Desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) ostvarila je relativnu pobjedu na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Austriji, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu.

Slobodarska stranka (FPÖ) već je sudjelovala u nekoliko vlada, ali još nikada nije bila odnijela pobjedu na nacionalnim izborima.

“Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Tko zaustavi seobu naroda taj će zaustaviti i uvoz islamizma”, govorio je Herbert Kickl u predizbornoj kampanji.

Austrijski slobodnjaci s njim na čelu zalažu se za “tvrđavu Austriju” i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana.

“U Austriji živi previše stranaca”, bila je glavna predizborna poruka desničara. “Neka bude volja vaša”, obećavao je desničarski populist Kickl na predizbornim plakatima diljem zemlje.

Herbert Kickl bi se rado vidio u ulozi predsjednika austrijske vlade i u kampanji je često koristio pojam “narodnog kancelara”, iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler. Kickl negira bilo kakvu namjernu aluziju, ali uporno ponavlja taj izraz.

No, unatoč relativnoj izbornoj pobjedi, vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno je mala.

Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar.

Predsjednik Alexander Van der Bellen (Zeleni) je odgovoran za imenovanje saveznog kancelara. Šef države je slobodan i neovisan u odluci koga će imenovati. Naime, u Austriji kancelara ne bira parlament, nego ga imenuje predsjenik.

AUSTRIJA Krajnja desnica pobjednica izbora, ali bez koalicijskog partnera

Nehammer ne želi u vladu s Kicklom

Karl Nehammer je više puta isključio mogućnost ulaska u koaliciju s Kicklom ili čak vođenja pregovora o formiranju vlade s njim. U TV duelu proteklog tjedna aktualni kancelar opisao je svog izazivača kao “radikaliziranog” i optužio ga za širenje teorija zavjere.

Međutim, ovaj stav odnosi se samo na Herberta Kickla, dok suradnju s FPÖ-om Nehammer nije u potpunosti isključio.

Posljednja koalicija između ÖVP-a i FPÖ-a bila je pod tadašnjim saveznim kancelarom Sebastianom Kurzom. Ona je iznenada okončana zbog takozvane “afere Ibiza”, koja je izbila zbog videa snimljenog skrivenom kamerom u ljeto 2017. na španjolskom otoku Ibizi.

U njemu se vidi i čuje kako tadašnji vicekancelar i predsjednik Slobodnjačke stranke Austrije (FPÖ) Heinz-Christian Strache obećava protuusluge za financijske donacije i podršku njegovoj stranci uoči parlamentarnih izbora 2017.

Strache je tada jednoj navodnoj nećakinji jednog ruskog oligarha obećavao dodjeljivanje državnih poslova, a za protuuslugu ta žena obećava financijsku pomoć FPÖ-u za vrijeme izborne kampanje.

U svom izbornom programu, vladajuća Narodnjačka stranka Austrije (ÖVP) zalaže se za “strogi sustav azila”, želi zaustaviti ilegalnu migraciju i u inozemstvu uspostaviti procedure za dobivanje azila i u svom je mandatu već značajno postrožila austrijsku migracijsku politku.

FPÖ, s druge strane, nastavlja promicati ideju “Tvrđava Austrija”, zalažući se za odbijanje migranata na austrijskoj granici, postavljanje graničnih ograda na osjetljivim područjima i suspendiranje prava na azil u slučaju preopterećenja.

AUSTRIJA NA NOGAMA Kreću stroge mjere protiv terorizma, službe će skidati sve poruke…

Također, stranka se zalaže za takozvanu “remigraciju”, pod kojom desničarski populisti podrazumijevaju “povratak svih ilegalnih migranata na temelju zakonskih odredbi”.

U FPÖ-u smatra se nemogućim da stranka, u slučaju izbornog uspjeha, žrtvuje svog vodećeg kandidata Kickla radi sudjelovanja u vladi.

Stoga bi bilo moguće da se ÖVP obrati Socijaldemokratima i još jednoj trećoj stranci, primjerice NEOS-u. ÖVP je u sukobu sa Zelenima, s kojima je trenutno u vladi, posebno zbog takozvanog zakona o renaturaciji.

Austrijski predsjednik je uoči izbora već najavio kako mandat za sastavljanje vlade neće dati slobodnjacima s Kicklom kao kandidatom za kancelara.

Zašto je tome tako?

“Pri sastavljanju vlade moraju se poštivati temelji liberalne demokracije a to su: vladavina prava, neovisno sudstvo, ljudska prava i prava manjina, neovisni mediji i članstvo u Europskoj uniji“, rekao je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen.

Prije nekoliko dana već je poručio da “sigurno neće na put prema vladi podržati stranke koje su duboko antieuropske i koje podržavaju Rusiju u ratu protiv Ukrajine”.

Sad se svi pitaju tko je taj Herbert Kickl, 55-godišnjak koji se služi nacionalsocijalističkim žargonom i čija je politika, vrlo bliska onoj ruskog predsjednika Vladimira Putina i mađarskog premijera Viktora Orbana.

Njegova je stranka dobila podršku gotovo trećine biračkog tijela (29 posto), a rođen 1968. godine u Villachu u austrijskoj pokrajini Koruškoj.

Odrastao je u naselju Radenthein. Oboje roditelja bili su tvornički radnici, i to je ono, zbog čega, kako uvijek ponavlja, “ima veliki respekt prema radnicima”, koji teško fizički rade, zarađujući za život.

U BEČU ŠOKIRANI Austrija protiv kontrola na njemačkim granicama, neće prihvaćati azilante s ‘odbijenicom’

‘Austrija Austrijancima’

Na Sveučilištu u Beču upisao je dva studija: studij filozofije i povijesti, a potom i publicistiku i političke znanosti.

Vojnu službu služio je od 1987. do 1988. u alpskom lakom pješaštvu austrijskih oružanih snaga, stoji u njegovoj biografiji.

Osim dubokog zanimanja za filozofiju, Herbert Kickl je i entuzijastični sportaš. U mladosti se bavio džudom i nogometom, a danas se bavi triatlonom i penjačkim natjecanjima.

Međutim, nigdje u njegovom životopisu ne stoji, je li nešto od toga i završio. Na čelo FPÖ-a došao je u lipnju 2021. godine s 88 posto glasova i uz škrgut zuba nekih stranačkih kolega, kojima se ne sviđa Kicklova metoda ostvarivanja ciljeva pod svaku cijenu.

Od prosinca 2017. do 2. svibnja 2019. bio je ministar za unutarnje poslove u tadašnjoj vladi narodnjaka (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ) kancelara Sebastiana Kurza sve do korupcijske afere Ibiza, kad ga je Kurz prisilio da podnese ostavku, što mu nikada nije oprostio.

Svojim porukama “Austrija Austrijancima”, “tvrđava Austrija”, nepropusna za egzotične migrante, azilante te politički islam, kao i najavom borbe protiv establišmenta i nepotizma u vladajućim strukturama, uspio je pridobiti birače. Posebno onom porukom u kojoj traži potpuni STOP za azilante.

Osim ÖVP-a s 26,3 posto glasova, sljedeći Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) s 20,6 posto. Stranka Zeleni, koja se trenutno nalazi u koalicijskoj vladi na saveznoj razini s narodnjacima, je ostvarila 8,6 posto, a liberalna stranka Neos 8,8 posto.

AUSTRIJA BIRA Anketnu dominaciju desnih populista prekinula prirodna nepogoda