Lider zeleno-lijeve koalicije i jedan od najozbiljnijih kandidata za idućeg gradonačelnika Zagreba Tomislav Tomašević otkriva zašto smatra da je zbog smirivanja tenzija u društvu dobro da je HDZ nakon posljednjih parlamentarnih izbora ušao u koaliciju s predstavnicima nacionalnih manjina
Nova zvijezda Hrvatskog sabora po mišljenju mnogih je Tomislav Tomašević, član zeleno-lijeve koalicije koju čine platforma Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, Orah, Zagreb je naš i Za grad, koja je ujedno bila i najveće iznenađenje nedavnih parlamentarnih izbora, osvojivši sedam zastupničkih mjesta.
S 19.627 osvojenih preferencijalnih glasova u I. izbornoj jedinici, Tomašević je ostvario i najbolji rezultat među potencijalnim kandidatima za gradonačelnika grada Zagreba i nakon uspjeha na lokalnim izborima 2017. nametnuo se kao novo lice ljevice na nacionalnoj političkoj sceni.
Iza njega je dugogodišnja aktivistička karijera koju je započeo kao predsjednik Mreže mladih Hrvatske. Bio je i predsjednik Zelene akcije, savjetnik UN-a za okoliš, a sve donedavno bio je zaposlen u Institutu za političku ekologiju, a i dalje je zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
NACIONAL: Zakon o obnovi prošao je prvo čitanje. Hoćete li ga podržati i kako ga ocjenjujete s obzirom na prvu verziju?
Podržat ćemo ga ovisno o tome kako će izgledati posljednji prijedlog. Za sada smo ostali suzdržani, a za drugo čitanje imamo spremne amandmane za koje je premijer pokazao dobru volju da ih podrži. To ćemo tek vidjeti. Imali smo dobre rasprave na matičnim odborima, u Saboru, pa i u medijima iz kojih se moglo iščitati da su iz HDZ-a otvoreni za neke naše prijedloge. Ima još dosta toga čime se može unaprijediti Zakon vezano za založno pravo, osiguranje, socijalne kriterije i Zavod koji mi predlažemo umjesto Fonda za obnovu. Zakon je prije svega okvir i to financijski, iz perspektive raspodjele tereta. No sadržaj ćemo moći iščitati iz programa mjera koje donosi Vlada.
NACIONAL: S obzirom na vaše ambicije da postanete gradonačelnik Zagreba, to bi vas moglo dočekati.
Pa ako pobijedimo na lokalnim izborima sljedeće godine, dočekat će me. Ja sam za to da svaki trošak koji ide iz javnog proračuna bude objavljen u realnom vremenu na internetu. Dapače, mislim da bi nadzor trebala vršiti i oporba i vladajuća većina unutar Sabora i Gradske skupštine. Zato mislim da je loše da imamo paralelne sustave: Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba koji je zadužen za planiranje obnove povijesne jezgre grada Zagreba, a da Fond koji će se osnovati bude zadužen za sve ostalo. Treba pod svaku cijenu izbjeći neefikasnost, napetosti i prebacivanje odgovornosti. Bilo bi bolje da imamo jednu instituciju, po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika koja će koordinirati sve ostale institucije, i državne i lokalne.
NACIONAL: Kako komentirate prepucavanja na razini premijer-predsjednik?
Nadam se da će uskoro završiti jer se sve to pretvara u lošu ljetnu sapunicu.
NACIONAL: Postali ste zvijezda Sabora već u prvom tjednu novog saziva. Kakvi su dojmovi? Vjerujete li da ćete moći surađivati s ostalim strankama opozicije, čak i s onima iz suprotnog političkog spektra?
