U ponedjeljak, 19. rujna, milijuni ljudi preplavili su ulice Londona kako bi odali posljednju počast nedavno preminuloj kraljici Elizabeti II. Na najvećem državnom pogrebu u Ujedinjenom Kraljevstvu od onog Winstona Churchilla 1957., okupilo se 2000 svjetskih državnika, predsjednika, premijera i monarha, a na pogrebu je bio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Među njima je bio i Timothy Russell Hailes, vijećnik Cityja of London, odnosno alderman za okrug Bassishaw, koji je prošloga tjedna boravio u Hrvatskoj. Kao alderman nedavno je prisustvovao i proglašenju Charlesa III. novim kraljem Ujedinjenog Kraljevstva.

City of London je povijesno, financijsko i poslovno sjedište Londona koje stoljećima ima vlastitu samoupravu. Korporacija City of London je upravno tijelo londonskog Cityja, lokacije velikog dijela financijskog sektora Ujedinjenog Kraljevstva. Službeno ga predstavlja Lord Mayor, počasni gradonačelnik koji nije politička figura.

I tvrtke i stanovnici “Square Mile”, kako se kolokvijalno naziva City, imaju pravo glasati na gradskim izborima, a uz svoje funkcije lokalne vlasti, koje imaju i 32 općine koje upravljaju ostatkom šireg Londona, preuzimaju odgovornost i za potporu industriji financijskih usluga i zastupanje njezinih interesa. Struktura korporacije uključuje gradonačelnika koji ima dvojicu zamjenika, odnosno šerifa, Sud vijećnika, Sud zajedničkog vijeća te slobodnjake i livreju grada. “Slobode i običaji” londonskog Cityja zajamčeni su klauzulom 13. Magne Carte koja ostaje u statutu. Timothy Hailes je poslovni čovjek, glavni savjetnik i izvršni direktor Five Islands Capitala, vodećeg FinTech inovatora na području plaćanja i trgovanja.

Od 1999. do 2019. bio je generalni direktor i pomoćnik glavnog savjetnika u pravnom odjelu za investicijsko bankarstvo JPMorgan Chase & Company sa sjedištem u Londonu, a karijeru je započeo kao odvjetnik u privatnoj praksi. Ponosan je na činjenicu da je obnašao funkciju aldermanskog šerifa, za koju kaže da mu je omogućila usmjeriti njegovu ljubav i strast prema Londonu kako bi dao doprinos oblikovanju njegove budućnost. Ističe i kako je uloga aldermana održavati ravnotežu između slavne prošlosti Cityja i osigurati njegovu prosperitetnu budućnost.

NACIONAL: Koji je razlog vašeg dolaska u Hrvatsku? Očito ovo nije prvi put da ste ovdje.

Točno, nije prvi put. Ovdje sam poslovno jer osnivamo razne tvrtke za fitness tehnologiju, tako da je ovo moj 16. dolazak u Zagreb. Ovaj put moj je dolazak bio zasjenjen tužnim događajem u Ujedinjenom Kraljevstvu i budući da sam dobar prijatelj britanskog veleposlanika u Hrvatskoj, kao i hrvatskog u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatrao sam prikladnim da odem u veleposlanstvo izraziti svoju sućut i potpisati se u knjigu žalosti.

NACIONAL: Osim što ste poslovni čovjek, vi isto tako obnašate i dužnost u vijeću londonskog Cityja. Kave su vaše dužnosti?

