Nacional donosi sadržaj e-mailova zbog kojih će Ivica Todorić optužiti ministra financija Zdravka Marića, svog bivšeg zaposlenika, da je upravo on u Vladinu grupu Borg ubacio jednog svog člana, dilao tajnim informacijama i sudjelovao u ‘otimačini Agrokora’
Ivica Todorić u velikoj tajnosti priprema svoj završni obračun s jednim od članova Vlade premijera Andreja Plenkovića kojeg, uz samog Plenkovića i bivšu potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, smatra najodgovornijim za ono što naziva najvećom pljačkom koja se dogodila u Hrvatskoj – otimanjem Agrokora iz njegovih ruku. Riječ je o ministru financija Zdravku Mariću koji je prije dolaska u Vladu radio za Ivicu Todorića u Agrokoru pa ga Todorić, i iz tog osobnog aspekta, doživljava kao izdajnika koji mu je zabio nož u leđa i za to mora platiti. Marić je u Agrokoru od 2012. do 2016. bio izvršni direktor za Strategiju i tržište kapitala. No u siječnju 2016. imenovan je najprije ministrom financija u vladi Tihomira Oreškovića da bi potom, kad je vlada pala zbog sumnje u sukob interesa tadašnjeg šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika vlade Tomislava Karamarka, pristao biti kandidat za premijera ako HDZ uspije formirati novu većinu. No HDZ nije skupio većinu, a nakon novih izbora u jesen 2016. novi premijer postao je novi šef HDZ-a Andrej Plenković koji je Marića u novoj vladi ostavio na poziciji ministra financija. No svega par mjeseci, u veljači 2017., izbila je kriza oko Agrokora.
Todorić smatra da postoji puno dublja pozadina Marićeva angažmana oko Agrokora te da su Vlada i skupina Borg preko Marića izvlačili tajne informacije iz Agrokora, a u to je dodatno posumnjao kad se saznalo da su Vlada i sam ministar Marić javnosti i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zatajili na koliko je sastanaka oko Agrokora Marić uistinu bio prisutan i koja je bila njegova uloga na tim sastancima.
Otkrio je to Nacionalu izvor blizak Ivici Todoriću koji do sredine 2022. očekuje prvu odluku Arbitražnog suda u Washingtonu vezano uz svoju tužbu protiv Republike Hrvatske zbog otimanja vlasništva nad Agrokorom i uvjeren je da će sud donijeti presudu njemu u korist.
Iako je kaznenu prijavu protiv Marića prvi put najavio na svom Facebook profilu prije četiri mjeseca, u kolovozu 2021., Todorić je za podnošenje kaznene prijave čekao, po vlastitom uvjerenju, pravi trenutak.
Budući da je DORH zbog spornog vještačenja KPMG-a Poljska privremeno morao povući optužnicu protiv njega, Todorić smatra da upravo sada dolazi taj trenutak i uvjeren je da javnost, koja je bila “bombardirana” podacima o tome kako je on navodno izvlačio novac iz svoje tvrtke, sada ima jasniju sliku o tome da se pravi kriminal u Agrokoru odvijao ne u vrijeme dok je tvrtku vodila obitelj Todorić, već u vrijeme i nakon njezina navodnog “spašavanja”.
Nacional je sada došao u posjed dijela e-mailova dosad nepoznatih javnosti koje će Todorić koristiti protiv Marića. Ti su e-mailovi proizašli iz korespondencije grupe Borg, tajne skupine koja je formirana u Vladi, a činili su je odvjetnici i savjetnici koji su najprije radili na izradi Lex Agrokora, zakona koji je dao podlogu da se vlasništvo Agrokora prenese na vjerovnike zaobilazeći klasični stečajni postupak, da bi potom zaradili vrtoglave cifre koje se penju na više desetaka milijuna eura savjetujući novu Upravu Agrokora. Iz tih e-mailova jasno se vidi da je Zdravko Marić od samog početka, to jest od 22. veljače 2017., sudjelovao u radu skupine Borg, da je bio uključen u njihovu korespondenciju i dolazio na sastanke. Todorić Marića planira teretiti i da je osobno u skupinu Borg uveo jednog od savjetnika koji su kasnije profitirali, Tončija Korunića, u to vrijeme (a i danas) suvlasnika i jednog od vodećih ljudi InterCapitala, tvrtke koja je prethodno trgovala dionicama Agrokor grupe.
