Ako je vjerovati svjedoku koji tvrdi da o tome ima neposredna saznanja, kao i dokumentaciji koja potvrđuje njegove navode, na Općinskom sudu u Šibeniku već godinama radi podmićena sutkinja. Radi se o Maji Šupe, zamjenici predsjednika Kaznenog odjela na tom sudu.

Maja Šupe iz Šibenika široj je javnosti postala poznata nakon što je oslobodila Tomislava Horvatinčića na drugom suđenju zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je smrtno stradalo dvoje Talijana.

Šupe je 2017. predsjedavala sudskim vijećem koje je povjerovalo u Horvatinčićevu obranu u kojoj je tvrdio da se zbog tzv. sinkope ne sjeća kobnog događaja. Sudsko vijeće pod njezinim vodstvom prihvatilo je tezu o sinkopi isključivo na temelju iskaza obrane, pojedinih svjedoka, vještaka i Anice Dilber Đerđe, Horvatinčićeve djevojke koja se u trenutku sudara zabavljala s njim u gliseru, zbog čega je ta presuda u konačnici pala na višem sudu te je naloženo ponovno suđenje. Horvatinčić je na ponovljenom, trećem suđenju osuđen na četiri godine i 10 mjeseci zatvora, a sutkinja Maja Šupe teško se nosila s interesom javnosti za taj slučaj.

Maja Šupe je zamjenica predsjednika Kaznenog odjela na Općinskom sudu u Šibeniku, široj javnosti najpoznatija po presudi Tomislavu Horvatinčiću zbog nesreće s jahtom u kojoj je poginuo talijanski bračni par. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Nacionalu je prošloga tjedna Tomas Rajner rekao da to nije bio jedini sudski predmet u kojemu je Maja Šupe donijela spornu oslobađajuću odluku. Rajner tvrdi da je Maja Šupe tijekom 2013. bila podmićena kako bi u jednom drugom predmetu ishodila oslobađajuću presudu za Blaža Petrovića.

Rajner je bivši djelatnik MUP-a koji je nakon umirovljenja s Blažom Petrovićem godinama surađivao. Protiv njega je pokrenuo i više kaznenih postupaka, a nepoznate eksplozivne detalje iz Petrovićeva poslovanja o kojima tvrdi da ima neposredna saznanja, odlučio je otkriti potaknut strahom za vlastitu sigurnost i sigurnost članova svoje obitelji. On tvrdi da ga je uplašilo ono što je nedavno čuo preko posrednika, a to je navodna poruka Blaža Petrovića da bi mu bilo dobro da šuti i da pripazi na svoju obitelj.

Tomas Rajner je bivši djelatnik MUP-a koji je nakon umirovljenja s Blažom Petrovićem godinama surađivao. Protiv njega je pokrenuo i više kaznenih postupaka, a nepoznate eksplozivne detalje iz Petrovićeva poslovanja odlučio je otkriti potaknut strahom za vlastitu sigurnost. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Rajner je ovako opisao slučaj koji predstavlja kao Petrovićevo podmićivanje sutkinje Maje Šupe:

„Negdje koncem svibnja 2013. pozvao me Blaž Petrović i rekao mi da je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio kupnju jedne nekretnine na području općine Šibenik. Zamolio me da umjesto njega potpišem predugovor i ugovor o kupoprodaji te nekretnine. Zapravo se radilo o nekretnini koja je trebala biti kupljena od Janje Šupe. Petrović mi je rekao da se on u toj transakciji ne smije pojaviti izravno zato što je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio da će ga osloboditi od kaznene odgovornosti na Općinskom sudu u Šibeniku i ishoditi potvrđenje te oslobađajuće presude na Županijskom sudu za iznos od 15 tisuća eura. Maja Šupe je u to vrijeme vodila sudski spor u kojem je Petrović s Ivicom Kodžomanom optužen da je na štetu Hrvatskih šuma dogovorio nezakonitu transakciju povezanu s atraktivnom parcelom uz more u Tisnome tako da od toga profitira Petrovićeva tvrtka Gambino. Radilo se o spornoj transakciji 53.127 četvornih metara atraktivnog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom na otoku Murteru. On mi je rekao da se s Majom Šupe dogovorio da se sklopi predugovor s Janjom Šupe i uplati akontacija u iznosu od 45 tisuća kuna, a ostalo isplati na ruke kada oslobađajuća presuda bude potvrđena na županijskom sudu. Ja sam taj predugovor o kupnji nekretnine, odnosno triju čestica zemlje ukupne površine 4925 četvornih metara, doista i potpisao. Potom je Blaž Petrović sam ispunio opću uplatnicu i odnio uplatiti novac. To se zbilo u Jadranskoj banci u Šibeniku, što pokazuje i pečat na općoj uplatnici. Tako je Blaž Petrović uplatio spomenutih 6.000 eura. Ali ta zemlja spomenuta u ugovoru nikada nije kupljena, a Janja Šupe zadržala je kaparu. Nije to bila nikakva kapara, nego mito. Sve je to bio igrokaz kako bi Blaž Petrović bio oslobođen optužbi u tom postupku.“

