‘TITOV OTOK’ Njemački mediji ponovno otkrivaju Brijune i njihovog najpoznatijeg stanovnika. Evo što kažu

Autor:

Brijuni

Dusko Marusic/PIXSELL

Njemački mediji uvijek iznova otkrivaju ‘misterij’ Brijuna i najpoznatijeg žitelja tog istarskog otočja, Josipa Broza Tita.

Sad je red došao na nedjeljno izdanje nadregionalnog dnevnika Frankfurter Allgemeine Zeitung. Sam članak je naslovljen s “Otok razmetljivca”.

Brijune zove ‘Titovim otokom’

Autor članka Andreas Lesti je, inače, specijaliziran za brdske reportaže, posebno za Alpe, ali se za ovu priliku spustio do Istre, točnije arhipelaga Brijuni za koje autor tvrdi da je poznatiji pod nazivom “Titov otok”, premda je gotovo nemoguće pronaći neki medijski zapis koji bi Brijune tako zvao.

Dapače, kada u Google upišete “Titov otok”, kao prvi rezultat ispada Goli otok, toponim za koji se vežu neke druge uspomene od onih zbog kojih turisti pohode Brijune, ističe Deutsche Welle (DW).

No, i sam autor spominje Goli otok u dijelu teksta koji opisuje muzej posvećen najpoznatijem stanovniku Brijuna.

“Povijesni kontekst u potpunosti nedostaje u cijelom kultu oko Tita. Recimo da je Tito progonio političke protivnike. Da je na jednom drugom, nekih 80 kilometara južnije smještenom zatvorskom otoku Goli otok, bilo mučenja, ne stoji nigdje”, kaže autor.

FELJTON Kako je Churchill odabrao Titove partizane umjesto Dražinih četnika

Brijuni kao ‘otok iz filma o Jamesu Bondu’

Autoru i inače Brijuni djeluju kao otok iz filma.

“‘Titov otok‘ djeluje kao neko, od stvarnosti izolirano sklonište nekog negativca iz James Bond filmova. Sa svim ovim ljudima na otoku, djeluje kao zabavni park na temu James Bond zlikovca u kojem je megalomanija šezdesetih i sedamdesetih konzervirana za turiste”.

Nabraja ‘državnike i despote’ koji su posjetili Tita na Brijunima

Uz opis otoka s čestim ciničnim osvrtom na vlakić za turiste, autor navodi i listu “državnika i despota” koji su posjetili Tita, pri čemu tragično preminulog predsjednika Čilea Salvadora Allendea svrstava u Argentince.

S liste gostiju autor dalje navodi Fidela Castra, Nikitu Hruščova i Muammara al-Gaddafija, ali ne i zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta s kojim je, što nije nikakva povijesna tajna, Tito gajio dobre odnose.

Zaintrigirao ih Titov papagaj

Zašto ipak mnogi posjetitelji Brijuna “iz Srbije i Hrvatske i danas poštuju Tita”, autoru objašnjava bivša novinarka DW-a Lidija Klasić (ime pogrešno otiskano kao Ljidia) koja navodi kako su od šezdesetih godina mnogi siromašni stanovnici Jugoslavije “nevjerojatno bolje živjeli”. To, kako autor nadalje citira, pridonosi tomu da se mnogi i danas s nostalgijom okreću lijepim sjećanjima te da “za najveću većinu u to spada i Tito”.

DAN MLADOSTI U Kumrovec stigao i Stipe Mesić: ‘Drago mi je da ljudi još znaju cijeniti Titovu ulogu u povijesti’

Reportažu autor završava pritužbama na loše stanje “ženskih bicikla” koji se iznajmljuju na otoku i pričom o papagaju koji je “doživio Tita” i koji i dan danas kašlje imitirajući samog bivšeg predsjednika i njegove napade kašlja, zaključuje DW.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Glupko

prije 3 mjeseca

Kad ste već Nacional i to HR onda bi bio red znati da je u našemu jeziku ptica papiga ženskoga a ne muškoga roda.