Ne doživljavamo se kao neke zvijezde. Neće biti lako surađivati s desnom stranom oporbe, iako su mi i oni pružili podršku kada me premijer prekidao u izlaganju i kršio poslovnik, kao što bih i ja njima u istoj situaciji. No jasno je da je u Saboru opozicija koja je i desna i lijeva. Vjerujem da ćemo u nekim raspravama imati slične stavove i kritizirati HDZ, vjerojatno oko korupcijskih afera kojih će sigurno biti jer vuk dlaku mijenja, a ćud nikada. S druge strane, vjerujem da će biti rasprava u kojima ćemo biti na dijametralno suprotnim stranama i žestoko ćemo se sukobljavati unutar oporbe. Teško je bilo razgovarati o članstvima u odborima, a nama su zanimljivi odbori za rodnu ravnopravnost, zaštitu okoliša, rad, europsku politiku, obrazovanje, poljoprivredu, ljudska prava, medije i informatizaciju, obitelj i mlade. Vidjet ćemo.
‘Krajnja desnica u svakoj temi pa i u saborskoj raspravi o Zakonu o obnovi Zagreba kreće od 1945. ili od 1991. U nedostatku političkog sadržaja, oni stalno ponavljaju kako imamo svježe iskustvo rata’
NACIONAL: Posljednjih dana slušamo različite optužbe na račun Nacionalnog kriznog stožera, između ostalog i za dvostruke standarde prema građanima i političarima. Mnogi smatraju da Dariju Hrebaku Krunoslav Capak nije napisao mišljenje da ne mora ostati u samoizolaciji, Vlada ne bi bila izabrana jer bi nedostajala jedna ruka.
Iskreno, vjerujem da su HDZ-ovci imali barem još dva rezervna igrača, u slučaju da im je nedostajala jedna ruka. No svakako se radi o dvostrukim standardima, kao i kada saborski zastupnici ne moraju nositi maske u Sabornici, ili kada mi kao političari nemamo maske prilikom javnih nastupa u studijima različitih televizija ili na primjer, mandatar i predsjednik Republike za vrijeme predaje 76 potpisa na Pantovčaku. Što se tiče Kriznog stožera, mislim da se on posljednjih nekoliko mjeseci kompromitirao odlukama koje su išle na ruku politici na vlasti i zato pada podrška i povjerenje u njihov rad. Loše je i da se počelo politizirati županijske stožere jer o tome tko je gdje na vlasti očito ovisi kakve će epidemiološke mjere biti propisane. Krizni stožer napravio je previše iznimaka, kriteriji su neujednačeni i zato ih ljudi ne doživljavaju kao autoritet, što može biti jako opasno. Jer kada se zbog političkih kalkulacija izgubi autoritet, onda je pitanje tko će ga zamijeniti, koje je to tijelo kojem će građani opet vjerovati?
NACIONAL: Je li predsjednik Republike trebao doći na konstituirajuću sjednicu Sabora i kako ste doživjeli njegova opravdanja i to da je vjerojatno bio na ručku u Taču u to vrijeme?
Meni je to bilo iznenađenje i smatram da bi bilo dobro da je došao na sjednicu, s obzirom na to da ju je on sazvao. S druge strane, nije mi se svidjela ni histerija koja je nastala zato što se nije pojavio. No ako je zaista bio u Taču, što nije demantirao ni potvrdio, to je baš demonstracija mišića, pa i trolanja institucija.
NACIONAL: Kako komentirate dosadašnji mandat predsjednika Republike i njegovu izjavu da neće izaći na izbore?
Kritizirao sam ga zbog toga što on kao predsjednik svojim izlaskom na birališta ne bi stavio pod upitnik svoju političku neutralnost. Nije se on nikome morao izjašnjavati kako je glasao. Ta me izjava zasmetala, posebice iz perspektive da smo kroz cijelu kampanju pozivali ljude da izađu na izbore za koje znamo da su se održali usred epidemije koronavirusa, kada je masa ljudi u Zagrebu iseljena iz svojih stanova zbog potresa. Naša koalicija je radila sve kako bi motivirala ljude da izađu i na kraju je izlaznost bila jedva 46%. Sigurno nije pomoglo kada u takvoj situaciji predsjednik Republike izjavljuje da neće glasati.
