Prošloga tjedna televizija N1 obavijestila je svoje gledatelje da za manje od dva tjedna njen program više neće biti dostupan preko platforme A1 koji im je otkazao suradnju. Ako se to na koncu dogodi, ta kabelska televizija nakon pet godina emitiranja za one koji je žele gledati preko platforme A1 krajem ožujka nestala bi iz etera. Ista je stvar najavljena i s kanalima Sport Klub koji je kao i N1 televizija u vlasništvu United Media Grupe, vodeće medijske kompanije u jugoistočnoj Europi.

Iako s N1 televizije tvrde kako su operateru A1 ponudili iste uvjete ugovora koji su vrijedili i do sada, iz te tvrtke ističu da je vlasnik za kanale N1, SK1 i SK3 postavio 28% veću cijenu od iznosa koji A1 trenutačno plaća za emitiranje ukupno 15 kanala United Media Grupe.

Programski direktor N1 Tihomir Ladišić najavljeno uklanjanje N1 iz programskog paketa A1 u trenutku predizborne kampanje ocijenio je udarom na slobodu medija i cenzurom, prozivajući Vladu i Ministarstvo kulture i medija jer nisu promijenili Zakon o elektroničkim medijima i liberalizirali tržište. Ministarstvo kulture i medija oštro je odbacilo Ladišićeve optužbe, uz tvrdnju kako se isključivo radi o poslovnom odnosu između dvije tvrtke – United Grupe i A1 koje se nisu mogle dogovoriti oko nastavka suradnje zbog cijene usluga. U priopćenju koje je potpisala ministrica naglašava se kako se radi o naplatnim TV kanalima (pay TV) čije uvrštenje u katalog pojedinih teleoperatora ovisi isključivo o njihovim poslovnim odlukama i cijeni koju su za pojedini kanal spremni platiti.

U prilično dramatičnoj situaciji, dok se odbrojavaju posljednji dani do mogućeg gašenja programa N1 na toj platformi, tjednik Nacional razgovarao je s Tihomirom Ladišićem, direktorom vijesti i programa televizije N1, na čijem je čelu od 2015. Nakon diplome na Filozofskom fakultetu novinarsku karijeru započeo je devedesetih u informativnom programu HRT-a, u emisijama „Slikom na sliku“, „Otvoreno“ i“Dnevnik“ i radio kao izvjestitelj iz Domovinskog rata. Od 2005. do 2009. bio je producent i novinar Fox News kanala u Bagdadu, a po povratku u Hrvatsku, 2009. sudjelovao je u stvaranju prvog 24-satnog news kanala – „24 sata TV“.

NACIONAL: Svojim ste gledateljima objavili da krajem ožujka nestajete iz ponude teleoperatera A1. Je li slučajno do toga došlo pred lokalne izbore i je li slučajno da se istovremeno i u Hrvatskoj i u Srbiji nastoji onemogućiti emitiranje neovisne kabelske televizije N1?

To sigurno nije slučajno i činjenica je da ovakvo stanje nije rezultat samo pozicija A1 i HT kao operatera, već je osnovni uzrok svega zakonski okvir kojim RH uređuje i regulira tržište u Hrvatskoj. Za razliku od svih zemalja EU-a to je tržište zatvoreno, nije liberalizirano, nije promijenjen Zakon o elektroničkim medijima, što omogućuje da dva velika teleoperatera koji imaju monopol, jer kontroliraju preko 90% hrvatskog tržišta, mogu odlučivati koga će i pod kojim uvjetima zadržati u svojoj distribuciji. To se već događalo – Hrvatska nema Discovery kanala, nema Eurosporta iz istog razloga. I ovdje je zapravo riječ o mogućem kartelskom dogovoru dva operatera HT-a i A1, a takav duopol im dopušta Zakon koji nije promijenjen i nama sada nakon pet godina ozbiljno prijeti da nestanemo iz etera i da više ne budemo dostupni našoj publici. Problem je da ni jedan drugi operater koji bi nas eventualno distribuirao ne postoji jer su telekomunikacije u Hrvatskoj u rukama dva velika igrača.

NACIONAL: Situacija u kojoj se našla N1 televizija podsjeća na pokušaj gašenja Stojedinice 1996., kada su se vladajući također izvlačili na zakone i regulativu. Vidite li vi neke sličnosti?