Bivši djelatnik MUP-a Tomas Rajner tvrdi da ga je uplašilo ono što je nedavno čuo preko posrednika, a to je navodna poruka Blaža Petrovića da bi mu bilo dobro da šuti i da pripazi na svoju obitelj

Rajner je Nacionalu dostavio spomenuti predugovor o kupoprodaji nekretnina. Sklopljen je 19. lipnja 2013. između njega i Janje Šupe i u njemu se sporazumno utvrđuju uvjeti kupoprodaje zemljišta koje u naravi predstavljaju vinograd i pašnjak „koji se katastarski identificiraju kao čestice zemljišta pod brojem 1341, 1342 i 1343 upisane u zemljišnoknjižnom ulošku 758 u katastarskoj općini Crnica, ukupne površine 4925 četvornih metara“. Taj vinograd i pašnjak Rajner je trebao platiti 59.100 eura, a u predugovoru stoji da na ime kapare treba isplatiti šest tisuća eura ili 45 tisuća kuna. Kao i da prodavatelj zadržava kaparu odustane li kupac od transakcije. Predugovor je ovjeren kod vršitelja dužnosti javnog bilježnika Vinka Buića iz Šibenika.

Rajner je Nacionalu dostavio i opću uplatnicu koja pokazuje kako je on uplatio spomenutih 45 tisuća kuna Janji Šupe. Ali tvrdi da je tu opću uplatnicu vlastoručno ispunio Blaž Petrović. I spreman je sve posvjedočiti gdje eventualno bude potrebno.

Blaža Petrovića je magazin Globus još daleke 2006. u tekstu u kojem je nabrojeno 50 najvećih hrvatskih kamatara postavio na visoko peto mjesto, navodeći da je ‘stručnjak za utjerivanje i otkup dugova od velikih tvrtki’. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Petrović se uglavnom bavi otkupom potraživanja i kupoprodajom nekretnina, ali je više puta bio u središtu pozornosti i zbog pravnih problema u koje je upao uslijed spornog načina poslovanja, zbog čega ga mediji često nazivaju kontroverznim.

Magazin Globus ga je svojedobno, još daleke 2006. dok je izlazio u tjednom ritmu, u tekstu u kojem je nabrojeno 50 najvećih hrvatskih kamatara postavio na visoko peto mjesto, navodeći za Petrovića da je “stručnjak za utjerivanje i otkup dugova od velikih tvrtki”. I to zato što su njegove tvrtke Retag i AGM uspjele naplatiti ogromna potraživanja od velikih hrvatskih banaka.

Retag je na Visokom trgovačkom sudu dobio spor protiv Zagrebačke banke vrijedan 162 milijuna kuna, a Privredna banka Zagreb pristala je na nagodbu s AGM-om i prema nekim informacijama isplatila 15 milijuna eura u gotovini i nekretninama iz portfelja banke. Nedugo prije toga direktor PBZ-a Božo Prka bio je pretučen ispred zgrade u kojoj stanuje.

Protiv Petrovića se vodilo i vodi više kaznenih postupaka. U predmetu “mala zločinačka organizacija”, u kojem ga se teretilo za iznudu Ivana Majhera, bio je oslobođen od optužbi. Javno je priznao da je prijatelj s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom, koji su također oslobođeni optužbi koje im je za razne nezakonitosti na teret stavljalo Državno odvjetništvo tada predvođeno Radovanom Ortynskim. S njima je Petrović i u kompleksnim poslovnim odnosima.

U spomenutom postupku u kojem mu je sudila sutkinja Maja Šupe, Blaža Petrovića se u svojstvu opunomoćenika tvrtke Gambino iz Zagreba, s Ivicom Kodžomanom, tada rukovoditeljem Pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Upravi Hrvatskih šuma, teretilo za manipulacije zemljištem kod Tisnog. Petrovića se teretilo da je Kodžomana poticao na kazneno djelo zloporabe položaja.

Rajner tvrdi da ga je koncem svibnja 2013. pozvao Blaž Petrović, rekao mu da je sa sutkinjom Majom Šupe dogovorio kupnju jedne nekretnine na području općine Šibenik i zamolio ga da umjesto njega potpiše predugovor i ugovor o kupoprodaji te nekretnine. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL

I to zato što je Kodžoman 53.127 četvornih metara atraktivnog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom na otoku Murteru, 2004. u sudskoj nagodbi, tada navodno po cijeni od 60 kuna po kvadratu, priznao kao vlasništvo zagrebačkoj tvrtki Gambino u vlasništvu supruge Blaža Petrovića.