E-mail u posjedu Nacionala, koji će Todorić priložiti uz kaznenu prijavu protiv Marića, pokazuje da je Tonči Korunić nepunih dan i pol nakon prvog hitnog večernjeg poziva iz Vlade koji mu je bio upućen 22. veljače oko 19 sati, već imao sastavljen prijedlog izjave za medije i hodograma aktivnosti oko Agrokora i to s razrađena dva scenarija.
Todorić smatra da su Vlada i skupina Borg preko Marića izvlačili tajne informacije iz Agrokora, a to je dodatno potkrijepilo saznanje da su Vlada i Marić zatajili na koliko je sastanaka s borgovcima bio
Iz dokumenta u posjedu Nacionala proizlazi da je Tonči Korunić 24. veljače 2017. u 4:20 ujutro poslao e-mail Martini Dalić i Zdravku Mariću, s nazivom “Izjava i hodogram”, u čijem su cc-u bili i Tomislav Matić iz Texo Managementa, Ante Ramljak i Branimir Bricelj.
“Draga Martina i Zdravko,
u prilogu je uradak – pls.pogledajte pa ako treba još što dodati/razjasniti/promijeniti pls.javite. Puno pozdrava, tonči”, stoji u sadržaju maila. U privitku se nalazila izjava za medije i razrada dva scenarija. Prvi se zove “SCENARIO 1 – IT surađuje”, a drugi “SCENARIO 2 – IT ne surađuje”.
U prvom scenariju planirano je prvog dana pozvati Ivicu Todorića na razgovor i predložiti mu izlazak iz vlasničke strukture Agrokor grupe s modelom koji podrazumijeva da bi Vlada preko HBOR-a financirala obveze prema dobavljačima i postala vjerovnik Agrokora, a vlasništvo nad kompanijom preuzela bi za 1 kunu. Taj model podrazumijeva i da bi se u restrukturiranje Agrokora uključili i mirovinski fondovi i zainteresirani privatni investitori.
U drugom scenariju, koji podrazumijeva da Ivica Todorić odbija prepustiti vlasništvo i pokušava sam riješiti probleme zaduženosti kroz proces financijskog restrukturiranja i predstečajne nagodbe, zaključuje se da Vlada nema nikakvu kontrolu nad procesom, da će vlasnici PIK instrumenata preuzeti vlasništvo, što također Todoriću ne bi odgovaralo, ali i da bi takav scenarij doveo do bankrota nekoliko banaka i Agrokorovih dobavljača, a da bi taj val predstečajnih nagodbi i stečajeva prouzročio desetine tisuća izgubljenih radnih mjesta, ali i rizik da će se gubitak koji pretrpe međunarodni investitori preliti na sposobnost Republike Hrvatske da refinancira svoje obveze na međunarodnom tržištu. Drugim riječima, da bi stečaj Agrokora povećao kamate po kojima se država, ali i poduzetnici zadužuju u inozemstvu.
Riječ je o pretpostavkama sastavljenima na nekoliko stranica koje, međutim, nisu bile ničim potkrijepljene.
