Čelnik strateške državne tvrtke pobunio se protiv osoba od povjerenja hrvatskog premijera zbog gubitka državne kontrole nad Petrokemijom i štete od 12 milijuna eura.

Stjepan Adanić, predsjednik Uprave Janafa, tvrtke od posebnog strateškog značenja za Hrvatsku, pobunio se protiv dviju osoba od najvećeg povjerenja premijera Andreja Plenkovića, vrlo vjerojatno odgovornih za gubitak državne kontrole nad Petrokemijom, državi strateški izuzetno bitnoj tvrtki iz Kutine.

Adanić je od šefa Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milana Plećaša zatražio da se očituje tko je odgovoran jer je Janaf početkom godine uzalud dokapitalizirao Petrokemiju i nije jedina državna tvrtka koja je tako bespotrebno izgubila novac. Plećaš godinama intenzivno surađuje s odvjetnikom Danijelom Klobučarem, školskim prijateljem Andreja Plenkovića.

Interni doument u posjedu Nacionala pokazuje da Plećaš pokušava svaliti odgovornost na donedavnog ministra gospodarstva Damira Habijana. Što skandal povezan s gubitkom kontrole nad Petrokemijom i odgovornost za štetu od najmanje 12 milijuna eura smješta u najuži krug premijera Andreja Plenkovića.

Jer iz tog dopisa, odgovora Plećaša šefu Janafa Adaniću, proizlazi da su ovaj ozbiljan skandal po svemu sudeći proizvele osobe od Plenkovićeva osobitog povjerenja, među kojima se lako moguće nalazi odvjetnik Danijel Klobučar, prijatelj premijera Plenkovića iz školskih dana.

Radi se o dokumentu koji baca novo svjetlo na ono što se zakulisno zbilo pet dana nakon nedavnih parlamentarnih izbora, odnosno u vrijeme kada je Hrvatskom upravljala tehnička vlada.

Janaf, na čijem je čelu Stjepan Adanić, burno je reagirao i od CERP-a zatražio objašnjenje neuspjele dokapitalizacije Petrokemije, odnosno, gubitka kontrolnog paketa dionica suprotno odluci vlade | Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Republika Hrvatska ostala je tada bez kontrolnog paketa dionica i bilo kakvog utjecaja u Petrokemiji, strateški izuzetno bitnoj tvrtki iz Kutine, nakon skandaloznog manevra Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji je u ime države vodio proces njene dokapitalizacije u kojemu je potrošeno 12 milijuna eura javnog novca, a državni udjel u vlasništvu svejedno je spao s 45,17 posto na manje od dvadeset posto, odnosno znatno ispod planiranog kontrolnog paketa od 25 posto plus jedne dionice Petrokemije.

Osim CERP-a koji vodi Milan Plećaš, koji je bio zadužen za provedbu postupka dokapitalizacije kutinske tvrtke, u ovom krajnje sumnjivom pothvatu potrošen je i novac triju državnih entiteta koji su također njeni suvlasnici – Fond za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško, Janaf i Plinacro.

Janaf, jedan od njih, na čijem je čelu Stjepan Adanić, burno je reagirao i od CERP-a zatražio objašnjenje neuspjele dokapitalizacije Petrokemije, odnosno gubitka kontrolnog paketa dionica suprotno planu i izričitoj odluci Vlade da se on mora zadržati.

Nacional je došao u posjed odgovora CERP-a koji je potpisao Plećaš i u kojemu sa sebe pokušava sprati odgovornost za ovaj skandal i prebaciti ga na tadašnjeg ministra gospodarstva Damira Habijana, premda u njemu ne odgovara na ključno pitanje – zašto je u procesu dokapitalizacije Petrokemije, suprotno običajima i pravilima koji za njega vrijede, država kao manjinski dioničar uplatila spomenutih 12 milijuna eura nekoliko dana prije većinskog dioničara, turske grupacije Yildirim.

Nacional je prije dva tjedna razotkrio ovaj manevar koji je turskim vlasnicima omogućio da potom uplate znatno veći iznos od onoga koji je ranije barem formalno dogovoren – umjesto predviđenih od 75 do 77 milijuna eura uplatili su čak 116,82 milijuna eura – i tako su stekli znatno veći broj dionica od planiranog, odnosno onemogućili državi da preko kontrolnog paketa osigura sudjelovanje barem u ključnim odlukama o budućnosti Petrokemije.