NACIONAL: Predsjednik očito radi sve da demontira instituciju koju predstavlja, iako bi s te pozicije mogao učiniti mnogo, kada bi htio. Mogao bi primjerice mijenjati atmosferu u društvu i odnose prema ljudskim pravima, medijima, nevladinim udrugama…
Ja očekujem od njega da bude proaktivan i u tom smislu se slažem s njegovim stavom o članku 17. Ustava prema kojem bi se trebala pravno urediti uloga i ovlasti Kriznog stožera jer način na koji ministar Beroš tumači Ustav je tragikomičan. U tome smatram da je predsjednik u pravu, ali u svemu ostalome do sada je bio dosta pasivan. Znam da je on još u kampanji govorio da neće podmetati klipove Vladi i da to nije njegova ustavna uloga, no s druge strane uloga predsjednika jest da bude javni korektiv, da artikulira stavove javnosti, a osobito građana koji su ga izabrali i tu očekujem da bude daleko vidljiviji.
NACIONAL: Ne mislite li da je on u tom smislu izgubljen slučaj?
Nadam se da nije jer i ja sam glasao za njega u drugom krugu, što sam javno i priznao. Iz te perspektive očekujem od njega da zastupa i moje interese. Zato smo mu i uputili peticiju da iskoristi svoje ustavne ovlasti i ne dopusti da saborski zastupnici odu na ljetnu stanku prije Zakona o obnovi, što smo javno artikulirali i u kampanji. Imali smo kod njega u Uredu sastanak, predali mu peticiju sa 17 tisuća potpisa građana i razgovarali o tome. Vjerujem da je on bio spreman iskoristiti tu svoju ustavnu ovlast, da Vlada nije poslala Zakon o obnovi u prvo čitanje i da nismo imali izvanrednu sjednicu Sabora. Mi smo tražili dva čitanja kako bi Zakon bio kvalitetniji i uspjeli smo postići da odmah krene u proceduru i da ljetna stanka bude znatno kraća od one ustavne koja traje od 15. srpnja do 15. rujna. Dosta je veliko suglasje i struke i javnosti i opozicije i vladajuće većine oko tog Zakona i za sada nema prevelikih disonantnih tonova. Zato se nadam da će Vlada popraviti stvari na koje smo upozoravali u prvom čitanju i da ćemo u što kraćem roku imati Zakon.
NACIONAL: Osim o Zakonu o obnovi, ovih dana govori se o načinu obilježavanja 25. obljetnice Oluje. Što mislite o reciprocitetu koji je konačno postignut, odnosno da Boris Milošević ode u Knin, a potpredsjednik Vlade Tomo Medved u Grubore?
Mislim da je dobro da jedan potpredsjednik Vlade, Boris Milošević, ide u Knin, a drugi potpredsjednik Vlade, Tomo Medved, ide u Grubore. Smatram da bi trebali graditi uključivu kulturu sjećanja na sve nevine žrtve. Posebice jer to može dovesti do pomirenja i okretanju problemima budućnosti. Nema smisla da se 25 godina nakon rata i dalje bavimo time jer, na žalost, krajnja desnica u svakoj temi pa i u saborskoj raspravi o Zakonu o obnovi Zagreba kreće ili od 1945. ili od 1991. U nedostatku stvarnog političkog sadržaja, oni stalno ponavljaju kako mi imamo svježe iskustvo rata. Meni je to nepojmljivo – koliko treba proći vremena da to iskustvo ne bude svježe? Kao da su se Njemačka i Francuska sedamdesetih godina bavile Drugim svjetskim ratom, umjesto da su zajedno gradile Europsku uniju. Zato mislim da je dobro da je HDZ u koaliciji s manjinama i nadam se da će moći pronaći kompromis.
NACIONAL: Vojno redarstvena akcija Oluja bila je pravedna oslobodilačka akcija u obrambenom ratu. Ipak, počinjeni su zločini nad nevinim srpskim civilima. Hoće li odavanjem počasti tim žrtvama službena hrvatska vlast izbiti oruđe iz ruku Aleksandra Vučića?