Dok nas dvoje razgovaramo dobio sam jednu u nizu poruka koje neprestano stižu, a koja kaže: ‘’Zar je moguće da nam se to opet događa? Bila sam na Trgu Bana Jelačića 1996. kada su istu stvar pokušali napraviti Stojedinici i kada smo velikim demonstracijama uspjeli spriječiti njeno gašenje. Hoće li se to dogoditi i vama, napravite nešto!’’.

NACIONAL: Razlika u tome jest da je devedesetih kada se spašavala Stojedinica postojala javnost koja je bila spremna boriti se za jedan medij. Ima li te javnosti danas?

Vjerujem da ima. Zbog svega što se događa, zbog podrške kolega i gledatelja koju imamo. Do sada su nas, na razne načine podržali svi – i Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara i kolege iz ostalih hrvatskih medija, Mojmira Pastorčić s RTL-a, portal Index koji nas je stavio u svoje zaglavlje i mnogi drugi. Nadam se da javnost i građani razumiju o čemu je riječ. Ono što mi možemo je upravo ono što radimo – postavljati pitanja u našem eteru da upozorimo gledatelje kako je ovakvo stanje neodrživo i da se ovo što se danas događa – već događalo, i da se može dogoditi bilo kojem mediju sutra.

NACIONAL: Kako tumačite činjenicu da se u Srbiji u isto vrijeme događa ista stvar? Očito to nije pitanje samo teleoperatera, već i politike na vlasti kojoj odgovara da N1 nestane.

Postoji jedna važna činjenica. A to je da je čak i Srbija 2014. promijenila svoj zakon. Poznato je da N1 u Srbiji, čiji novinari rade pod konstantnim pritiskom, ucjenama i prijetnjama, mali dio građana u Srbiji ipak još uvijek može gledati. Naime, tamo zakonski postoji mogućnost da nakladnik može imati svoju distribuciju, svoju platformu preko koje može emitirati program. U Hrvatskoj ovog trenutka takva mogućnost ne postoji.

NACIONAL: Srbija nije članica EU-a, a tamo država ima monopol, kao vlasnik Srpskog Telekoma kojim praktički upravlja Aleksandar Vučić. Zar je Hrvatskoj u interesu da se vuku paralele između Plenkovićevog i Vučićevog odnosa prema medijima?

Krajnje je porazno da se model prema kojem se u Srbiji posluje i vlada i tako kontroliraju mediji, na bilo koji način preslikava u Hrvatsku. Jer bez obzira na sve kritike, hrvatska medijska scena je zaista neusporediva s onom u Srbiji. No u ovom slučaju postoji jedan vrlo indikativan podatak – naime, kada je A1 objavio da više neće distribuirati kanale N1 televizije u Hrvatskoj, na naslovnicama svih Vučićevih režimskih tabloida osvanuli su naslovi koji kažu: „Konačno, N1 zabranjen i u Hrvatskoj!“. Dakle, oni smatraju da je normalno da N1 treba zabraniti u Srbiji, jer nije pod utjecajem režima i smeta mu, a sada likuju da se isto događa i u Hrvatskoj.

NACIONAL: Tražili ste izmjene Zakona o elektroničkim medijima koji ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek obećava već četiri godine, a još nije otišao u drugo čitanje. Kako bi se zakonski to moglo riješiti, da i N1 u Hrvatskoj dobije takvu platformu?

Na jednostavan način da se promijeni zakonska odredba koja zabranjuje vertikalnu integraciju, sadržana u članku 61. postojećeg ZEM-a i članku 68. prijedloga novog Zakona. To je jedina takva isključiva odredba u ijednoj zemlji članici EU-a. Zabrana vertikalne integracije znači da se operaterima izričito zabranjuje da istovremeno budu i nakladnici, odnosno, da proizvode i emitiraju program. I ministrica kulture u našem je televizijskom programu javno izjavila da je to odredba koja postoji samo u Republici Hrvatskoj i sama naglasila da se Zakon mora liberalizirati. Postoje četiri zemlje, Mađarska, Slovenija, Grčka i Austrija koje imaju ograničenje u tom smjeru. Ali ono se isključivo odnosi na monopolistički položaj na tržištu, što je i naš stav. I mi smatramo da nikome tko je u isto vrijeme nakladnik i operater država svojom regulativom ne smije dopustiti da ugrozi tržište i stvori monopolistički položaj. Promjena zabrane vertikalne integracije otvorila bi tržište i izvadila nas iz okova dva operatera koji imaju monopol. Upravo u dogovoru tih operatera tržište i nije liberalizirano i nema mogućnosti da i neke druga platforma može distribuirati program. Dakle, svaka kabelska televizija u Hrvatskoj ovisi isključivo o njima.

