Jemenski pobunjenici Huti koje podržava Iran pojačavaju napade na brodove u Crvenom moru, za koje kažu da su osveta Izraelu za njegovu vojnu kampanju u Gazi. Napadi su prisilili neke od najvećih svjetskih brodarskih i naftnih kompanija da obustave tranzit kroz jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih trgovačkih ruta, što bi potencijalno moglo izazvati šok za globalno gospodarstvo.

Vjeruje se da je Hutije naoružao i obučavao Iran, a strahuje se da bi njihovi napadi mogli eskalirati izraelski rat protiv Hamasa u širi regionalni sukob. Evo što znamo o Hutijima i zašto se uključuju u rat.

Tko su Huti?

Pokret Huti, također poznat kao Ansarallah (Božji pristaše), jedna je strana jemenskog građanskog rata koji bjesni već gotovo desetljeće. Pojavio se 1990-ih, kada je njegov vođa, Hussein al-Houthi, pokrenuo “Vjerujuću omladinu”, pokret vjerskog oživljavanja stoljetne podsekte šijitskog islama zvanog Zaidizam.

Zaidi su vladali Jemenom stoljećima, ali su bili marginalizirani pod sunitskim režimom koji je došao na vlast nakon građanskog rata 1962. godine. Al-Houthijev pokret osnovan je kako bi predstavljao Zaidije i odupro se radikalnom sunizmu, posebice vehabističkim idejama iz Saudijske Arabije. Njegovi najbliži sljedbenici postali su poznati kao Huti.

Kako su došli na vlast?

Ali Abdullah Saleh, prvi predsjednik Jemena nakon ujedinjenja Sjevernog i Južnog Jemena 1990. godine, u početku je podržavao Vjerničku omladinu. Ali kako je popularnost pokreta rasla i protuvladina retorika se zaoštravala, postao je prijetnja Salehu. Stvari su došle do vrhunca 2003. godine, kada je Saleh podržao invaziju Sjedinjenih Država na Irak, čemu su se mnogi Jemenci protivili.

Za al-Houthija je rascjep bio prilika. Iskoristivši bijes javnosti, organizirao je masovne demonstracije. Nakon mjeseci nereda, Saleh je izdao nalog za njegovo uhićenje.

Al-Houthija su u rujnu 2004. godine ubile jemenske snage, ali je njegov pokret preživio. Vojno krilo Hutija raslo je kako se više boraca pridruživalo cilju. Ohrabreni ranim prosvjedima Arapskog proljeća 2011. godine, preuzeli su kontrolu nad sjevernom pokrajinom Saada i pozvali na kraj Salehovog režima.

Kontroliraju li Huti Jemen?

Saleh je 2011. godine pristao predati vlast svom potpredsjedniku Abd-Rabbu Mansouru Hadiju, ali ova vlada nije bila popularnija. Hutiji su ponovno napali 2014., preuzevši kontrolu nad dijelovima Sane, glavnog grada Jemena, prije nego što su konačno upali u predsjedničku palaču početkom sljedeće godine.

Hadi je pobjegao u Saudijsku Arabiju, koja je pokrenula rat protiv Hutija na njegov zahtjev u ožujku 2015. Ono za što se očekivalo da će biti brza kampanja trajalo je godinama: Primirje je konačno potpisano 2022. Isteklo je nakon šest mjeseci, ali zaraćene strane nisu vratili su se sukobu punog opsega.

EPA/YAHYA ARHAB

Ujedinjeni narodi rekli su da se rat u Jemenu pretvorio u najgoru svjetsku humanitarnu krizu. Prema statistici UN-a, tijekom sukoba ubijeno je gotovo četvrt milijuna ljudi. Od prekida vatre, Hutiji su učvrstili svoju kontrolu nad većim dijelom sjevernog Jemena. Također su tražili dogovor sa Saudijcima koji bi trajno okončao rat i učvrstio njihovu ulogu vladara zemlje.

Tko su im saveznici?

Hutije podupire Iran, koji je počeo povećavati svoju pomoć skupini 2014. kako je građanski rat eskalirao i kako se njegovo rivalstvo sa Saudijskom Arabijom intenziviralo. Iran je grupi opskrbio oružje i tehnologiju za, između ostalog, morske mine, balističke i krstareće rakete i bespilotne letjelice (UAV ili dronovi), prema izvješću Centra za strateške i međunarodne studije iz 2021.

Huti čine dio iranske takozvane “Osovine otpora” – protuizraelskog i protuzapadnog saveza regionalnih milicija predvođenog Iranom uz podršku Islamske Republike. Uz Hamas u Gazi i Hezbollah u Libanonu, Hutiji su jedna od tri istaknute milicije koje podupire Iran i koje su pokrenule napade na Izrael posljednjih tjedana.

Koliko su moćni Huti?