Apsolutno da. Tim više što o Vučiću mislim sve najgore, kada je u pitanju stanje demokracije i ljudskih prava te neoliberalne politike u Srbiji. U toj državi ima sve više nejednakosti, na vlasti je povlaštena kasta povezana s vladajućom strankom, tamo caruje partitokracija, a zabrinjava me i medijska slika Srbije. Vučić sve što može zloupotrebljava kako bi ostao na vlasti, manipulira siromaštvom svojih građana. Iz te perspektive mislim da ne bi bilo dobro da mu Hrvatska daje municiju, jer će on opet iskoristiti godišnjicu Oluje da raspiruje nacionalizam. Mislim da je stabilnost Srbije u interesu Hrvatske, kao i cijele regije.
‘Očekujem od Milanovića da bude provokativan i slažem se s njegovim stavom o članku 17. Ustava prema kojem bi se trebala pravno urediti uloga Stožera jer način na koji ministar Beroš tumači Ustav je tragikomičan’
NACIONAL: Hoće li predstavnici koalicije Možemo! Otići u Knin i Grubore?
Priznajem da nisam do sada bio tamo, ali razmišljamo da pošaljemo delegaciju.
NACIONAL: Opet ćemo vjerojatno svjedočiti nekom Thompsonovom derneku uz pjesmu Čavoglave. Sada više nema jastrebova u HDZ-u, a većinu Vladi drže manjine. Nije li vrijeme da se konačno zakonski zabrani isticanje ustaških insignija i izvikivanje pozdrava ‘’za dom spremni’’? Odnosno, da se odrede financijske kazne, kao u Austriji?
To je odavno trebalo napraviti, ali Plenković je do sada kalkulirao baš zbog te svoje unutarstranačke opozicije i straha od krajnje desnice, bojeći se da ne izgubi desno biračko tijelo. Nakon što je pobijedio i u stranci i u državi, više nema prostora za okolišanje. On sljedeće četiri godine ima pred sobom jako široku cestu i sva je odgovornost na njemu jer nikada nije imao odrješenije ruke. Mi ćemo svakako podržati prijedlog da se ustaški simboli zakonski zabrane, ali ne mislimo se svoditi samo na te teme. Naš stav je tu jasan. Međutim, nama su važnije one razvojne teme o budućnosti koje želimo staviti na dnevni red.
NACIONAL: Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, gradio je svoju političku poziciju na optužbama da su institucije spore i da najveći ratni zločinci sa srpske strane nisu kažnjeni i da se ne radi dovoljno na pronalasku nestalih. Međutim, to isto vrijedi i za zločine počinjene s hrvatske strane kojih je, dakako, razmjerno puno manje. Kakav je vaš stav o tome?
U tom smislu podržavamo udruge građana koje se bave takvim pitanjima u regiji jer se tu radi o civilnim žrtvama i humanitarnom pitanju. Da bi se došlo do razjašnjavanja okolnosti i bitnih informacija o nestalima, nužno je surađivati sa srpskom stranom, kao što Srbija mora surađivati s Hrvatskom. Toliko godina nakon rata pronalaženje nestalih ne smije se više politizirati. Siguran sam da je nacionalističkim opcijama s obje strane u interesu da se to pitanje ne rješava već desetljećima jer ga stalno izvlače pred izbore i tako skupljaju političke bodove.
NACIONAL: Na tom tragu ponovo se raspravlja o primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno o upotrebi pisma i jeziku manjina u lokalnim sredinama, konkretnije o ćiriličnim natpisima u Vukovaru. Kako biste vi to riješili?
