Tko će čuvati prirodu, ako ne mi, ideja je koja je proteklog vikenda kružila među dvjestotinjak sudionika konferencije istraživačkih novinara ”Climate Arena 2024” u talijanskom gradu Bologni, kojoj je prisustvovao i Nacional. U prostorijama najstarijeg sveučilišta na svijetu – Sveučilišta u Bologni – istraživački novinari i znanstvenici u brojnim su prezentacijama, okruglim stolovima, radionicama i predavanjima predstavili brojne inovacije i originalne pristupe istraživanju štetnih djelovanja koja pridonose klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. a predstavljeni su i novinarsko-istraživački projekti mreže Europska istraživačka suradnja (European Investigative Collaborations – EIC), u kojima je Nacional i ove godine aktivno sudjelovao.

Prvog dana konferencija je otvorena važnim okruglim stolom na kojem je predstavljeno kako gradske vlasti u Bruxellesu i Bologni, u dogovoru sa stanovnicima, uvode brojne promjene na lokalnoj razini koje doprinose održivijem načinu funkcioniranja grada i života u njemu. Dogradonačelnica Bologne Emily Clancy objasnila je da su s ciljem pripreme prijedloga i preporuka gradskom vijeću, koji bi Bolognu učinili prvim održivim gradom s obnovljivim izvorima energije, organizirali osam sastanaka u četiri mjeseca sa stanovnicima grada koji su nasumično odabrani iz statistički uravnoteženog uzorka. Pritom su slijedili pristup konzultiranja stanovnika kako bi prijelaz bio što bezbolniji i koristan za sve. Proces se odvijao u četiri faze, od osposobljavanja stanovnika za sudjelovanje u ovoj stručno zahtjevnoj temi, osluškivanja njihovih zahtjeva, ključne faze konzultacija stanovnika i gradskih stručnjaka do donošenja odluka koje su, temeljem zajedničkih prijedloga, u konačnici usvojile gradske vlasti.

”Ovakvim savjetovanjem, na kojem smo razgovarali o životu u gradu, obnovi grada i mobilnosti u gradu i okolici kao i životu u predgrađima, osigurali smo da i stanovnici mogu aktivno sudjelovati u promjenama”, objasnila je dogradonačelnica Clancy.

Slično je pristupio i mnogo veći grad Bruxelles koji je danas, među ostalim, središte europske administracije. Merlijn De Rijcke, koji je vodio projekt konzultacija sa stanovnicima, rekao je da su formirali ”stalnu skupštinu građana” o klimatskim promjenama, čiji je cilj osigurati da se mjere koje će utjecati na živote svih stanovnika poduzimaju uz što veći konsenzus. Time žele ostvariti cilj Europske unije da do 2050. bude ugljično neutralna. U Bruxellesu su prvo formirali komisiju koja je utvrdila plan rada, zatim su nasumično birali stanovnike grada za članove skupštine koja je u šest koraka usvajala prijedloge koji su proslijeđeni nadležnima na usvajanje. De Rijcke je naglasio da će mjere prilagodbe klimatskim promjenama u praksi funkcionirati samo u suradnji sa stanovništvom.

Istodobno, u drugim prostorijama Sveučilišta u Bologni odvijale su se zanimljive rasprave i prezentacije novinarskih istraživanja o klimatskim promjenama, korištenju zemljišta i biotičkoj raznolikosti, regulaciji kemikalija u Europskoj uniji te o tome tko odlučuje što će stanovnici jesti, odnosno o prehrambenim lancima. Osim toga, konferencija je uključivala brojne radionice o rukovanju velikim količinama podataka, programiranju, algoritmima i korištenju umjetne inteligencije za istraživačko novinarstvo.

Veliko zanimanje na konferenciji izazvale su prezentacije projekata Europske istraživačke mreže o ‘greenwashingu’ i spaljivanju metana. FOTO: Michele Lapini

Posebno je zanimljiv bio okrugli stol pod naslovom ”Igrači iza kulisa: Istraživanje industrije omogućivača”. Sam Bright iz online medija DeSmog pokazao je kako divovi fosilne industrije koriste influencere na društvenim mrežama za vlastitu promociju. Naftni divovi Shell i BP najaktivniji su u unajmljivanju i plaćanju influencera iz područja znanosti i okoliša te životnog stila. Pritom su naftne kompanije preko influencera u nekoliko mjeseci doprle do 600 milijuna ljudi putem društvenih mreža, najviše preko Instagrama. Tao je 33 milijuna ljudi zapravo vidjelo poruke s pozitivnim stavom prema naftnim kompanijama, čijih je ugled porastao. A značajni dio ljudi koji su bili meta ovih reklamnih kampanja preko influencera društvenih mreža, sada vjeruje da naftni divovi prodaju čišća i manje štetna goriva.

Slične kampanje imaju i u Njemačkoj, gdje je samostalna klimatska novinarka Leonie Sontheimer istražila kako udruga Zukunft Gas, u kojoj sudjeluje 128 naftnih i plinskih tvrtki te lokalnih komunalnih poduzeća, sustavno i izdašno financira reklamne kampanje u kojima promoviraju fosilno gorivo – prirodni plin – kao navodno rješenje za globalno zatopljenje.

Neumoljiva je bila Elena Kolb iz njemačke novinarske mreže Correctiv koja je istraživala ulogu velikih osiguravajućih društava. ”Osiguravajuća društva imaju veliku moć, puno novca i puno informacija o posljedicama klimatskih promjena. Osiguravajuća društva znaju za svaku osiguranu kuću pojedinačno je li ugrožena klizištem, požarom ili poplavom”, objasnila je. ”No unatoč vlastitim pravilima i vlastitim upraviteljima imovinom, osiguravajuća društva nastavljaju ulagati svoje ogromne resurse u industriju nafte, plina i ugljena. Oni i dalje osiguravaju projekte temeljene na fosilnim gorivima”, rekla je.