Kodžoman je bio optužen da je od ožujka do listopada 2004. u Šibeniku, kao odgovorna osoba Hrvatskih šuma, krivotvorenom službenom ispravom sklopio nagodbu kojom je tvrtka Gambino nezakonito postala vlasnik vrijednog atraktivnog zemljišta u uvali Jazine u Tisnom. Kodžoman je u parnici radi utvrđivanja vlasništva, sudskom nagodbom, vlasništvo nad spornim zemljištem Hrvatskih šuma priznao tvrtki Gambino. Riječ je o atraktivnom terenu uz more na kojemu je 1974. – dijelom na općinskom, a dijelom na zemljištu Hrvatskih šuma – izgrađen autokamp.

Sudskim vijećem koje je 2017. povjerovalo u obranu Tomislava Horvatinčića prema kojoj se zbog tzv. sinkope on ne sjeća kobnog događaja, predsjedala je Maja Šupe. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Tri godine poslije Općina Tisno je dio kampa na zemljištu Hrvatskih šuma prodala tvrtki Rastovac, koja je desetljećima upravljala kampom i na koncu otišla u stečaj. U stečajnu imovinu Rastovca ušao je potom i autokamp, dok dio spornog terena od tadašnjega stečajnog upravitelja kupuje tvrtka Gambino za iznos od 600.000 kuna. Ali nisu uspjeli uknjižiti vlasništvo.

Pa je Gambino tužio Hrvatske šume tražio povrat uloženog novca. Spornoj nagodbi prethodila je procjena vrijednosti zemljišta, dok je nagodba utvrđena isplatom 3,2 milijuna kuna, koliko je tada Gambino platio Hrvatskim šumama za sporni teren. Odvjetništvo je tada predložilo i privremenu mjeru zabrane otuđenja i raspolaganja nekretninom, dok je Blaž Petrović tada tvrdio da je kupnja obavljena legalno.

Sada dugogodišnji suradnik Blaža Petrovića tvrdi kako je on na sudu oslobođen zato što je posredno podmitio Maju Šupe, i to tako što je platio kaparu za kupovinu zemljišta od člana njene obitelji. Ali zemljište na koncu nije kupljeno, nego je drugi dio novca navodno uplaćen na ruke Maji Šupe nakon što je oslobađajuća presuda drugostupanjski potvrđena.

Nacional je poslao upit Općinskom sudu u Šibeniku kako bi doznao tehničke detalje vezane uz sporni predmet. U ponedjeljak su Nacionalu s Općinskog suda u Šibeniku poslali tražene informacije. Maja Šupe doista je sudila u tom predmetu. Ona je 25. studenoga 2013., dakle svega par mjeseci nakon što je član njene obitelji primio kaparu od šest tisuća eura za navodnu kupoprodaju zemljišta, donijela nepravomoćnu oslobađajuću presudu u tom predmetu. Ona je u tom predmetu bila predsjednica sudačkog vijeća u kojem su se još nalazili suci porotnici Azem Skrozić i Nevenka Rupić, a kao zapisničar u postupku je sudjelovao i Ivan Gubić. Presuda je otpravljena strankama u travnju 2014.

Svega pet mjeseci nakon toga, u rujnu iste godine, Županijski sud u Šibeniku u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda – Jadranke Biga Milutin, kao predsjednice vijeća, te Sanibora Vuletina i Nives Nikolac, kao članova vijeća, sa zapisničarkom Ines Badžim – odbacio je žalbu Državnog odvjetništva u tom predmetu i presuda je tako postala pravomoćna. Odlučeno je u prilično kratkom roku. Županijski sud u Šibeniku nalazi se na istoj adresi kao i Općinski sud iz Šibenika. Što navodi na zaključak da se suci obaju sudova vjerojatno dobro poznaju, jer se svakodnevno sreću na poslu. Tehnički detalji vezani uz sporni postupak otkrivaju da bi navodi Tomasa Rajnera mogli imati uporište u realnosti.

Nacional je s namjerom da ga suoči s Rajnerovim optužbama tijekom proteklog vikenda kontaktirao i Blaža Petrovića. On je odbio telefonski poziv i poslao poruku da će se povratno javiti. Do zaključenja ovog teksta nije to učinio.

Maja Šupe je 25. studenoga 2013., dakle svega par mjeseci nakon što je član njene obitelji primio kaparu od šest tisuća eura za navodnu kupoprodaju zemljišta, donijela nepravomoćnu oslobađajuću presudu u predmetu Petrović (lijevo); presuda o odbijanju žalbe DORH-a sa Županijskog suda (desno). FOTO: Nacional

Janji Šupe 45 tisuća kuna uplaćeno je temeljem predugovora između nje i Tomasa Rajnera, koji je spreman na sudu posvjedočiti da je uplatnicu za taj avans ispunio osobno Blaž Petrović. FOTO: Nacional, Sanjin Strukic/PIXSELL