Jednostavno – primjenom zakona. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina je Ustavni zakon. Tu nemamo što raspravljati. On se mora provoditi. Vjerujem da će uoči lokalnih izbora sljedeće godine ćirilica opet eksplodirati kao tema jer će to odgovarati političkim strankama koje se bore za vlast u Vukovaru. A tamo će biti vrlo zanimljiva borba jer će HDZ ići protiv Domovinskog pokreta, odnosno svog bivšeg člana Ivana Penave. Ne bi me čudilo da opet imamo situacije nasilnog skidanja ploča s ćiriličnim natpisima, uništavanja čekićem i slično. Izjava da će se ploče postaviti kada se steknu okolnosti zapravo je samo kupovanje vremena. To bi se moglo prevesti na – dogodit će se kada se vladajuća stranka to usudi napraviti. Za to treba imati političke hrabrosti, iako se radi o poštovanju Zakona. HDZ je sada na vlasti u koaliciji s SDSS-om koji mu je bitan partner po broju zastupnika i sada to mogu provesti, ako žele. Mi ćemo to svakako podržati jer Možemo! smatra da u poštovanju prava nacionalnih manjina Hrvatska treba biti među prvima u EU-u. Nama na ljevici su nacionalne manjine prirodni partneri.
NACIONAL: Što mislite o programu Vlade, je li to samo popis lijepih želja i s kim bi ga to Plenković proveo ako znamo da je u administraciji na državnoj i lokalnoj razini i u javnim poduzećima tisuće uhljeba iz HDZ-a?
Iskreno, ne volim tu riječ uhljebi jer vjerujem da u javnoj administraciji postoji puno ljudi koji pošteno rade svoj posao. Naravno, postoji i veliki broj onih drugih koji su zaposleni po stranačkoj liniji. Ako cijelu javnu upravu optužimo da su uhljebi, doći ćemo do situacije da tamo neće željeti raditi mladi i obrazovani ljudi i nastavit ćemo s negativnom selekcijom. Bez kvalitetnih ljudi i na nacionalnoj i lokalnoj razini u tijelima javne uprave, država nema perspektivu. Kao što sam rekao, Plenković se mogao izvlačiti u prošlom mandatu, kada je ovisio o Bandićevim žetončićima. Sada više ne može i ako nešto ne valja u pravosuđu, u obrazovnom sustavu, na Sveučilištu u Zagrebu, može to mijenjati. U tom programu ima progresivnih ideja za koje bih volio da se ostvare, odnosno ako ispuni 30% takvih obećanja, ja ću biti zadovoljan jer bi se u tom slučaju poboljšala kvaliteta života ljudi u ovoj zemlji. S druge strane, Plenković stalno reciklira neka obećanja iz programa u program, od Dječje bolnice u Blatu do Imunološkog zavoda i reformi koje nije proveo.
NACIONAL: Grad Zagreb poharalo je nevrijeme koje je opet zorno pokazalo svu nebrigu grada za infrastrukturu, kanalizaciju, odvodnju, vodovodnu mrežu. Osobno ste spašavali neke poplavljene stanove. Vi ste pomagali susjedima u poplavljenom stanu, što je objavljeno preko društvenih mreža pa su neki komentirali kako si radite promociju kao Vučić za vrijeme poplava u Srbiji.
To se dogodilo slučajno. Došao sam kasno navečer doma iz Sabora i vidio da je suterenski stan susjeda u mojoj zgradi u nekoliko minuta poplavio. Susjedi su zvali vatrogasce, međutim, oni su bili zatrpani pozivima i na kraju smo supruga i ja priskočili s kantama u pomoć i satima izbacivali vodu. U stanu koji je legalan i potpuno obnovljen bilo je deset centimetara vode. Na žalost, nesposobnost gradske uprave i njeno nefunkcioniranje najviše dolaze do izražaja u slučaju elementarnih nepogoda, kada sva šminka pada u vodu i kada gradonačelnikovi vicevi više ne mogu popraviti stvar. Osim toga, tu se najbolje vidi i potpuni nedostatak empatije gradonačelnika. Ljudi su zbog toga sve više bijesni i frustrirani.
‘Izazov je u tome i da građani u drugim dijelovima Hrvatske u nama vide opciju koja štiti prava radnika, manjina, siromašnih, nezaposlenih, žena, različitih društvenih grupa koje bi ljevica trebala zastupati’
NACIONAL: Kako komentirate reakcije gradonačelnika koji je opet optužio građane?
