FOTO: Posjetite izložbu 'Najbolje mjesto za spoj na slijepo' u Tiflološkom muzeju

Doživi. Probaj. Zavedi. Dodirni…

Izazovnu, suptilnu, intrigantnu – izložbu Tiflološkog muzeja ‘The best place for a blind date/ Najbolje mjesto za spoj na slijepo’ možete posjetiti do 31. siječnja. Izložba je postavljena s namjerom da vas vodi u avanturu otkrivanja sveopće virtualnosti u svim segmentima života.

“Naziv ‘blind date’ donekle je samo paradigma, budući da zbog virtualnosti veliki dio toga doista doživljavamo ‘na slijepo’. Želja nam je odvesti vas na osjetilno putovanje, koncepcijski podijeljeno u dva dijela, međusobno neovisna, ali povezana. A što vas sve točno čeka na tome putovanju, koji predmeti, mirisi i zvukovi, nećemo otkriti,” kažu autori izložbe Morana Vouk i Igor Maroević, kustosi Tiflološkog muzeja.

Prvi dio izložbe zamišljen je kao svojevrsna proširena Tamna soba gdje će posjetitelji moći na različite načine p(r)obuditi svoja osjetila. Tamna soba inače je dio stalnog postava Tiflološkog muzeja i svrha joj je dočarati stanje nevida, odnosno situaciju bez mogućnosti primanja vizualnih informacija. Za olfaktivnu senzaciju izložbe pobrinuo se Borut Mihalić, mirisni guru, a producent izložbe je Borna Subota, EXE produkcija.

“Prvi dio tog putovanja vezan je uz Tamnu sobu čiji je cilj i svrha dočarati stanje nevida, a ujedno je Tamna soba i multisenzorička soba. Naime, posjetitelj može dobiti približnu predodžbu o tome kako je to biti slijep jedino ako ga se dovede u situaciju u kojoj se mora snaći bez vizualnih informacija. Istovremeno može/mora osvijestiti sva preostala osjetila (dodir, sluh, okus i njuh). Na taj se način također posredno djeluje u smjeru senzibilizacije videćih posjetitelja prema osobama s oštećenjem vida, ali i prema osobama s različitim vrstama invaliditeta”, rekla je Morana Vouk.

Tijekom izložbe posjetitelji će se u mraku kretati po prostoriji s intrigantnim predmetima, mirisima, zvukovima i teksturama s kojima se i inače svakodnevno susreće, no, s obzirom da ih ne vide, ova svakodnevica postaje potpuno novo, moglo bi se reći, senzacionalno iskustvo.

“Temeljna potka izložbe/putovanja je sveopća virtualnost koja je prisutna u svim segmentima života. Na pitanje da li je virtualno stvarno ili nestvarno, ljudi, koji svoje realno vrijeme provode u virtualnom prostoru, odgovaraju na različite načine. Stvarnost je stvarna, a virtualno je nestvarno; mada se i u virtualnom dešavaju stvarne stvari. Virtualno je paralelna stvarnost. Stvarnost je često netočna. Zaključak bi mogao biti da je nešto, virtualno ili stvarno, stvarno u onoj mjeri u kojoj je netko zdravo stvaran u tome, kolika mu je sposobnost prosudbe, samostalnog odlučivanja i razina samoosviještenosti. Zato smo se odlučili poigrati se stvaranjem stvarne virtualnosti, nasuprot virtualnoj stvarnosti”, dodao je Igor Maroević.

U drugom dijelu izložbe ostvarena je ‘virtualna veza’ s Muzejem prekinutih veza, a fizička/taktilna poveznica između dva muzeja nalazi se i u Muzeju prekinutih veza.

“Sretni smo i ponosni što su nam se javili iz Tiflološkog muzeja i inicirali ovu suradnju. Ovo je izložba koja se temelji na doživljaju i emociji, a to je ono na čemu
se temelji i Muzej prekinutih veza. Kroz razgovor smo došli do zaključka kako često koristimo fraze poput “Ljubav je slijepa” te smo pokušali naći priče koje kroz takve fraze pokazuju kako se sljepoća koristi kao metafora u ljubavi”, rekla je Ivana Družetić, voditeljica kolekcije i putujućih izložbi u Muzeju prekinutih veza.

U drugom dijelu moći će se pogledati i dokumentarni film ‘Ljubav nije slijepa’ redateljice Višnje Biti, nastao 2004. godine u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, koji priča priču o ljudima koji su se na Kubi liječili kao slijepe osobe i zaljubili.

“Film apsolutno korespondira s idejom izložbe i to kroz sva tri elementa. Ono što je možda najljepše je to da bez obzira što je od samog nastanka filma prošlo više od deset godina, on i dan danas uspije prenijeti najvažniju poruku: čovjek srcem najbolje vidi. U tom pogledu je film, kao i ova izložba, svevremenski”, izjavila je Vera Robić-Škarica, producentica filma.