Ja sam vijećnik Cityja of London za okrug Bassishaw, aktivni sudac, školski upravitelj i crkveni upravitelj. Dužnost tzv. aldermana, odnosno vijećnika je vrlo, vrlo stara, još iz saksonskog razdoblja, a na čelu naše korporacije je Lord Mayor of London, odnosno gradonačelnik kojeg ne treba miješati s funkcijom gradonačelnika Londona, koja je politička. Vijećnici se nazivaju aldermani i nisu profesionalni političari već mnogi, kao i ja, dolaze iz svijeta biznisa i financijskih usluga. Biraju se svakih šest godina. Osim 25 aldermana postoji još sto vijećnika i mi činimo upravu londonskog Cityja, povijesnog i financijskog sjedišta Londona i Ujedinjenog Kraljevstva. Lord Mayor, kao i svaki alderman, ima na neki način ulogu ambasadora, odnosno međunarodnog promotora financijskih usluga i biznisa koji su smješteni u Cityju. Kao alderman ja ispunjavam tu svoju ulogu gdje god da bio. Budući da je London bio glavni grad engleskog kraljevstva, povijesne veze između Cityja i monarhije, odnosno Krune, vrlo su snažne. Upravo zbog toga, nakon službenog proglašenja kralja u palači sv. Jakova, gdje dolaze akreditirani diplomati, drugo mjesto gdje se kralj proglašava je upravo City of London, sa stepenica zgrade Kraljevske mjenjačnice, uz čitanje proglasa i fanfare. Ja sam bio tamo, u svojoj crvenoj odori, kada je građanima Londona pročitana vijest o proglašenju novog kralja. U tom proglasu je navedeno da se obraća Lordu Mayoru, vijećnicima i stanovnicima londonskog Cityja. Lord Mayor je član Vijeća za pristupanje (Accession Council), kraljevskog vijeća koje proglašava novog monarha, što odražava bliske veze između Cityja i Krune. Naime, nezavisna samouprava nad prostorom koji se naziva „Square Mile“ postoji već jako, jako dugo. A tradicija proglašavanja kralja na tom mjestu postoji još od 1389. jer u doba prije telefona, interneta, televizije i radija nije bilo drugog načina da se građane obavijesti o proglašenju novog kralja. Nakon toga su se slali glasnici diljem zemlje, da objave vijest svim građanima.

Timothy Russell Hailes bio je na drugom mjestu gdje je Charles III. proglašen kraljem, u Cityju of London, na stepenicama zgrade Kraljevske mjenjačnice, uz čitanje proglasa i fanfare. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO, City of London

NACIONAL: Cijeli svijet potresla je vijest o smrti kraljice Elizabete koja je označila kraj jedne ere. Kako su reagirali stanovnici Londona?

S iskrenim osjećajem tuge – i oni koji su rođeni u Londonu i oni koji su u njega uselili iz različitih zemalja – svi su smatrali da je Elizabeta II. bila njihova kraljica. Iako se takav tužan događaj teoretski mogao predviđati, kada se dogodi, to je sasvim drugačije iskustvo. Sve nas je preplavio osjećaj gubitka i dubokog poštovanja za kraljičino služenje narodu. Bili monarhisti, ili protivnici monarhije, svi odaju počast njenom osjećaju za dužnost koju je obnašala doslovce do kraja života. Samo dva dana prije smrti imenovala je svog petnaestog premijera u mandatu, odnosno premijerku Liz Truss. I doista, kraljica se držala onoga što je rekla kada je tek postala kraljica – bio moj život kratak ili dug, posvetit ću ga služenju svojem narodu. Kada je stigla vijest o njenoj smrti, nakon službene objave i svih protokolarnih događaja koji su slijedili, jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada su mase zapljeskale svojoj kraljici. To je ta njena veza s običnim ljudima, svih dobi, rasa i nacionalnosti koji su stajali po 36 sati kako bi joj odali počast, kada je njen lijes stigao u Westminster. Ona je doista imala rijetku sposobnost ujedinjavanja ljudi.

NACIONAL: Jeste li je imali prilike osobno upoznati?

O da, nekoliko puta. Kada sam je prvi put vidio, iznenadio sam se koliko je bila niska. Čak i sa šeširom na glavi. Ono što niste mogli ne zamijetiti bio je taj njen smisao za humor. Bilo je to vidljivo u onom spotu s Jamesom Bondom ili medvjedićem Paddingtonom, ali kada ste razgovarali s njom, mogli ste primijetiti onu iskricu, pomalo nestašnu, u njenim očima. To nije nešto što biste očekivali kada se licem u lice sretnete s britanskom kraljicom. Bila je doista fascinantna.