Američki dužnosnici pratili su iterativna poboljšanja u dometu, točnosti i ubojitosti Hutijevih projektila domaće proizvodnje. U početku je domaće Houthi oružje uglavnom sastavljeno od iranskih komponenti prokrijumčarenih u Jemen u dijelovima, rekao je za CNN dužnosnik upoznat s američkom obavještajnom službom.

Ali napravili su progresivne izmjene koje su pridonijele velikim ukupnim poboljšanjima, rekao je dužnosnik. U novom razvoju, Hutiji su upotrijebili balističke projektile srednjeg dometa protiv Izraela, ispalivši salvu projektila na južnu izraelsku regiju Eilat početkom prosinca, za koju je Izrael rekao da je presreo.

EPA/HOUTHIS MEDIA CENTER / HANDOUT

Dok Huti možda ne mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju Izraelu, njihova tehnologija može izazvati pustoš u Crvenom moru. Koristili su bespilotne letjelice i protubrodske projektile za ciljanje komercijalnih brodova – od kojih se za neke ne vjeruje da su povezani s Izraelom – što je natjeralo USS Carney, ratni brod u Crvenom moru, da odgovori na pozive u pomoć.

Zašto Huti napadaju brodove u Crvenom moru?

Iako, kombinacijom geografije i tehnologije, Hutijima možda nedostaju sposobnosti Hamasa i Hezbollaha, njihovi napadi na komercijalna plovila u Crvenom moru mogu nanijeti drugačiju vrstu boli Izraelu i njegovim saveznicima.

Globalnom gospodarstvu serviran je niz bolnih podsjetnika o važnosti ovog uskog pojasa mora, koji se proteže od tjesnaca Bab-el-Mandeb kod obale Jemena do Sueskog kanala u sjevernom Egiptu – i kroz koji 12% globalne trgovinske tokove, uključujući 30% globalnog kontejnerskog prometa.

Godine 2021. brod Ever Given nasukao se u Sueskom kanalu, blokirajući vitalnu trgovačku arteriju na gotovo tjedan dana – zadržavajući čak 10 milijardi dolara tereta svaki dan – i uzrokujući prekide u globalnim lancima opskrbe koji su trajali daleko dulje.

Postoji strah da bi Houthi napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na komercijalna plovila, koji se događaju gotovo svakodnevno od 9. prosinca, mogli izazvati još veći šok za svjetsko gospodarstvo. Četiri od pet velikih svjetskih brodarskih tvrtki – Maersk, Hapag-Lloyd, CMA CGM Group i Evergreen – najavile su da će pauzirati brodarstvo kroz Crveno more zbog straha od napada Hutija. Naftni div BP rekao je u ponedjeljak da će učiniti isto – potez koji je izazvao skok cijena nafte i plina.

EPA/HOUTHIS MEDIA CENTER / HANDOUT

Napadi bi mogli natjerati brodove da krenu daleko dužom rutom oko Afrike i dovesti do skoka troškova osiguranja. Kompanije bi mogle prenijeti povećane troškove premještanja svoje robe na potrošače, ponovno podižući cijene u vrijeme kada se vlade diljem svijeta bore da ukrote inflaciju nakon pandemije.

Hutiji kažu da će popustiti tek kada Izrael dopusti ulazak hrane i lijekova u Gazu; njegovi napadi mogli bi imati namjeru nanijeti ekonomsku bol izraelskim saveznicima u nadi da će izvršiti pritisak na njega da prestane s bombardiranjem enklave.

Kako je svijet reagirao?

Napadi bi mogli biti namijenjeni uvlačenju više zemalja u sukob. Izrael je upozorio da je spreman djelovati protiv Hutija ako međunarodna zajednica to ne učini. Savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi rekao je ovog mjeseca da treba postojati “globalni dogovor” za rješavanje prijetnje “jer je to globalni problem”, nazivajući napade Hutija “pomorskom opsadom“.

Visoki američki vojni dužnosnik rekao je da je najmanje 12 komercijalnih i trgovačkih brodova u Crvenom moru bilo meta tijekom prošlog mjeseca, dodajući da su napadi bili u razmjerima koji nisu viđeni u “dvije generacije”. Dužnosnik je rekao da su napadi pogodili najmanje 44 zemlje s vezama s tim brodovima, ali je međunarodni utjecaj vjerojatno veći zbog dalekosežnih posljedica globalne trgovine.

SAD je u ponedjeljak najavio novu multinacionalnu mornaričku radnu skupinu koju čine Ujedinjeno Kraljevstvo, Bahrein, Kanada, Francuska, Norveška i drugi, kako bi se “uhvatili u koštac s izazovom koji predstavlja ovaj nedržavni akter” koji “prijeti slobodnom protoku trgovine, ugrožava nevine pomoraca i krši međunarodno pravo.”

Mohammed al-Bukhaiti, glasnogovornik Hutija, rekao je u ponedjeljak za Al Jazeeru da će se skupina suprotstaviti bilo kojoj koaliciji koju predvode SAD u Crvenom moru.