Thomas Hobbes bio je politički filozof te se smatra jednim od najznačajnijih filozofa ikada. Rodio se 5. travnja 1588. u Westportu, djelovao je u 17. stoljeću, a svoj je otisak u filozofiji ostavio teorijom društvenog ugovora koja objašnjava potrebu čovjeka za stvaranjem države.

On je tvrdio da je prirodno stanje “rat svih protiv svih” i koristio je izreku “čovjek je čovjeku vuk”.

Prije nastajanja države postojalo je, prema Hobbesovim djelima, prirodno stanje u kojemu vlada rat svih protiv svih. On kaže kako čovjek po prirodi nije društveno biće, ali jest slobodan. Prema njemu svaki se čovjek odriče dijela svoje slobode i stvara državu kako bi ga štitila te je tada dužan poštovati tuđa pravila baš kao što su drugi ljudi dužni poštovati njegova. To znači da prije osnutka države nisu postojala određena moralna pravila, a ljudi su se međusobno borili kao životinje kako bi istjerali vodu na svoj mlin, piše Studentski.hr.

Nakon osnivanja države pojedinci biraju vladara te na njega prenose sva svoja prava. Vladar zatim ima pravo na sve, on može raspolagati slobodom i imovinom podanika, a oni se protiv njega ne smiju buniti. Na taj način Hobbes brani apsolutizam, ali pitanje je ima li u njegovoj državi ikakve slobode za pojedinca? Da, sve ono što vladar nije propisao ili na bilo koji način odredio, ostavljeno je na izbor pojedincima.

Zbog branjenja prava suverenoga vladara u svojim djelima bio je prisiljen otići iz države te je jedanaest godina živio u Parizu kao prognanik. Njegovo je najveće djelo Levijatan, koji je napisao za vrijeme Engleskoga građanskog rata, a nakon objavljivanja knjige narušavaju se njegovi dobri odnosi s engleskim rojalistima. U spomenutoj je knjizi objasnio kako su dobro i loše privatne stvari svakoga pojedinca, a zbog toga ga kritizira i Crkva te ga proziva bogohulnikom, ateistom i grešnikom, što njemu prilično teško pada jer je i sam bio vjernik.