Politički analitičar Ivan Rimac na početku razgovora za nacional.hr rekao je koji su, prema njegovom mišljenju, najistaknutiji kandidati iz Hrvatske. To su, kaže, oni koji su dobro radili u prošlom mandatu. Izdvojio je i nekoliko imena, uglavnom SDP-ovih kandidata. 

“Fred Matić, Tonino Picula i Biljana Borzan. Za ostale kandidate, odnosno za njihovu aktivnost nismo čuli u medijima”, kaže.

Kako će rezultati europskih izbora utjecati na političku scenu u Hrvatskoj, upitan je. “Utjecat će sigurno jer će dominantna grupacija u Europskom parlamentu definirati EP-a koji je superponiran našem Parlamentu u pogledu određenih propisa. Naime, ono što Europska unija usvoji u EP-u, obvezujuće je za zemlje članice. Ako se pojavi veći broj desnih zastupnika, to znači izvjesni zaokret Europske unije u pogledu nekih temeljnih politika koje su dosad bile provođene – po pitanju tolerancije, useljavanja u EU pa i u vođenju europske obrambene politike”, odgovorio je politički analitičar.

Govoreći o tome što se sve više spominje da Europa skreće u desno, naš sugovornik istaknuo je: “Načelno, Pučani su desna demokršćanska opcija koja  zauzima centar i umjereno desno orjentirane glasače. Ovo o čemu se sad raspravlja kod desnog spektra, može se okarakterizirati kao ekstremno desne stranke”.

O izazovima hrvatskim predstavnika u Europskom parlamentu

Naš sugovornik ističe da je teško istaknuti koji su ključni izazovi. “Postoji briga o sigurnosti Europske unije. Vjerojatno će se pojačano raspravljati o zajedničkoj obrambenoj politici članica EU. Drugi problem, koji će se nametnuti, je proširenje EU na one zemlje koje još nisu članice, a to se uglavnom odnosi na Balkan gdje će postojati potreba EU-a da se osigura da nema neki ‘meki trbuh’ između članica EU-a i zemalja unutar balkanskog poluotoka. To se odnosi na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Albaniju i Kosovo. Za te zemlje postoji realna opasnost da padnu pod utjecaj Rusije i da to predstavlja znatan obrambeni, a i sigurnosni problem Europske unije.

Dr. Rimac osvrnuo se i na nezainteresiranost hrvatskih građana kad su u pitanju europski izbori. “Istraživanja pokazuju da povjerenje u Europsku uniju ovisi o povjerenju u nacionalnu vlast. Međutim, u primjeru Velike Britanije, pokazalo se da je vrlo lako moguće da se stav javnosti okrene protiv članstva u EU zato što glasači nisu dovoljno upoznati s politikama EU-a i dobrobitima koje donosi članstvo. To se događa i u Hrvatskoj. Mali interes rezultira time da se odluke EP-a doživljavaju kao utjecaj izvana na našu nacionalnu politiku, a to generira izvjesni otpor prema tim politika bez obzira što su one izglasane u EP-u u kojem bi naši zastupnici trebali dati mišljenje o nekim ključnim problemima koji se rješavaju u EP-u”, govori i nastavlja:

“To je isto kao kad se građani žale na odluke Hrvatskog sabora i pitaju se zašto je neka odluka ili zakon izglasan. Zato što ste izabrali takve zastupnike. Isto se događa i s EP-om. Doživljava se kao diktat izvana, iako je to naš Parlament. Prihvatili smo tu logiku da ono što se izglasa u EP-u, primjenjuje se u nacionalnim politikama svih zemalja članica. Kako nama, tako i drugima. Zato je važno da imamo aktivne i kompetentne zastupnike koji bi mogli sudjelovati i davati ton tim prijedlozima i izglasanim zakonima”.

Hoće li rezultati s parlamentarnih izbora i postizborne koalicije utjecati na birače na europskim izborima, zaključno smo pitali dr. Rimca.

“U neku ruku hoće. Ako je Andrej Plenković nositelj liste HDZ-a, sigurno će to imati utjecaj da HDZ-ova lista dobije više glasova. To što on neće ući u EP je nešto drugo, o čemu bi trebali raspravljati zakonodavci koji propisuju izborne zakone. Na mnogo lista imamo ljude koji su već ušli u Sabor, vrlo često i s preferencijskim glasovima, a sad će otići iz Sabora u EP. Nismo na nacionalnim izborima birali zastupnike EP-a pa da sad oni mogu samo tako otići iz nacionalnog parlamenta u EP. To je nešto oko čega bi se trebala provesti javna rasprava i izmjena Izbornog zakona da vidimo koliko su obvezujući glasovi na nacionalnim izborima za naš Sabor u pogledu toga da oni koji su izabrani trebaju obnašati funkciju na koju su izabrani, te da se na europskim pojavljuju druge osobe koje neće biti u sukobu različitih funkcija koje bi obavljali u jednom i drugom slučaju”, zaključio je Ivan Rimac u razgovoru za nacional.hr.