcija.

“Bilo bi to katastrofalno za tržište plina. Gradska plinara opskrbljuje 60 posto tržišta plina u Hrvatskoj, to bi bilo loše za cijelu zemlju. Danas sam razgovarao s ministrom gospodarstva. Nova kućanstva nismo predvidjeli kada smo kupovali plin, nismo predvidjeli da će jako puno tržišnih opskrbljivača odustajati od plina i da će se ljudi prebaciti kod nas. To je veliki problem za GPZO koji je imao prošle godine gubitak od oko 400 milijuna kuna zbog štetnih ugovora. Tada je nastao problem za poslovne korisnike, a sad je problem za kućanstva”, rekao je Tomašević.

Dodao je da zadužnice, koje je Plinara počela slati svojim poslovnim korisnicima, od GPZ-a traže dobavljači plina, odnosno traže se jamstva da će računi biti plaćeni. “Za novu plinsku godinu se ugovara varijabilna cijena, po istoj toj cijeni će GPZO uz minimalnu maržu prodavati poslovnim korisnicima”, dodao je.

Poskupljenje vode

Poskupljenje vode, rekao je Tomašević, je druga tema o kojoj razgovaraju s Vladom. “Ovaj val poskupljenja električne energije bit će veliki udar za lokalne samouprave. Ne samo da sve poskupljuje za naše ustanove, nego to radi velike probleme u poduzećima koja se bave vodoopskrbom. 50 milijuna koja su do sada trebala za pumpanje vode u cijevi, sada ide vjerojatno četiri puta gore. Tu su i tramvaji koji voze na eklektičnu energiju i tu se također enormno povećavaju troškovi. Nadamo se da nećemo morati povećavati cijene i da ćemo postići dogovor s Vladom. Jer kako da drugačije ta poduzeća opstanu bez povećanja cijena”, pojasnio je Tomašević.