Ravnatelj CERP-a sugerira da postoje samo dvije opcije: ili su turski investitori izigrali dogovor s Vladom i izbacili državu iz odlučivanja u Petrokemiji ili je iza zatvorenih vrata taj scenarij zapravo bio dogovoren

“Dana 19. veljače 2024. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja sazvalo je sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici navedenog ministarstva, CERP-a, NEK-a, Janafa d.d. i Plinacroa d.o.o., a na kojem su predstavnici dioničara u društvu Petrokemija d.d. Kutina od strane predstavnika Ministarstva izviješteni o zaključcima sa sastanka održanog između predstavnika Ministarstva s predstavnicima turske grupacije Yildirim, da će većinski dioničar sudjelovati u postupku dokapitalizacije s uplatom od 75-77 milijuna eura. Slijedom navedenog, dogovoreno je da CERP na bazi iznosa od 77,0 milijuna eura pripremi i dostavi na očitovanje državnim imateljima dionica u predmetnom društvu, prijedlog projekcije potrebnih uplata Republike Hrvatske i ostalih državnih imatelja dionica Društva, kako bi isti zajedno zadržali 25% + jednu dionicu Društva”, piše Plećaš u svom odgovoru Janafu i potom dodaje ključne rečenice: “CERP ne posjeduje informacije vezane za proces dogovora s većinskim dioničarom Društva jer predstavnik CERP-a nije sudjelovao na navedenom sastanku, a također ne raspolažemo ni s informacijom o razlozima nepoštivanja postignutog dogovora s većinskim dioničarom”.

Drugim riječima, ravnatelj CERP-a sugerira da postoje samo dvije opcije – ili su turski investitori izigrali dogovor s Vladom i ministrom Habijanom i uplatili znatno veći iznos od dogovorenog te tako praktički izbacili državu iz procesa odlučivanja u Petrokemiji, ili je iza zatvorenih vrata taj scenarij zapravo bio dogovoren.

Glasnogovornik vlade Marko Milić i vodstvo CERP-a puna dva tjedna odbijaju odgovoriti na pitanja Nacionala o ovoj temi, pa i na ključno pitanje zašto je 12 milijuna eura javnog novca u procesu dokapitalizacije važne strateške tvrtke de facto bačeno, a da je tvrtka istodobno izgubljena. Prije dva tjedna, kada je Nacional pisao o ovom slučaju, većina upućenih sugovornika uglavnom se slagala sa zaključkom da se prije svega radi o amaterizmu, neurednom obnašanju javnih dužnosti i neodgovornom raspolaganjem javnim sredstvima.

No tijekom proteklog tjedna Nacional je došao do novih spoznaja koje na cijelu situaciju bacaju sasvim drugačije svjetlo – i to od izvora iz uskog kruga bliskih suradnika premijera Andreja Plenkovića. On je ukazao na problematičnu ulogu koju u razvoju događaja oko Petrokemije ima Plenkovićev prijatelj, odvjetnik Danijel Klobučar.

“Njega već godinama angažira CERP-a upravo kako bi radio na predmetima vezanim uz pretvorbu i privatizaciju, ondje figurira kao vrhunaravni pravni autoritet, a javna je tajna i da ima snažan formalni i neformalni utjecaj te da čak kroji kadrovsku politiku. Nema sumnje da je barem posredno imao ulogu u donošenju odluka oko dokapitalizaciji Petrokemije”, rekao je za Nacional ovaj sugovornik.

Odvjetnik Danijel Klobučar, prijatelj premijera Plenkovića iz školskih dana kako se može zaključiti iz dopisa koji je Janafu poslao šef CERP-a Milan Plećaš, jedan je od odgovornih za štetu zbog gubitka državne kontrole u Petrokemiji

Činjenica da se radi o osobi koja uživa veliko Plenkovićevo povjerenje, a koja je potpuno konsternirana slijedom događaja oko kutinske tvrtke, upućuje na zaključak da fatalni ishod dokapitalizacije moguće ipak nije slučajnost, kako se dosad predstavljalo.