Glavna teza koju Korunić nastoji provući je da će situacija oko Agrokora srušiti cijenu državnih obveznica. U jednom od e-mailova, koji je poslan 24. veljače 2017. u 11:49, on se izravno obraća ministru Mariću: “Zdravko, jesi li uspio vidjeti za ESA10 i dug A. Bilo bi dobro ako dođe do objave transakcije da Vlada/MinFin objavi da se dug neće konsolidirati u cijelosti ili da će se konsolidirati dijelom u public debt (i kojim dijelom) – to je bitno zbog cijene državnih obveznica, koje bi na ovu objavu automatski trebale pasti, dok se u magli ne nasluti kopno. Poz, tonči.”
Todorić taj e-mail smatra jednim od “krunskih dokaza kriminala Zdravka Marića”.
U jednoj od verzija kaznene prijave koju priprema, Todorić je napisao: “Za ovo što rade ministar financija Z. Marić i T. Korunić trebali bi istog trenutka završiti u zatvoru. Pogledajte što rade, koja smo mi država?”.
Korunić i kasnije sudjeluje u prepisci s članovima grupe Borg i razmjenjuje s njima povjerljive informacije o Agrokoru. Neke od tih informacija dobio je nakon sastanka s predstavnicima stranih banaka na kojima oni s njima razmjenjuju informacije o Agrokoru. Samo pet sati nakon što je poslao izjavu i hodogram oko Agrokora, 24. veljače 2017. u 9:54 Korunić šalje novi e-mail Martini Dalić, a u cc stavlja Zdravka Marića, Tomislava Matića, Antu Ramljaka, Branimira Bricelja i Matka Maravića, u kojem ih izvještava: “Bili s BNP (bankarska grupacija BNP Paribas, op.a.) ujutro, prije njihovog sastanka s Crnjcem. Acquarius je njihov postojeći loan prema Agrokoru kojega su oni prepakirali i prodali investitorima kroz private placement (znači prodali su rizik) – tako da to nije dodatni dug.
Oni misle da problem nije u kompaniji, nego u vlasništvu. Misle da nema equitya ili da je isti vrlo mali – ali sve analize (koje su nam pokazali) baziraju na publicly available dana što znači da barataju s dugom od 6-7 puta EBITDA. Njihov likely scenarij je da IT ostane minority (10-15%), a ostatak da preuzme PIK vlasnici ili neki private equity koji će otkupiti PIK. Njima svejedno.
Misle da je Ivan Crnjac postao prije par tjedana svjestan ozbiljnosti situacije (da IT više nije vlasnik i da uskoro više neće moći kontrolirati situaciju), no misle da IT još nije. Nazvat će me nakon sastanka.”
Zanimljivo je u tom e-mailu da čak i predstavnici strane banke predviđaju da bi Todorić mogao ostati manjinski suvlasnik Agrokora, dok je nakon provedbe Lex Agrokora on ostao bez ikakvog udjela. Isto tako nije jasno u kojem svojstvu se Korunić sastaje s predstavnicima strane banke, kao ni u čije ime i kako dobiva povjerljive informacije iz samog Agrokora. Ivica Todorić sumnja da mu je “ulaz” u te krugove omogućio upravo Zdravko Marić.
Naime, Korunić u 10:18 istog dana šalje još jedan e-mail, također Martini Dalić, Mariću, Matiću, Ramljaku, Bricelju i Maraviću, u kojem navodi: “Saznali smo iz jako dobro upućenog izvora iz kompanije da stanje postaje kritično – mali dobavljači (svi imaju mjenice i zadužnice) – vrše ogroman pritisak – veliki dio vremena ljudi u Grupi troše na žongliranje s malim dobavljačima – window likvidnosti u HBOR-u je stoga dobro strukturirano rješenje jer rješava problem manjih, nervoznih dobavljača (to je onih 1,5 mlrd dospjelih obveza prema dobavljačima). Misli da im je to trenutno najveći problem.
Preuzima ih panika – nitko ne zna što sve može izletjeti na naplatu.
Problem i drugih zemalja gdje se mogu otvoriti vatre koji oni ne mogu gasiti (Srbija naročito). Ukratko treba djelovati hitno.