NACIONAL: Vaš vlasnik, United Media u Hrvatskoj ima u vlasništvu Tele 2, što prosječni gledatelj vjerojatno ne zna. Zašto je za vas važna promjena ZEM-a u članku o vertikalnoj integraciji.

Telemach(Tele 2) ne može imati svoju distribuciju televizijskih kanala jer to u ovom trenutku izričito zabranjuje Zakon o elektroničkim medijima u članku o vertikalnoj integraciji. To je članak koji u Hrvatskoj zabranjuje da ista kompanija može biti s jedne strane nakladnik (proizvoditi televizijski kanal) i istovremeno distribuirati svoj kanal do gledatelja. Distribuciju TV kanala (emitiranje programa) sada kontroliraju samo A1 i HT. To je problem duopola o kojem cijelo vrijeme govorimo. Kada se ta dva telekome dogovore, mogu zajednički nametnuti uvjete i cijenu i tako eliminirati iz svoje distribucije svaki kanal koji žele. A to se već u Hrvatskoj dogodilo, nestali su Discovery kanali i Eurosport kanali.

NACIONAL: Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture tvrde da takva odredba postoji kako bi se spriječio monopol teleoperatera nad televizijskim programima jer bi oni u tom slučaju mogli favorizirati svoje programe i onemogućiti emitiranje svim ostalima.

To naravno nije točno. Jer Zakon bi se trebao urediti tako da svaki operater mora imati sve najgledanije i sve kanale nacionalne free-to air frekvencije pod istim uvjetima. Neki europski zakoni čak i reguliraju da takvi kanali moraju biti na prvim mjestima operatera i to uopće nije sporno. Smatram da bi svaki operater morao imati obvezu da prenosi sve najgledanije kanale.

NACIONAL: Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac kaže da bi se u novom ZEM-u možda i mogla ugraditi odredba za operatere koja se zove must carry- must offer, ali da bi se ona odnosila samo na programe televizijskih kanala registriranih u RH, dok N1 ima sjedište u Luxembourgu. Možete li vi N1 registrirati u Hrvatskoj i tako riješiti problem?

Tu govorimo o dvije stvari. Mi smo kao tvrtka registrirani u Hrvatskoj, svi naši zaposlenici su zaposleni u hrvatskoj tvrtki i tu primaju plaću i plaćaju porez. No budući da smo mi zajednički news kanal koji se emitira iz više zemalja, naše uredništvo u kojem je i bivši direktor BBC-a Peter Horrocks, i naša licenca za emitiranje registrirana je u Luxembourgu. To je zajednički N1 kanal s tri produkcijska centra – u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Mi nemamo apsolutno nikakav problem da se registriramo u Hrvatskoj, štoviše od prvog trenutka je N1 pod regulacijom hrvatske Agencije za elektroničke medije. Da se pojavi neki profesionalni prekršaj, ta agencija istog trena može pokrenuti postupak i zatražiti od našeg luksemburškog regulatora da ispita taj slučaj i o tome donese odluku. Dakle, N1 je trenutačno pod regulativom hrvatskog i luksemburškog regulatornog tijela. Dakle, pod dvostrukom regulacijom.

NACIONAL: U svom ste pismu ministrici zatražili i raspisivanje nacionalne frekvencije. No Agencija tvrdi da je prema studijama održivosti, hrvatsko tržište ionako prezagušeno televizijskim kanalima, dok su prihodi iz marketinga pali za 40% uslijed korone? Kako to komentirate?

