Saborska oporba nije uvjerena da će novi zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti dovesti do poboljšanja zaštite osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju nazvavši ga u petak u saborskoj raspravi “neozbiljnim”, “nedostatnim” i “mrtvim slovom na papiru”.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić istaknuo je da je ovo prvi put da se kao lex specialis regulira područje koje je do sada bilo regulirano kroz više zakona, pojašnjavajući kako se i unatoč postojećim zakonima pojavila potreba za učvršćivanjem područja koje nije bilo primjereno regulirano s obzirom na pojavnosti u društvu.

„Svjedočimo da i u javnim i u privatnim organizacijama postoje rizici i neadekvatan odnos prema zviždačima koji su prijavljivali nepravilnosti, a konačnim prijedlogom zakona objedinjujemo sve pravne standarde za zaštitu prijavitelja nepravilnosti u jednom zakonu”, rekao je Salapić.

Naveo je i tri načina prijavljivanja: unutarnje – kod poslodavca (s do 50 djelatnika), vanjsko – prema nadležnom tijelu (Ured pučke pravobraniteljice) te razotkrivanje prema javnosti.

SDP-ovci Peđa Grbin i Željko Jovanović slažu se kako treba podržati intenciju zakona, no zamjeraju nedostatnim sredstvima koja će se za tu svrhu osigurati Uredu pučke pravobraniteljice.

„200.000 kuna predviđenih za 2019., 2020., i 2021. nije dovoljan da se osigura funkcioniranje Ureda pučke pravobraniteljice”, zamjerao je Grbin nazvavši zakon “mrtvim slovom na papiru”.

Kaže i kako 97,7 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj neće imati obvezu provoditi odredbe ovog zakona, no Salapić to opovrgava i ističe kako bi bilo suludo da zakonodavac 97,7 posto adresata zakona onemogućava u korištenju zakona.

Željko Jovanović (SDP) podsjetio je kako Hrvatska nazaduje u borbi protiv korupcije te je iznio i podatak prema kojem tek četiri posto hrvatskih građana kaže kako bi prijavilo korupciju. „Neozbiljno je da predviđate 200.000 kuna za njezin Ured za pet mjeseci ove godine, a isto toliko za po cijele iduće dvije”, rekao je Jovanović.

Salapić je međutim mišljenja kako ne bi imalo smisla davati silni novac i zapošljavati nove ljude dok se ne vide prvi učinci zakona.

„Pravobraniteljica ima 45 zaposlenih i mi smo u prvom koraku predložili da se preraspodijeli posao, a ako se javi već broj prijavitelja, mi ćemo reagirati i rebalansom osigurati sredstva”, obećao je Salapić.

Mostovac Robert Podolnjak zamjerke je imao na račun predugih rokova za donošenje internih pravilnika od čak devet mjeseci od stupanja zakona na snagu. „Oni će odgoditi stvarnu primjenu ovog zakona i onemogućiti njegovu stvarnu provedbu, a svi želimo da što prije stupi u primjenu”, rekao je ‘mostovac’.

Salapić ga je međutim podsjećao kako i sada postoje mogućnost prijave nepravilnosti putem tijela progona, DORH-a, pučke pravobraniteljice…

„Ostavili smo poslodavcima da se u roku 6 mjeseci plus tri za izbor povjerljive osobe upoznaju sa zakonom, a ne da ih se preko noći gura u područje koje ne poznaju”, rekao je.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) u raspravi je ustvrdio kako bez ozbiljne zaštite zviždača nema borbe protiv korupcije. Navodeći primjer zviždačice Sonje Vlahek koja je 2008. godine u Hrvatskoj pošti dobila otkaz jer je odbila potpisati fakturu Hrvatske pošte prema Fimi mediji ustvrdio je kako se u društvu ne stvara atmosfera zaštite zviždača već šalje jasna poruka da se kriminal isplati. “Ovakvim nedostatnim zakonom šalje se šamar u lice osobama koje prijavljuju nepravilnosti”, kazao je.

Dok se ne vrati vjera u hrvatsko pravosuđe, teško je očekivati pomake, smatra Željko Lenart (HSS) zaključivši s poslovicom “tko laže – taj i krade ,a tko krade – taj ima a tko ima – poštuju ga u Hrvatskoj”.

Nikola Grmoja (Most) prozvao je pak Vladu za grubo nasrtanje na prijavitelje nepravilnosti jer, kako je kazao, kada je predsjednika Vlade pitao o protupravnom trošenju novca u veleposlanstvu u Canberri on je odgovorio da takve predstavke obično ne vode ničemu. “Time je grubo nasrnuo na prijavitelje nepravilnosti”, ustvrdio je Grmoja koji smatra da se korupcija štiti s najviših razina države .

Tomislav Sokol (HDZ) uvjeren je međutim da će zakon unaprijediti zaštitu prijavitelja nepravilnosti. “Zakon je dobar, kvalitetan, unapređuje zaštitu prijavitelja nepravilnosti i objedinjuje na jednom mjestu njihova prva, te je korak naprijed”, kazao je.

Raspravom o zviždačima Sabor je završio ovotjedni rad i sjednicu će nastaviti u srijedu.