Iz drugog izvora – Slovenci pripremaju otkup Merkatora u slučaju sloma Agrokora (za 1 EUR).
U svakom slučaju mislim da morate predložiti Andreju i Boži da se ipak nađu s njim popodne. Svaki dan je lutrija. Poz. Tonči”.
U prvom scenariju koji je razradio Korunić Todorića je trebalo pozvati na razgovor i predložiti mu izlazak iz vlasničke strukture Agrokora, dok bi Vlada preko HBOR-a financirala obveze prema dobavljačima
Iako je Tonči Korunić, kako pokazuje korespondencija, imao aktivnu ulogu u Vladinoj grupi za Agrokor, Ivica Todorić nastojat će dokazati da je on djelovao kao svojevrsni eksponent Zdravka Marića. Korunić je u istupu u Jutarnjem listu, u svibnju 2018., rekao da su on i članovi radne grupe na rješenju za Agrokor radili “dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge”, ali da su vjerovali da rade “za dobrobit gospodarstva” te da tada u planu nije bilo ni da jedan od sudionika skupine postane povjerenik niti da bilo tko od njih ima ulogu u daljnjem procesu restrukturiranja.
No, kao što je poznato, svi su oni itekako imali ulogu u restrukturiranju kao savjetnici nove Uprave i za to su obilato plaćeni. Korunić je, doduše, rekao da je InterCapital angažiran tek 25. travnja i to za “usko specijalizirani posao izrade plana održivosti poslovanja koji je rezultirao dokumentom od 500 stranica i koji je temelj same nagodbe”.
“Dakle, mi nismo savjetovali izvanrednu upravu, bavili se vjerovničkim vijećem, utvrđivanjem tražbina i bilo kakvim razgovorima oko novih financiranja (poput roll-up kredita). Naš dio posla radilo je sedmero investicijskih bankara iz InterCapitala (od ukupno 65 zaposlenih u tvrtki) i to šest mjeseci, a ukupno smo na tom poslu ostvarili prihod od 3,4 milijuna kuna, što predstavlja manje od četiri posto ukupnih prihoda naše grupe ostvarenih 2017. godine. Od studenog prošle godine, nakon što smo isporučili dogovoreno, više nemamo nikakve veze s Agrokorom”, rekao je Korunić tada za Jutarnji list u svibnju 2018.
Glavna teza koju Korunić nastoji provući jest da će situacija oko Agrokora srušiti cijenu državnih obveznica. U jednom od e-mailova, poslanom 24. veljače 2017. u 11.49, on se izravno obraća ministru Mariću
Međutim, Todorić će pokušati dokazati da je i Marić kazneno odgovoran i to zato što je, kako tvrde Nacionalovi izvori bliski Todoriću, “raznim akterima omogućio pribavljanje znatne nepripadajuće materijalne koristi”. Samo u prvih godinu i mjesec dana, Izvanredna uprava Agrokora je na vanjske savjetnike potrošila oko 400 milijuna kuna. Samo Texo Management, bivša tvrtka Ante Ramljaka, i Altera savjetovanje od glavnog savjetnika za restrukturiranje AlixPartnersa tjedno su naplaćivale oko 250.000 kuna, što su pokazivale fakture koje je početkom 2018. objavio Jutarnji list. Nacional je prvi, u rujnu 2018., objavio i da je autor Lex Agrokora Boris Šavorić, odvjetnik kojeg je u grupu Borg predložio osobno premijer Andrej Plenković, samo za prvih 18 dana rada od Agrokora naplatio oko 825 tisuća kuna.
Da je Zdravko Marić osobno predložio Tončija Korunića za člana skupine Borg Todorić će dokazivati na temelju iskaza bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić USKOK-u od 18. lipnja 2018. Ona je u tom iskazu izjavila da je u radnu skupinu za Agrokor Tončija Korunića predložio upravo Zdravko Marić.