Neka se raspišu natječaj. Natječaj će biti najbolji dokaz postoji li ili ne interes nakladnika za takvu nacionalnu koncesiju. Može se napraviti puno studija o tome u kakvom je stanju hrvatsko tržište, u kojima bi se trebalo istražiti i smiju li kanali HRT-a i dalje biti financirani i putem oglašavanja, bez podataka o gledanosti. Naime, kao što vam je poznato, HRT je prekinuo suradnju s agencijom AGB Nielson koja više ne mjeri njihovu gledanost. Sve su to pitanja kojima bi se takva studija trebala pozabaviti. No, ponovo kažem, neka se raspiše natječaj za takvu frekvenciju i to će biti najbolja anketa koja će pokazati postoje li zainteresirani televizijski kanali koji žele emitirati. Uostalom, to nije pitanje komercijalnih ili nacionalnih televizija koje ne žele konkurenciju, to je pitanje regulatora, to jest Agencije za elektroničke medije. Do sada nisam vidio niti jedno područje gospodarstva kojem liberalizacija šteti. Otvaranje tržišta uvijek donosi benefit i u kvaliteti i u cijeni. Najbolji dokaz za to u Hrvatskoj su taksi prijevoznici. Ukidanjem monopola taksi je odjednom postao dostupan svima.

NACIONAL: Smatrate li da bi marketinško tržište bilo manje ugušeno i da bi se otvorio prostor za još jednu televiziju s nacionalnom pokrivenošću da se HRT, kao primjerice BBC ili češka televizija financira isključivo iz pretplate, koja je obvezna i koja im garantira milijardu i 400 milijuna kuna godišnje?

Da se razumijemo. Iako ja godinama radim na privatnoj televiziji, u privatnoj tvrtki, meni je u interesu da Hrvatska ima snažan javni servis. Mislim da se HRT ne smije dovesti u poziciju da izgubi prihode i da ne može proizvoditi program. Ne zalažem se za to da im se uskrati financiranje ili mogućnost da posluju na tržištu jer to ne bi bilo dobro prije svega za gledatelje i hrvatsku javnost.

NACIONAL: Budući da se stranka na vlasti ponaša kao da nema ništa s ovom situacijom, mogu li opozicijske stranke izvršiti neki pritisak i prisiliti hrvatsku vladu da se pronađe zakonsko rješenje?

Ne znam mogu li i žele li, to je pitanje za njih. Ono što bih želio istaknuti jest da N1 nije i ne želi biti opozicijska televizija. Da odmah otklonimo tu mogućnost. Osobno bilo mi je vrlo ružno čitati priopćenje Ministarstva kulture u kojem se naglašava da N1 televizija upozorava na problem liberalnog tržišta, a da se na to nadovezuje Peđa Grbin sa svojim neznanjem o postojećem zakonskom sustavu, kako je to napisano u priopćenju. Dakle, ovo što radimo i što smo radili nije pitanje vladajuće političke stranke, ni opozicije, već pitanje slobode medija i javnog interesa. Osim toga, ponovit ću – uvjeren sam da je u interesu svih hrvatskih građana interes otvorenog tržišta i mogućnost da ljudi gledaju kanale koje žele gledati.

NACIONAL: Kakva je vaša komunikacija s ministricom koja se o ovom slučaju oglasila priopćenjem, je li vas pozvala na razgovor?

Mi na razgovor nismo pozvani. No u svakom trenutku spremni smo doći na sastanak s ministricom, sjesti i razgovarati. Mi problem koji postoji želimo riješiti na najbolji mogući način.

NACIONAL: Što kažete na tezu da je N1 kolateralna žrtva u borbi između dva velika teleoperatera oko ogromne sume novca vezane uz sportske kanale i prava koja su pokupovali, dok im je news kanal zadnja rupa na svirali?

Mislim da je vrlo važno u toj priči, kad se već spominje rat oko sportskih prava, što doista nije dio mog posla, istaknuti da se radi o činjenici da režim u Beogradu, preko Telekoma Srbije, koji je u vlasništvu države, izvlači novac srpskih građana kako bi kupio sportska prava i tako eliminirao sve druge sa svih tržišta u svim zemljama. Za gledatelja je potpuno nebitno tko je vlasnik sportskih kanala, je li to kompanija iz Bugarske, Srbije ili Velike Britanije. Ali ono što bi trebalo biti važno jest da jedan od velikih igrača koristi državni novac izvučen iz Telekoma Srbije da bi uništio svu konkurenciju, a to može jer su mu resursi neograničeni. Dakle, može ponuditi dvostruko za svaki sportski sadržaj, bez obzira na to što će eventualne gubitke morati pokriti isti ti građani.