NACIONAL: Kakve dužnosti ima Lord Mayor u ovim danima žalovanja, a nakon toga i krunidbe novog kralja?

Osim što će biti na službenom pogrebu, on ima niz društvenih obveza i mora sudjelovati na različitim događanjima tih dana. Mi, članovi uprave Cityja, pratili smo dolazak kraljičina lijesa i bili na odavanju posljednje počasti kraljevskoj obitelji u Westminsteru. A prilikom krunidbe novog kralja u Westminster Abbeyu, odmah do prijestolja na kojem će biti okrunjen, stajat će tzv. Pearl Sword, biserni mač koji je kraljica Elizabeta I. poklonila korporaciji City of London 1571. To je simbolična veza između elizabetanske ere onog doba s elizabetanskom erom ovog doba.

‘Svi ti predsjednici, premijeri i kraljevi koji su nazočili kraljičinom pogrebu, pomalo ironično, vozili su se u autobusu za visoke uzvanike i tako se na trenutak približili običnim građanima’. FOTO: City of London

NACIONAL: Kako su izgledale pripreme za kraljevski sprovod na kojem su sudjelovali doslovce milijuni ljudi?

Pogrebna povorka kretala se od Westminstera, a to je najstariji dio zgrade parlamenta, do Westminster Abbeya, odnosno do Westminsterske opatije, gdje je održan obred. To je državni dio pogreba. Nakon toga kraljica je pokopana na posjedu dvorca Windsor, u kojem je najviše i boravila posljednjih godina. Što se tiče sigurnosnih mjera, one nisu bile takve da se ljudima potpuno onemogući pristup i sudjelovanje u posljednjem ispraćaju kraljice. Mislim da je policija Cityja of London pronašla dobru ravnotežu između osiguravanja da sve prođe u najboljem redu, ali i razumijevanja potreba ljudi da prisustvuju tom povijesnom i emotivnom događaju za mnoge od nas. Svi ti predsjednici, premijeri i kraljevi koji su nazočili pogrebu, pomalo ironično, vozili su se u autobusu za visoke uzvanike i tako na trenutak približili običnim građanima. Svi su oni dobili pozivnice za pogreb, za razliku od Vladimira Putina koji nije bio pozvan.

NACIONAL: Ali je ipak uputio izraze sućuti, je li vas to iznenadilo?

Zapravo i nije jer je kraljica Elizabeta bila poštovana diljem svijeta. I on se ponio kao državnik, iskazujući poštovanje autoritetu koji je predstavljala. Dakle, bez obzira na to kakav odnos neka država ima s Ujedinjenim Kraljevstvom, mnogi su predsjednici i premijeri poslali izraze svoje sućuti. Ugodno su me iznenadile reakcije brojnih zemalja, pa i dirnule, poput gašenja svjetala na Eiffelovu tornju, ili projekcije kraljičina lika na najvišoj zgradi u svijetu, u Dubaiju. Francuski predsjednik Macron divno je govorio o kraljici kao velikoj prijateljici Francuske, što je ona doista i bila. Sjajno je govorila francuski i odlično poznavala francusku kulturu.

NACIONAL: Sudjelovali ste u ceremoniji proglašenja novog kralja. Kakvi su dojmovi i mislite li da Charles III. može postići popularnost koju uživa kraljica i biti simbol zajedništva nacije?

Da, smatram da je kralj pronašao pravu ravnotežu između dostojanstva, kao novi vladar Ujedinjenog Kraljevstva i izražavanja svojih osjećaja, kao sina koji je izgubio majku. To je bilo sjajno i iako je bilo mnogo onih koji su bili skeptični prema njemu, mislim da ih je uvjerio da je apsolutno dorastao dužnosti koju će obnašati drugačije od svoje majke, u skladu s novim vremenom i svojim karakterom.