Već sam rekao kako me ta izjava stvarno uzrujala. Kad je to rekao jednom, nakon potresa, netko možda može pomisliti da je možda bio samo nesmotren i da to stvarno ne misli. Ali drugi put, to je stvarno previše. A onda je opet demantirao da je to rekao, iako smo ga svi čuli. On je okrivio ljude da su ilegalno proširivali i adaptirali stanove u suterenima, što u najvećem broju slučajeva nije istina. Osim toga, ne vjerujem da je brojka od samo 80 oštećenih objekata u cijelom gradu u poplavi točna. Kao što znate, on je dao rok do 29. srpnja u podne da ljudi prijave štetu, iako o tome nitko nije bio informiran. Zato smo mi i izašli s priopćenjem kojim tražimo da se taj rok produlji, što se na kraju i dogodilo.
NACIONAL: Vaša je ambicija osvojiti vlast u Zagrebu. No tko god da dođe nakon Bandića, teško će se nositi s mrežom kumova, rođaka i prijatelja koje je zaposlio. Kako biste to rješavali?
Razgovarao sam s gradonačelnicom Barcelone, članicom Barcelona en Comu, koja je preuzela vlast nakon dugogodišnje vladavine konzervativnih političkih opcija. Ono što se njima dogodilo jest to da je velika većina bila spremna kvalitetno raditi svoj posao i tek su s manjim brojem zaposlenih u gradskoj upravi imali problema pa su to rješavali različitom sistematizacijom i na druge načine. I u Gradu Zagrebu ima puno ljudi koji znaju i žele raditi svoj posao, a što se tiče izmišljenih radnih mjesta poput raznih šefova po uredima i brojnih savjetnika u upravama javnih poduzeća, vjerujem da ih sindikati neće štititi.
NACIONAL: Očekujete li podršku SDP-a na lokalnim izborima? Peđa Grbin, pa i Zlatko Komadina načelno su rekli da bi vas trebalo podržati.
Oni su rekli da je to opcija. Ja mislim da oni prvo trebaju odraditi svoje unutarstranačke izbore i onda ćemo vidjeti tko je taj s kime se razgovara. I to ne samo u SDP-u, već i u ostalim strankama ljevice i centra, s ciljem da pobijedimo Bandića, ali i HDZ. Jer to je sada dvostruki izazov. HDZ je na krilima dobrog rezultata na parlamentarnim izborima i nikada nije više želio Zagreb nego sada. Što se tiče ministra Beroša kao potencijalnog kandidata HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, smatram da se ne može nekog ministra samo tako preseliti na primjerice gradonačelničku funkciju, jer se vidi već po njegovu tumačenju Ustava da on pravno ne funkcionira, odnosno da se u tome baš ne snalazi. Bilo bi loše za Hrvatsku da dobiju te izbore, iz perspektive dominacije HDZ-a u Saboru, ali isto tako bilo bi to nepravedno i licemjerno. Jer oni su posljednjih pet godina držali ljestve Milanu Bandiću, iako su jako dobro znali kako radi i kako vodi grad.
NACIONAL: Budući da se ne nazire novi karizmatični vođa SDP-a, imate li vi ambicija ujediniti ljevicu, zelene i lijevi centar za sljedeće parlamentarne izbore? Mnogi u vama vide taj potencijal.
Ja idem korak po korak. Mi imamo prvenstveno odgovornost da ne iznevjerimo svoje birače, a zatim da izgradimo stranačku organizaciju, što nije lako. Izazov je u tome i da građani u drugim dijelovima Hrvatske u nama vide opciju koja štiti prava radnika, manjina, siromašnih, nezaposlenih, žena, različitih društvenih grupa koje bi ljevica trebala zastupati. Istovremeno u nama vide i zelenu opciju koja se bavi transformacijom Hrvatske i prilagodbom gospodarstva i energetike na izazove 21. stoljeća. Velika su očekivanja od nas, no mi imamo svoj put i ne gledamo previše što druge stranke rade. Prije svega moramo opravdati povjerenje građana koje smo dobili radom u Saboru i Skupštini, koju nećemo napustiti. Da citiram svoju kolegicu Danijelu Dolenec – mi idemo polako da bismo došli daleko.
Komentari