“Zdravko Marić predložio je Tončija Korunića, a moram kazati da je i Goran Marić također istaknuo kvalitetu predloženih Ante Ramljaka, Tomislava Matića kao i Tončija Korunića, za koje je kazao da ih poznaje od ranije, kao stručnjake, te su navedene tri osobe postali kandidati radne skupine ispred HDZ-a, obzirom da je premijer Plenković dobio pozitivno mišljenje svih prisutnih o navedenim osobama, isti su i predstavljali HDZ u budućoj radnoj skupini”, dio je iskaza Martine Dalić koji je već ranije u cijelosti procurio u javnost, a koji će koristiti Todorić za obračun s Marićem. U njezinom iskazu također stoji: “Tijekom trajanja sastanka na kojem smo dogovorili predstavnika HDZ-a u radnu skupinu, ja sam kontaktirala Ramljaka i Matića, mislim da je Zdravko Marić kontaktirao Korunića te smo pitali da li su voljni pružiti pomoć Vladi. Ujedno smo dogovorili da se Zdravko Marić i ja s njima nađemo…”
Da je 22. veljače 2017. hitno pozvan u Vladu u istupu za Jutarnji list u svibnju 2018. rekao je i sam Tonči Korunić, ali je on izbjegao reći tko ga je točno pozvao na sastanak. Ispričao je samo da je 22. veljače 2017., oko 19 sati navečer, dobio poziv iz Vlade i da su ga pitali može li odmah doći, a da se on, “sluteći da je situacija krizna”, na Markovu trgu stvorio već desetak minuta kasnije. Todoriću bliski izvori tvrde da on sumnja da je Korunić, u dogovoru s Marićem, već unaprijed znao da će dobiti poziv iz Vlade te da to objašnjava kako je na Markov trg mogao stići u roku samo deset minuta.
Nakon što su detalji iskaza Martine Dalić USKOK-u procurili u javnost u kolovozu 2018., portal Index objavio je kako su Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, koje se također bavilo ulogom članova Vlade u slučaju Agrokor, bile prešućene ključne informacije o djelovanju ministra Marića u vrijeme krize s Agrokorom. Povjerenstvo je prije toga na temelju svjedočenja ministra Marića, ali i na temelju pismenog očitovanje iz Vlade, odlučilo da Marić nije povrijedio načelo obnašanja javne dužnosti. No ispostavilo se da je Vlada zapravo lagala Povjerenstvu, odnosno da je Povjerenstvo od Vlade dobilo samo informaciju da je Marić bio prisutan na sastancima vezano za Lex Agrokor 26. veljače i 3. ožujka 2017., dok je tih sastanaka na kojima je bio i Marić zapravo bilo puno više. Naime, Martina Dalić je u svom iskazu USKOK-u otkrila da je Marić bio prisutan na najmanje pet sastanaka u veljači 2017. Riječ je o sastancima koji su se održali 19., 22., 23., 24. i 28. veljače 2017., a koje je Vlada Povjerenstvu potpuno prešutjela. Martina Dalić dala je do znanja da Marić na tim sastancima nije imao tako pasivnu ulogu, kako je to on sam kasnije u javnosti nastojao prikazati. Rekla je da je na sastancima na kojima je bio Marić tema bila izrada Lex Agrokora, ali i da je bila riječ o sastancima s čelnicima Agrokora, čiji je Marić bio zaposlenik prije dolaska u Vladu. Marić je bio i na sastanku s Todorićem na kojem mu je predana prezentacija financijskog stanja koncerna i na kojem je Todorić tražio pomoć HBOR-a. Kako je sama Martina Dalić svjedočila, nalog da odu na taj sastanak njoj i Zdravku Mariću dao je 19. veljače osobno premijer Plenković.
