Splitska klapa Šufit koncertom „Ne diraj moju ljubav“ u Lisinskom 1. veljače obilježit će 30 godina rada. Klapa Šufit nastala je 1992. godine u potkrovlju jedne gimnazije, a prvi nastup imali su 1994. na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Dobitnici su mnogih nagrada, od Porina do nagrade za izuzetan doprinos dalmatinskom klapskom pjevanju. Tri godine zaredom bili su pobjednici Omiškog festivala.

Teo Bikić, tenor u klapi, kaže da 30 godina rada znači „30 godina u braku s pismon“: „Probe, nastupi i putovanja začinjeni s puno ljubavi i druženjem s dragim ljudima. U tih 30 godina prošli smo kroz puno faza. Na početku smo pjevali a cappella, odnosno klapsko pjevanje koje nas je glazbeno formiralo i kojemu se uvijek vraćamo. U jednom trenutku zaželjeli smo se novih izazova pa smo se okrenuli klapskom popu. Tri apsolutne pobjede na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu dragulji su u našoj kolekciji nagrada. U tom periodu bili smo na samom vrhu klapskog svijeta. Zatim pobjeda na Splitskom festivalu, Šibenskoj šansoni, Večerima dalmatinske pisme u Kaštelima, diskografska nagrada Porin i pjesma ‘Ne diraj moju ljubav’, hit klapskog popa.“

Sve češće klape se okreću popu, pa i suradnjama s glazbenicima zabavne i pop glazbe, nije ni Šufit izuzetak. Bikić je pojasnio što donose takve suradnje: „Svaka se klapa, da bi se tako zvala, mora formirati u klapskom pjevanju. To je zahtjevna pjevačka disciplina koja traži odricanje i potpunu posvećenost pjevanju. Mi smo ostavili veliki trag u tom svijetu, a onda smo se u jednom trenutku okrenuli pop glazbi kao novom izazovu. No i tu smo se dočekali na noge – ‘Ne diraj moju ljubav’ ima više od 30 milijuna pregleda na YouTubeu. Suradnje s drugim glazbenicima donose osvježenje. Gledaš kako se sudaraju dva svijeta i nastaje nešto novo, drugačije, a tijekom ovih 30 godina surađivali smo s mnogim glazbenicima.“

Čini se da klapska pjesma hvata novi zamah i postaje sve popularnija. Bikić ističe da je klapski zvuk uvijek bio popularan u Dalmaciji, ljudi jednostavno žive uz njega: „Negdje krajem 1990-ih klape su počele ozbiljnije snimati pop pa su tako nastale pjesme ‘Da te mogu pismon zvati’, ‘Ne more mi bit’, ‘Zora bila’ i naša ‘Ne diraj moju ljubav’. Ljudi su to odmah prepoznali i zavoljeli. Od tada se pokrenuo čitav jedan pravac u hrvatskoj zabavnoj glazbi. Recept za dobru klapu su talentirani pjevači, sposoban voditelj i rad, rad i samo rad. Recept za odličnu klapu je sve ovo što sam nabrojio plus čarolija ili ‘ono nešto’. To se ne da zapisati u note niti opisati riječima. Narod kaže: ili imaš ili nemaš.“

Budući da je klapska pjesma nematerijalna baština UNESCO-a, Bikić je odgovorio i je li vrijeme da klapa napokon postane hrvatski brend broj 1. Smatra da je „lipo da je klapsko pjevanje prepoznato od UNESCO-a i da ga se brendira kako nešto autentično i vrijedno“ te zaključuje:

„Ipak, puno važnije od toga je da ga mi sami cijenimo i pjevamo. I to ne zato što to netko od nas traži ili nam plaća, nego zato što nam je to gušt. Koliko god su ponekad sva ta putovanja naporna, uživamo zapivati. Nadam se da tu ljubav prenosimo na mlađe naraštaje. Držim da je to najbolja pomoć klapskom pjevanju da nastavi život u turbulentnom i ubrzanom svijetu.“