Kad bi osiguravajuće kuće prestale osiguravati klimatski štetne projekte, broj takvih projekata mogao bi se znatno smanjiti jer je jasno da nijedna veća investicija nije moguća bez odgovarajućeg osiguranja, dodala je Kolbova.

Drugi dan konferencije, u subotu, protekao je u predstavljanju dvaju novinarskih istraživanja u kojima je Nacional aktivno sudjelovao posljednjih mjeseci. Yann Philippin iz francuskog medija Mediapart i talijanski slobodni novinari Stefano Valentino i Giorgio Michalopoulos predstavili su projekt manipulativnog zelenog marketinga ili ”greenwashinga”, odnosno kako najveći igrači na financijskom tržištu lažno plasiraju ”prljave” investicije kao ”zelene’. Ovo istraživanje je prije nešto više od tjedan dana dobilo prestižnu svjetsku nagradu Climate Journalism Award 2024.

Valentino i Michalopoulos prvo su objasnili kako su dobili ogromnu količinu podataka s Londonske burze. Od više od 44.000 različitih financijskih fondova, njih 4342 reklamiraju se kao ”zeleni”, odnosno kao fondovi koji bi svojim ulaganjem trebali pridonijeti manjem zagađenju i smanjenju globalnog zatopljenja.

No duboko novinarsko istraživanje pokazalo je da su ti ”zeleni” fondovi u trećem kvartalu 2023. imali čak 87 milijardi dolara uloženih u 200 tvrtki koje su među najvećim zagađivačima u svom industrijskom sektoru na globalnoj razini. Većina ulaganja i dalje se posebno ulaže u industriju nafte i plina, a mnogo i u automobilsku industriju, industriju čelika i modu, koje također značajno pridonose zagađenju i globalnom zatopljenju.

Ovo novinarsko istraživanje odvijalo se u dvije faze. Valentio, Michalopoulos i Phillipin su u prvoj fazi nabavili, uredili i doradili bazu podataka koju su zatim proslijedili kolegama u 14 medija iz 13 država, partnera u Europskoj istraživački suradnji (European Investigative Collaborations – EIC), koji su potom u drugoj fazi detaljnije istražili stanje u svojoj državi. Tako je Nacional temeljito istražio strane fondove koje se oglašavaju i prodaju u Hrvatskoj i otkrio da su uložili 3,6 milijardi dolara u tvrtke koje su među najvećim zagađivačima. Nacional je dodatno istražio još 111 hrvatskih fondova s imovinom od 2,7 milijardi eura i otkrio da je tek tri promila ili 8,7 milijuna eura ukupne imovine pod upravljanjem hrvatskih fondova uloženo u jedina tri istinski zelena financijska fonda. Najveći dio imovine hrvatskih fondova i dalje se ulaže u tvrtke koje u velikoj mjeri zagađuju okoliš.

Veliko zanimanje na konferenciji izazvalo je i drugo istraživanje EIC-a pod nazivom ”Burning Skies”, o spaljivanju metana na baklji. Leopold Salzenstein iz partnerske organizacije Environmental Investigative Forum i Yann Philippin iz Mediaparta predstavili su međunarodno novinarsko istraživanje koje se također odvijalo u dva koraka. Prvo je tim stručnjaka za informacijske tehnologije dobio satelitske podatke o emisijama od spaljivanja na baklji iz više od 600 naftnih i plinskih polja u Africi i na Bliskom istoku, a zatim je dobio podatke iz službenih i komercijalnih izvora o koncesijama koje su države u ovim regijama dodijelile naftnim i plinskim tvrtkama za eksploataciju ugljikovodika.

Ti su podaci spojeni u jedinstvenu bazu podataka, nakon čega je uslijedila druga faza mukotrpnog višetjednog rada istraživačkih novinara iz sudjelujućih EIC partnera, koji su identificirali i potvrdili za svako pojedinačno naftno ili plinsko polje tko je upravljao tim poljima između 2012. i 2022. i kako su podijeljeni vlasnički interesi u zajedničkim ulaganjima. Provjerili su i koliko ljudi živi u blizini tih naftnih polja, a zatim su u suradnji s lokalnim medijskim organizacijama i lokalnim novinarima posjetili sedam različitih lokacija, od Iraka i Egipta sve do Nigerije i Angole.

Na konferenciji u Bologni sudionici su, među ostalim, govorili još o tome kako poljoprivredna industrija pridonosi globalnom zatopljenju, koliko je štetno onečišćenje plastikom, o zaštiti životinja te zaštiti močvara. Puno riječi posvetili su i dezinformacijama koje sustavno i izdašno financiraju i podupiru ili sami zagađivači ili politička krajnja desnica koja negira postojanje globalnog zatopljenja.

Konferencije ”Climate Arena” organizira Climate Arena Network koja okuplja istraživačke novinare usmjerene na istraživanje uzroka globalnog zatopljenja i zagađivača. U 2023. godini prve dvije konferencije održane su u Pragu i Beču, a treća u Bologni. Sve veći interes novinara i medija za ovu temu – mjesta za sudjelovanje na konferenciji u Bologni brzo su bila rasprodana – i sve više takvih ekoloških istraživanja koja se objavljuju u vodećim svjetskim medijima potvrđuje da novinarsko dubinsko istraživanje uzroka globalnog zatopljenja i zagađivača nakon istraživanja poreznih oaza i rastuće nejednakosti u prošlom desetljeću jedan je od novih i važnih trendova u globalnom istraživačkom novinarstvu.