Tin Bašić, suosnivač i novinar portala ZGRADOnačelnik.hr, otkriva koje sve prepreke očekuju brojne Zagrepčane u čijim zgradama još uvijek nema lifta

Nova ulaganja često uzrokuju spor među suvlasnicima stambenih zgrada jer donose porast pričuve ili dizanje kredita. Neki uporno odbijaju iako to financijski mogu, dok drugi uporno odbijaju jer ne mogu. Ugradnja liftova i energetska obnova zgrade česti su primjeri takvih situacija. No ugradnja liftova od 2025. godine mogla bi biti višestruko olakšana uvođenjem novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada od 1. siječnja. Prema jednoj točki novog zakona, država će financirati trećinu cijene ugradnje liftova u stambene zgrade.

Uvjeti za to su da stambena zgrada ima najmanje tri kata i da su suvlasnici uspjeli sakupiti natpolovičnu većinu koja podržava odluku i da već postoji projekt o ugradnji prema kojem bi se njegov ostatak mogao financirati izravno iz pričuve zgrade. Ali to nije sve. Saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin iz Možemo! najavila je kako će Grad Zagreb pratiti novi zakon i također sufinancirati trećinu cijene ugradnje liftova u Zagrebu. Time bi građani Zagreba mogli od iduće godine plaćati samo trećinu cijene ugradnje liftova. No Tin Bašić s portala ZGRADOnačelnik.hr govori o negativnim posljedicama takve politike.

„To je dobro jer će financijski pomoći suvlasnicima da kvaliteta života manje pokretnih osoba bude na puno većoj razini. Ugradnja liftova također potiče starije osobe da ostanu u svojim zgrada i ne moraju odlaziti u staračke domove. No sve što se sufinancira otvara rizik povećanju cijena. Od subvencioniranih kredita do energetske obnove, tržište uvijek reagira jednostavno. U kratkom razdoblju s ovakvim sufinanciranjem se generira ekstremno visoka potražnja koju privatne tvrtke ne mogu zadovoljiti i moraju dizati cijenu. Prema zakonu ponude i potražnje, cijena neupitno raste“, govori Bašić za Zagreb News.

Portal ZGRADOnačelnik.hr osnovali su prije četiri godine Ana Leko Vučković, Jasmina Džanović, Daniel Kladnik i Tin Bašić, uz pridošlu Mirelu Raič. Građani se mogu informirati o svim njihovim pravima i obavezama u stambenoj zgradi. Tvrde da će sufinanciranje potaknuti rast cijena, pogotovo zbog niskih uvjeta osiguravanja sredstava. Stoga, prema Bašiću, „sve što se sufinancira, mora se sufinancirati na određen način“.

Najbolje bi bilo da „građani sami krenu u taj projekt unutar kojeg bi bilo potrebno do kraja razviti financijsku konstrukciju“. Tek tada bi se dala dokumentacija za sufinanciranje nadležnim tijelima. Time se filtriraju oni koji to žele u svojoj zgradi i koji će uložiti potrebno vrijeme za kvalitetno izvršenje projekta. Također naglašava i da će to sufinanciranje biti limitirano. Neće svi moći u jednoj godini osigurati sredstva za projekt ugradnje lifta čija je prosječna vrijednost od 75 do 100 tisuća eura.

„Još jedan problem kod sufinanciranja koji je često istican na javnim tribinama koje organiziramo je taj da građani čekaju otvaranje javnih poziva. Naravno da su oni uvijek ograničeni. Građani onda čekaju sa stavom ako prođe prođe. To je s jedne strane motivacija da netko nešto napravi, ali s druge strane oni moraju biti svjesni toga da bi onda to što su htjeli riješiti javnim pozivom trebali sami napraviti. Time sufinanciranje zapravo ne osvješćuje građane o tome da ono što im se putem toga omogući, da se to radi za njihovo i tuđe dobro, već se samo gura financijska dobit koju takav javni poziv omogućava, a za koji se ne zna kada će se objaviti“, rekla je Ana Leko Vučković.

Iako nema mnogo slučajeva u kojima su građani samoinicijativno pokrenuli takve projekte u svojim stambenim zgradama, Jasmina Džanović kaže da su „svi koji su uronili u to, koji su podigli kredite, stvarno sretni“. Inače, javni poziv za energetsku obnovu većih stambenih zgrada prije dvije godine zatvorio se za jednu sekundu i četrnaest stotinki. Sveukupno je 1200 projekata tada bilo spremno, a samo je 136 ušlo u kvotu, što je jedva deset posto. U takvim situacijama moglo bi se apelirati na smanjenje stope sufinanciranja, no iako bi se više projekata time moglo sufinancirati, problem je što nedostaje radnika za te poslove.