Profesorica na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić ocijenila je za nacional.hr kako je “već duže vrijeme neprihvatljivo” to što premijer i predsjednik Republike (PRH) ne surađuju, naročito u dogovorima o imenovanju veleposlanika i osnivanju diplomatskih i konzularnih predstavništava.
Sanja Barić komentirala je pismo predsjednika Republike premijeru od 9. rujna, o kojemu je ured predsjednika Republike javnost obavijestio u utorak, 24. rujna, a u kojemu je predsjednik premijera pozvao na sastanak i dogovor o vanjskoj politici, ali premijer nije odgovorio. “Jasno je da se Vlada i PRH moraju međusobno usuglasiti i vrlo je neugodno za državu da takvi dogovori i usuglašavanje ne postoje. Nepristojno je i neodgovorno prema diplomatskom osoblju, ali i prema građanima da se takvi razgovori i dogovor ne postižu u razumno vrijeme. Odavno je prošlo razumno vrijeme, i doista je neugodna situacija u kojoj PRH i Vlada ne komuniciraju o tome.”
Objašnjavajući problem sa stajališta ustavnosti, ona je kazala kako se “prema Ustavu, pa potom i zakonu o vanjskim poslovima, govori o odluci predsjednika na temelju prijedloga Vlade RH, a većina tih poslova izrijekom je u nadležnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Nema izričite obveze odazivanja na sastanak, ali bi i to proizlazilo iz namjere i duha ustavne odredbe. Vladu predstavlja premijer i doista bi valjalo odazvati se pozivu jer to jest odluka koju bi valjalo bar pokušati usuglasiti. Moglo bi i obrnuto, naravno, ali s obzirom da PRH imenuje na prijedlog Vlade, poziv PRH je, načelno, u redu”, kazala je Barić i ponovila kako sadašnja situacija “nije normalna”.
“Normalno bi bilo da se PRH i premijer, tko god bili, redovito, svakih nekoliko mjeseci, a vjerojatno i češće sastaju ‘in camera’, održavaju kanal stalne, ne bliske, samo redovite komunikacije te da, bez obzira na sve legitimne nesuglasice, osiguraju da zajedničke nadležnosti funkcioniraju.” U sadašnjoj situaciji, međutim, “obojica će reći da funkcioniraju i da je onaj drugi odgovoran za zastoje, neučinkovitosti ili čak ‘cirkuse’. Nadalje, nepobitna je činjenica da je PRH u proteklih četiri i pol godine jasno pokazao da načine korištenja zajedničkih nadležnosti bira na najekstremnije moguće načine kojima je primarno cilj skretanje pozornosti na sebe i aktivna politička borba, što je suprotno ulozi PRH u ustavnopravnom poretku RH, a tek potom stvarna briga za funkcioniranje države. Time predsjednik postiže popularnost, što je udžbenički primjer populizma, ali gubi kredibilitet te unižava položaj predsjednika Republike. Ali, suprotno dojmu koji je stvoren, to nije jedini način na koji se može kvalitetno obavljati funkcija osiguranja stabilnosti državne vlasti te, konkretno, spriječiti jednostrane odluke Vlade RH”, kaže Sanja Barić.
“S druge strane”, dodaje, “premijer je ipak, poštujući ideju podjele nadležnosti, a još više općeljudsko načelo ‘pametniji popušta’ mogao, in camera, otvoriti praksu takvih susreta. Osnivanje diplomatskih predstavništava doista jest pitanje nužnosti usuglašavanja. Bez obzira na sve što je bilo, bez obzira na karaktere, bez obzira na predstojeće izbore, na kraju će morati surađivati. ‘Cirkus’ je zato nešto što bismo konačno trebali početi medijski i građanski ignorirati. Jer dogovor će doista i postići, a vidljivo je da svaku priliku koriste za vlastitu promociju”, kritična je Barić, koja dodaje kako “u podijeljenim nadležnostima to u većoj mjeri čini PRH”.
Pogledajte što građani misle o aferi Janaf, sukobu premijera i predsjednika i borbi protiv korupcije
Komentari