Redakcija tjednika Novosti i Srpsko narodno vijeće (SNV) kao nakladnik u petak su obilježili tisućiti broj tog tjednika koji je prvi put izašao krajem 1999. idućih se deset godina distribuirao isključivo unutar srpske zajednice, da bi od 2009. bio dostupan i na kioscima diljem Hrvatske.

Na svečanosti u zagrebačkom Novinarskom domu glavni urednik Novosti Nikola Bajto kazao je kako su se te novine profilirale kao jedan od rijetkih medija koje kritički komentiraju hrvatsku stvarnost te da, kako je istaknuo, ta stvarnost iz perspektive Novosti izgleda bitno drugačije od one službene koju propisuje politika, ali i desničarski krugovi i iz čijih su redova zbog kritičkih tekstova tijekom godina često dolazili pritisci na redakciju Novosti, ali i na SNV kao nakladnika.

“Novosti su puno puta prozivane zbog onoga o čemu pišu. Jednom zbog ilustracije, drugi put zbog ‘Lijepe naše haubice’, treći put zbog naslovnice ‘Lijepa naša, lijepo gori’. A svaki put smo samo govorili istinu na različite načine. Da su za Olujom ostale civilne žrtve. Da je taj dio zemlje popljačkan i spaljen. Da Hrvatska to prešućuje. Prešućuje toliko da nekad moramo biti malo i kreativni da bi se o tome nešto čulo u javnosti”, rekao je Bajto. Naglasio je i kako se, između ostaloga, o tome u Novostima piše “najprije zato što je to istina” i jer im to nalaže novinarska dužnost.

“Iz te novinarske dužnosti da se iznosi istina i istina onih koje se ne želi čuti, izrasle su ove naše Novosti. Taj spoj novinarstva koje radimo i položaja Srba u Hrvatskoj ustvari je potpuno jednostavan i logičan”, rekao je Bajto, zahvalivši svima koji čitaju, kako je istaknuto, taj tjednik za “racionalnu manjinu”.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je kako se ne slaže s tezom da su manjinske zajednice i političko novinarstvo nemoguća misija, a naročito manjinske zajednice poput srpske u Hrvatskoj.

“Manjine trebaju živjeti u otvorenom društvu i biti otvorene za društvo u kojem žive. Od svih nemogućih političkih misija u koje se upuštamo i sudjelujemo ovo je jedna od uspješnijih. Manjinska podloga, istraživačko novinarstvo, kritičko novinarstvo i još tome satira. Novosti vrlo često optužuju kao neprijateljske, ali zapravo nisu satira. Novosti nisu satirične, satirična je realnost o kojoj Novosti pišu”, rekao je Pupovac.

Naglasio je i kako je, pregledavajući tisućiti broj Novosti, uvidio koliko su Novosti moćne u onom što govore i ocrtavaju, a posebno moćne u autorima koje pišu poput Viktora Ivančića, Borisa Dežulovića, Marinka Čulića, Ivice Đikića, Sinada Gudžića, Hrvoje Šimičevića, Tomislava Jakića i ostalih.

“Iako išta korisno kao zastupnik u Saboru činim, onda je to da ovi ljudi na miru mogu raditi svoj posao. No, moram reći – Novosti nikada nisu bile Pupovčeve niti će to biti”, rekao je Pupovac.

O značaju i vrijednosti tjednika Novosti govorile su i filozofkinja Nadežda Čačinović i aktivistkinja Sandra Benčić, ali i novinari tog tjednika.

Skupu se obratio i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko koji je naglasio kako su Novosti odavno prerasle okvire manjinskog glasila pohvalivši njihovo istraživačko novinarstvo koje je, kako naglasio, i dalje smetnja mnogima. “U Novostima se, između ostaloga, osjeti i duh legendarnog Feral Tribunea”, rekao je Zovko.

O značaju i vrijednosti tjednika Novosti govorio je i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer koji je naglasio kako će Savjet za nacionalne manjine i dalje osigurati izlaženje ovog lista’ i to, kako je naglasio, “bez obzira na različite vrste pritisaka”.