Hailes, vijećnik Cityja of London za okrug Bassishaw, sudac, školski upravitelj i crkveni upravitelj često prisustvuje i raznim kraljevskim primanjima. FOTO: City of London

NACIONAL: Mnogi analitičari već se pitaju kakva će biti budućnost Commonwealtha koji uključuje 14 zemalja i 56 nacija. Hoće li i dalje ostati dio monarhije?

Mislim da će i na tom planu doći do promjena, neke države već su se izjasnile da ne žele više biti monarhije kao dio Commonwealtha. No u svim tim zemljama postoji stoljetna tradicija, kulturna i društvena povezanost s Krunom, na njih je Ujedinjeno Kraljevstvo izvršilo velik utjecaj kroz povijest i te su veze vrlo jake. I one će takve ostati i dalje, bez obzira na to hoće li i nastaviti bio dio Commonwealtha. No sve suverene države imaju pravo odabrati žele li ostati monarhije ili postati republike. Uvjeren sam da će njihove odluke, kakve god da bile, Ujedinjeno Kraljevstvo poštovati i uvažavati.

NACIONAL: I prije kraljičine smrti, a i nakon Brexita, raslo je nezadovoljstvo u Škotskoj, čija premijerka najavljuje još jedan referendum o odcjepljenju. Mislite li da će se to dogoditi?

Pokojna kraljica bila je jako vezana uz Škotsku, voljela je Škotsku i to je uvijek jasno davala na znanje. Uostalom, tamo je boravila i posljednjih dana svoga života, u dvorcu Balmoral. Kao što znate, posljednji referendum o neovisnosti Škotske održan 2014. je propao, odnosno građani Škotske glasali su za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Možda i zato što je kraljica diskretno „podigla obrvu“, jer se ona nije smjela miješati u unutarnju politiku. Na koji način su Brexit, a sada i kraljičina smrt promijenili raspoloženje Škota, teško mi je reći.

Poznato je da je škotska premijerka Nicola Sturgeon planirala održati savjetodavni referendum u listopadu 2023., a takav referendum, čak i s pozitivnim rezultatom, ne znači automatsko odcjepljenje. No takav zahtjev treba odobriti Vrhovni sud. A što bi takva odluka značila u ustavnom smislu i u smislu ostanka unutar monarhije, odnosno priznavanja Krune, ne mogu prognozirati.

‘Susreo sam se nekoliko puta s pokojnom kraljicom. Kada sam je prvi put vidio, iznenadio sam se koliko je bila niska. Čak i sa šeširom na glavi. Ono što niste mogli ne zamijetiti bio je njen smisao za humor’

NACIONAL: Mogli smo čitati i analize koliko kraljevska obitelj košta državu i državni proračun te koliko mu donosi. Mislite li da bi u vrijeme ekonomske krize građani Ujedinjenog Kraljevstva mogli početi preispitivati smisao monarhije?

Naravno da se to pitanje puno puta postavljalo. No monarhija je za nas, građane Ujedinjenog Kraljevstva, pitanje nacionalnog identiteta. Ne bih želio podcjenjivati niti jednu republiku, ali mislim da se tako, kao što se identificiraju s kraljevskom obitelji, Britanci ne bi mogli saživjeti s nekim izabranim predsjednikom. Ja sigurno ne bih.

A što se tiče odnosa troškova za kraljevsku obitelj i zarade koju donosi državi, odnosno nacionalnoj ekonomiji, trebate znati da velikim dijelom imovine i nekretnina kraljevske obitelji upravlja država i koristi ih u komercijalne svrhe. Država na njima svake godine zarađuje veliki profit. A kraljevska obitelj je jedan od najjačih brendova u svijetu i prema nekim analizama državi donosi oko milijardu i pol funti godišnje. Među njima, kraljica je svakako bila najjači brend, na kojem je uspješno radila punih 70 godina. Ustavna monarhija kakvu imamo naša je tradicija i vjerujem da će tako ostati i u budućnosti, iako Ujedinjeno Kraljevstvo nema pisani ustav. On se temelji na običajnom pravu koje se uvijek do sada pokazalo da funkcionira u skladu s vremenom.