“Klobučar sasvim sigurno zna što radi, sasvim sigurno blisko je vezan za ravnatelja Milana Plećaša – čak se tvrdi da je zaslužan za njegovo imenovanje 2018. godine, kada su obojica došli u CERP – i sasvim sigurno ima otvoreni link prema Plenkoviću. Pitanje je samo je li ovakvom dokapitalizacijom zapravo proveden nekakav tajni dogovor da se Petrokemija u potpunosti prepusti Turcima, a da država ostane bez ikakve kontrole. Vrlo je neobično i da se taj proces odvijao u izbornom periodu, kada je Hrvatska imala samo tehničku vladu”, dodaje isti sugovornik.

Kutinska tvrtka, svojedobno jedan od najvećih europskih proizvođača mineralnog gnojiva, ključna je za velik dio hrvatskog gospodarstva, a posebno poljoprivredu, no unatoč tome u višegodišnjim je financijskim problemima i dubiozama i s čestim prekidima proizvodnje, uglavnom uzrokovanima visokom cijenom plina. Turski investitor ušao je u vlasničku strukturu preko tvrtke Terra Mineralna gnojiva koja je preuzela zajedničku tvrtku Ine i PPD-a, a od tada je upućivala više javnih i neslužbenih signala da želi preuzeti 100-postotno vlasništvo – navodno je državi nudila više različitih modela.

No Plenkovićeva vlada na zatvorenom dijelu sjednice, održane 29. veljače ove godine, donijela je odluku da se ide u njenu dokapitalizaciju, što se i danas smatra razumnim potezom, ali i da država i nakon dokapitalizacije mora zadržati kontrolni paket vlasništva u ovoj tvrtki, dakle 25 posto plus jednu dionicu. Na koncu, to je javno potvrdio i tadašnji ministar gospodarstva Damir Habijan. No Vladina odluka nije objavljena jer je usvojena na zatvorenom dijelu sjednice, a Vladin glasnogovornik Marko Milić oglušio se na zahtjev Nacionala da je dostavi.

Proces dokapitalizacije u ime države vodio je upravo Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), gdje pored ravnatelja Milana Plećaša iznimno veliki utjecaj ima odvjetnik i bliski Plenkovićev prijatelj Danijel Klobučar.

Adanić je od šefa Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) Milana Plećaša zatražio da se očituje tko je odgovoran jer je Janaf početkom godine uzalud dokapitalizirao Petrokemiju | Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Široj javnosti on je bio uglavnom nepoznat sve do izbijanja afere Borg, kada je upravo na Plenkovićev poziv bio angažiran u slučaju Agrokor i postao dio takozvane grupe Borg, neformalne grupe savjetnika koji su radili na Lex Agrokoru. Neposredno nakon toga Klobučar je dobio unosni angažman u CERP-u, ali i Janafu i drugim javnim izvorima, pa su se prihodi njegova odvjetničkog društva u samo godinu dana udvostručili. Nacional je u prosincu 2021. rekonstruirao ovaj krak razgranate interesne hobotnice povezane s premijerom.

Klobučar i Plenković zbližili su se tijekom srednje škole. Obojica su pohađali Centar za obrazovanje koji su završili u ljeto 1988. godine. Govoreći u lipnju 2016. o svom prijateljstvu s Plenkovićem, Klobučar je rekao da ih je srednja škola obilježila i pripremila za veće izazove: “U srednjoj školi smo naučili da bez rada nema uspjeha i da bez učenja nema dobrih ocjena. Tamo nije bilo popuštanja niti prolaza za one koji su se provlačili ili htjeli nešto poprijeko. Škola je bila jako stroga, ocjenjivalo se bez kompromisa, nikome se ništa nije poklanjalo niti gledalo kroz prste. To nas je izgradilo za studij i posao. Moji su mi govorili da upišem medicinu, ali ja s prirodnim predmetima jednostavno nisam bio na ti. Andrej i ja smo zajedno otišli na prijemni na Pravni fakultet i upisali se”, rekao je tada Klobučar koji je Večernjem listu pokazao i brojne zajedničke fotografije s Plenkovićem iz mladosti koje čuva u obiteljskom albumu.

Zajedno su skijali, igrali košarku i tenis, imali brojne zajedničke zgode u mladenačkim danima, maturalno putovanje u Grčku. Između njih razvilo se snažno povjerenje pa ga je u vjerojatno najosjetljivijim i ujedno najkontroverznijim trenucima svog prvog premijerskog mandata, uoči eskalacije krize u Agrokoru, pozvao na povjerljivi sastanak u Vladu na kojem su se gradili temelji pristupa Plenkovićeve vlade u rješavanju drame u Agrokoru. Bili su to trenuci rađanja afere Borg.

