Tisuće ljudi počele su pristizati tijekom noći u četvrtak na pogreb bivšeg pape Benedikta XVI. koji je umro na Staru godinu u dobi od 95 godina i koji je prije gotovo deset godina šokirao svijet nakon što se odrekao papinske službe.

Neki su počeli stizati u Vatikan već u četiri sata ujutro, pet i pol sati uoči početka pogreba koji će predvoditi papa Franjo.

Misu zadušnicu predvodit će papa Franjo pred Bazilikom svetog Petra, a na oltaru će misu slaviti više od 120 kardinala, više od 400 biskupa i približno 4.000 svećenika.

Sigurnosne provjere počele su još prije zore kako bi vjernici mogli na vrijeme zauzeti svoje mjesto na Trgu svetog Petra. U osiguranju tog događaja je pozvano dodatnih 1000 talijanskih policajaca, a zbog sigurnosti će iznad Vatikana biti zatvoren zračni prostor.

Italija je naredila da se zastave u cijeloj zemlji spuste na pola koplja. Među pristiglima su i Nijemci u tradicionalnim bavarskim odorama sa zastavama i znakovljem dijela Njemačke u kojem je bivši papa emeritus rođen.

Tijelo pokojnog Benedikta bilo je do srijede navečer izloženo u Bazilici sv. Petra. Ranije u srijedu, papa Franjo pojavio se uz vjernike koji su došli odati posljednju počast pokojnom Papi, a obraćajući se njemačkim hodočasnicima, Franjo je rekao: “Riječima našeg dragog Benedikta XVI. od kojeg se opraštamo, želio bih vam uzviknuti: ‘Tko vjeruje nikad nije sam! Tko ima Boga za oca, taj ima brojnu braću i sestre'”.

Benedikt je umro u subotu u samostanu u Vatikanskim vrtovima u koji se preselio nakon što se odrekao dužnosti Svetog Oca zbog lošeg zdravlja. Bio je prvi papa nakon 600 godina koji se odrekao svoje službe i tako otvorio put izboru pape Franje.

U posljednja tri dana u Bazilici svetog Petra počast mu je odalo gotovo 200.000 ljudi koji su prodefilirali uz njegovo tijelo odjeveno u mitru i crvene odore, s krunicom u sklopljenim rukama. Na mrtvačkim nosilima nije bilo nikakvih papinskih regalija.

Njegovo tijelo je položeno u lijes od čempresa u koji su položene vatikanske kovanice iskovane tijekom njegovog pontifikata. Osim križa, papinog imena i godina pontifikata, lijes sadrži i papin osobni grb.

Nakon ceremonije pogreba, lijes će biti ponovo prebačen u baziliku i obložit će se cinkom te će se zapečati u drugom drvenom lijesu.  Kao završni, treći lijes dolazi onaj od brijesta ili oraha, zapečaćen zlatnim čavlima.

Pošto Benedikt nije više bio šef države u trenutku kada je umro, samo će dvije zemlje poslati službene delegacije na njegov pogreb, Italija i rodna Njemačka.

Ostali čelnici, među kojima su kralj i kraljica Belgije, kraljica Španjolske te još 13 ostalih šefova država i vlada, nazočit će pogrebu u privatnom svojstvu.

Većinu država će predstavljati veleposlanici u Svetoj Stolici.

Podzemne vatikanske grote

Benedikt, pravim imenom Joseph Ratzinger, na svoj će zahtjev biti pokopan u podzemnim vatikanskim grotama, u kripti u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II. čiji su posmrtni ostaci kasnije prebačeni u baziliku.

Papa Ivan Pavao II. bio je pokopan u kripti nakon svoje smrti 2005., a nekoliko godina poslije njegovi posmrtni ostaci preneseni su pored Michelangelove skulpture Pieta u bazilici svetog Petra pa je njegov grob u kripti prazan.