NACIONAL: Što rade vaši vlasnici u ovoj situaciji?

Poštuju pravila i upozoravaju na problem jer žele normalne tržišne uvjete prema kojima može normalno poslovati. No tu nije riječ o nekom privatnom gazdi koji odlučuje o svemu, već se radi o velikoj kompaniji, United Grupi koja je u većinskom vlasništvu britanskog investicijskog fonda.

NACIONAL: Teleoperater A1 u svom priopćenju žali se na medijsku hajku i negativni publicitet koji zbog ovakve situacije generira N1 televizija, ali tvrde da su spremni razmotriti nastavak suradnje pod komercijalnim uvjetima. Što to znači? Pod kojim je uvjetima N1 do sada emitirao? Što bi značila ta promjena?

Teleoperateri su za najgledanije kanale kao što je N1 plaćali jedan mali iznos, prema našoj procijenjenoj vrijednosti na tržištu, za sadržaje koje mi nudimo. To inače funkcionira tako da teleoperateri mogu biti u poziciji da neke kanale preuzimaju besplatno, za neke, koji imaju veliku tržišnu vrijednost i veliku gledanost plaćaju jer im je u interesu da budu prisutni u njihovoj distribuciji, a neki plaćaju njima jer uopće nemaju tržišnu vrijednost.

N1 je u kategoriji pay TV kanala, dakle onih kojima teleoperateri plaćaju da bi bili dio njihove ponude. N1 je spreman nastaviti emitirati svoj program prema istim uvjetima kao i do sada, iako je naša tržišna vrijednost i gledanost u međuvremenu, odnosno od trenutka kada smo potpisivali takav ugovor, višestruko porasla. Mi smo u ovom trenutku na platformi A1, prema objavljenim javnim podacima na stranicama Vijeća za elektroničke medije, najgledaniji kabelski kanal u ponudi tog operatera. Formulacija da su spremni nastaviti suradnju pod komercijalnim uvjetima još uvijek nije objašnjena jer smo mi, zbog odgovornosti prema javnosti i našim gledateljima, bili spremni ostati kod njih besplatno, dok se zakonski ne regulira naš status. Nama je stalo nastaviti raditi posao koji radimo već pet godina i ostati na tržištu, posebno u trenutku koji je politički najzanimljiviji – a to su najneizvjesniji lokalni izbori do sada. Zato smo i ponudili da, do trenutka dok se ne promijeni Zakon i dok se ne raspiše natječaj za dodjelu free-to air nacionalnih frekvencija, nastavimo emitirati besplatno.

NACIONAL: I kakav je odgovor?

Nikakav. Nema ga.

NACIONAL: Da postoji politička volja, vjerojatno bi se pronašao i način da se stvar uredi novim ZEM-om. Koji je po vama najefikasniji?

Da postoji politička volja, Zakon o elektroničkim medijima može se promijeniti idući tjedan. No, pitanje je zašto se nije promijenio već godinama i zašto ga sve vlade do sada nisu mijenjale.

NACIONAL: Koliko god Ministarstvo kulture tvrdilo da država nema ništa s time, to je loš imidž za Vladu Andreja Plenkovića. Jeste li se obratili nekim europskim institucijama, međunarodnim medijskim udruženjima, jeste li alarmirali naše europarlamentarce?

Obratit ćemo se svima jer ovo nije samo pitanje opstanka jednog neovisnog news kanala, već se radi o široj slici. Postavlja se pitanje može li Hrvatska kao članica EU-a imati ovakvo zakonodavstvo prema kojem prešutno, bez ikakve reakcije jedan gledani televizijski kanal može nestati iz etera. No, jako je teško za medij koji se nađe u ovakvoj situaciji izvještavati o problemu u kojem se i sam nalazi. To je najneugodnija pozicija. Vjerujem i da ne moramo alarmirati hrvatske europarlamentarce, već da oni i sami razumiju o čemu je riječ i da će uputiti pisma svojim političkim grupacijama unutar EU parlamenta i povjerenicima u EU komisiji i da će ih upozoriti na ovaj problem. A nadam se i da će se pronaći rješenje.