Glasnogovornik vlade Marko Milić i vodstvo CERP-a puna dva tjedna odbijaju odgovoriti zašto je 12 milijuna eura javnog novca u procesu dokapitalizacije važne strateške tvrtke de facto bačeno

Bivša ministrica Martina Dalić izjavila je USKOK-u da je nakon sastanka s Ivicom Todorićem u Vladi zatekla stručnjake za koje nema saznanja iz kojega su razloga i po čijem nalogu pozvani u Vladu, koji su trebali pomoći tzv. skupini Borg te da je među njima bio i odvjetnik Danijel Klobučar, blizak prijatelj premijera Plenkovića, za kojega je saznala da je pravnik. “Za odvjetnika Klobučara nikad nisam čula”, kazala je, između ostalog, Martina Dalić USKOK-u.

Plenković je potom potvrdio da ga je na sastanak pozvao on osobno.

“Tu nema nikakve mistifikacije. Imamo, ne skupinu kako je vi nazivate, nego jednu grupu ljudi koja je imala posebna znanja koja u tom trenutku, možemo slobodno reći, u okviru državne uprave drugi nisu imali. Oni su htjeli da im pomogne netko i s pravnog aspekta, da vidimo kako ta cijela priča izgleda i stoga se našao tu i odvjetnik o kojem govorite i kojega sam ja osobno pozvao, jer ga poznajem, i oni su nam svi iz svog aspekta dali određene informacije kako to sve skupa pravno izgleda i to je sve, tu nema nikakvoga dodatnog posebnog elementa, niti je taj gospodin više uopće imao kontakta s tom temom”, rekao je Plenković nakon što su u javnosti objavljeni transkripti dopisivanja članova ove skupine, što je poznato kao afera Hotmail.

To su bili tek prvi u nizu doticaja odvjetnika Danijela Klobučara s državnim institucijama pod Plenkovićevom kontrolom. Oni će se ubrzo nastaviti i to tako da će od njih Klobučar itekako imati financijske koristi zahvaljujući angažmanu u kojem se nije našao zahvaljujući nekom transparentnom javnom natječaju, niti nekim svojim iznimnim stručnim sposobnostima koje bi ga izdvojile iznad konkurencije, nego zahvaljujući diskrecijskim odlukama vodećeg čovjeka CERP-a Milana Plećaša.

Izvori Nacionala još tada su upozoravali da je za imenovanje Plećaša kod Plenkovića najagilnije lobirao upravo Danijel Klobučar. I to zato što su sva trojica prijateljski i kumski povezani. Klobučar je usto i vrlo blizak prijatelj s Krunoslavom Katičićem, glavnim tajnikom HDZ-a, a tada državnim tajnikom u Ministarstvu državne imovine, koji je bio osobno zadužen za predlaganje imenovanja čelnika CERP-a.

Odvjetnički ured Lovrić&Klobučar počeo je intenzivno surađivati s CERP-om vrlo brzo, i to odmah nakon što se pod neobičnim okolnostima naglo odustalo od plana da se CERP od 1. siječnja 2019. pripoji Ministarstvu državne imovine, i to usprkos činjenici da prema tvrdnjama Nacionalova izvora u CERP-u postoji barem deset pravnika koji su sposobni zastupati CERP u sudskim sporovima. Iz CERP-a ni tada nisu bili skloni komunicirati s medijima, nego su tek potvrdili da ih Klobučarov odvjetnički ured zastupa u ukupno 32 predmeta u kojima CERP ili potražuje stotine milijuna kuna ili je tužen za milijunske iznose. Odbili su otkriti kolika je vrijednost Klobučarova angažmana, no iz poslovnih servisa bilo je vidljivo da se promet njegove tvrtke u samo godinu dana povećao s 1,2 na 2,1 milijun kuna. Ubrzo je Klobučara angažirao i Janaf, također nakon preporuke kruga ljudi izuzetno bliskih Plenkoviću. Njegov odvjetnički ured u prošloj je godini ostvario nešto veće prihode od 326 tisuća eura, odnosno oko 2,5 milijuna nekadašnjih kuna, ali i rekordnu dobit od 84,5 tisuća eura, odnosno više od 25 posto.

O slučaju Petrokemije i fijaska njene dokapitalizacije, osim što odbija odgovoriti na pitanja Nacionala, Plenkovićeva vlada se do današnjeg dana nije javno izjasnila.