Da je Marić imao značajnu ulogu i da su se koristila saznanja koja je on ranije stekao u Agrokoru, svjedočio je u svom iskazu USKOK-u i Zoran Besak, član skupine Borg kojeg je predložio Most. Kako je tada objavio index.hr, Besak je rekao ne samo da se skupina koja je radila na zakonu koristila mišljenjem i saznanjima Zdravka Marića, nego i da su koristili činjenicu da je aktualni ministar financija bio dugogodišnji zaposlenik Agrokora te da se od njega tražila procjena eventualne reakcije Todorića na poteze Vlade. Da Povjerenstvo nije imalo potpunu informaciju o sastancima članova Vlade i Agrokora, u to je vrijeme u izjavi za ‘’RTL Direkt’’ rekla i predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Nataša Novaković.
Ministar Marić je nakon tog otkrića bio suočen s pitanjima novinara o tome je li lagao Povjerenstvu o broju sastanaka na kojima je bio, na što je odgovorio: “Jako teško pitanje što me pitate, nisam lagao nikome. Ponavljam još jednom, odbačena je prijava. U svim sastancima na kojima sam sudjelovao, sudjelovao sam isključivo braneći gospodarske i nacionalne interese Hrvatske i interese poreznih obveznika.”
‘Za to što rade, ministar financija Z. Marić i T. Korunić trebali bi istoga trenutka završiti u zatvoru. Pogledajte što rade, koja smo mi država’, napisao je Todorić u jednoj od verzija kaznene prijave
Ivica Todorić smatra da je Marić svakako branio interese, ali da je riječ o skrivenim interesima, a ne o interesima Republike Hrvatske, i da je pritom prekršio mnoga načela javnog i poslovnog djelovanja. On smatra da je Marić nastojao djelovati više iz pozadine, dok je kao isturenu figuru u grupi Borg postavio Tončija Korunića.
Iako je u priči oko Agrokora glavni cilj Ivici Todoriću premijer Andrej Plenković, što on i ne pokušava sakriti u svojim sada puno rjeđim medijskim nastupima, bivši vlasnik Agrokora želi da nijedan član skupine Borg ne prođe nekažnjeno. Posebno se to odnosi na ministra financija.
Razvlašteni bivši gazda Agrokora smatra da uloga Zdravka Marića, iako je od početka bio dio ekipe Borg, u javnosti nije dovoljno apostrofirana niti je snosio ikakve posljedice. Zato dovršava kaznenu prijavu protiv njega na kojoj, paralelno s drugim pravnim radnjama, radi već mjesecima.
Todorić dodatno sumnja da se plan oko onoga što on naziva “otimanja” Agrokora počeo realizirati tek nakon što je on Sberbanku dao garanciju za kredit Agrokoru. Todorićeve riječi Nacionalu je prenio izvor koji je s njim nedavno razgovarao: “Da bi se mogla razumjeti moja pozicija u cijelom procesu afere Agrokor, ja sam 21. veljače 2017. s mojom obitelji dao garanciju Sberbanku za kredit Agrokoru. Dakle, u to vrijeme nisam imao nikakve informacije o kriminalnim radnjama grupe Borg i drugih koji su već u isto vrijeme, počevši sa sastankom u Vladi održanim 22. veljače 2017., isplanirali monstruozno otimanje Agrokora. Inače ne bismo nikad potpisali garanciju.” No neovisno o tome, Todorić želi do kraja razotkriti i ulogu ministra Zdravka Marića u cijelom procesu, a pritom će se služiti i nekim do sada nepoznatim e-mailovima iz takozvane ‘’hotmail’’ prepiske kojima želi dokazati da je Zdravko Marić otpočetka bio dio tajne grupe Borg.
I u e-mailovima koje je tijekom 2018. objavljivao portal index.hr Zdravko Marić bio je naveden među primateljima pojedinih e-mailova koje je slala tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Međutim, novi e-mailovi kojima barata Todorić, a koji su i u posjedu Nacionala, sada dodatno impliciraju Marićevu ulogu.
Komentari