Europske kompanije osjetno zaostaju u digitalizaciji svojeg poslovanja u odnosu na američke, pokazala je usporedna analiza The Boston Consulting Group objavljena u članku „Beyond the Hype: The Real Champions of Building the Digital Future“. The Boston Consulting Group organizirao je veliku anketu među 1 300 američkih i europskih kompanija koje su odgovarale na anketu o tome koliko daleko su došle u digitalizaciji svojeg poslovanja.

Dok su najuspješnije među njima osjetno digitalizirale svoje poslovanje, čak svaka četvrta kompanija koja je sudjelovala u istraživanju riskira propustiti digitalizaciju poslovanja.
„Digitalizacija uz cijelom svijetu stvara veliki jaz između kompanija. One koje ne uspiju držati korak mogle bi postati irelevantne“, kaže Massimo Russo, stručnjak za digitalne tehnologije i stariji partner u BCG: „Dok kompanije koje nazivamo šampionima digitalizacije najčešće nalazimo među telekomima i tehnološkim kompanijama, druge industrije presporo prolaze tranziciju prema softverskim rješenjima za svoje poslovanje. Vrlo često razvijaju i pokušavaju prodati digitalne proizvode i usluge koje njihovim ciljanim kupcima ustvari ne trebaju, a ti se kupci i razlikuju od njihovih tradicionalnih klijenata“.

Ovo istraživanje BCG-a temeljeno je na Digital Acceleration Indexu (DAI), koji je baziran na samoprocjeni kompanija o tome kolika im je „digitalna zrelost“, u 27 dimenzija digitalnog poslovanja. Kompanije koje na indeksu imaju rezultat između 67 i 100 DAI bodova ocijenjene su kao predvodnici, dok su kompanije s 43 DAI boda ili manje ocijenjene kao one koje zaostaju.

Prema anketi, u Sjedinjenim Državama je čak 20 posto više predvodnika – šampiona digitalizacije nego u Europi, što znači da je SAD dalje odmakla u digitalnoj transformaciji. Ukupno, 28 posto američkih kompanija iz ankete su digitalni šampioni, dok ih je 23 posto onih koje zaostaju. U Europi, 23 posto kompanija su šampioni, a zaostaje ih 25 posto.

Američki šampioni uspješno sami stvaraju disrupcije kojima mijenjaju svoje poslovne modele ili ih iz temelja iznova izmišljaju (na DAI indeksu imaju 90 bodova, za razliku od europskih kompanija s 84 boda). Dobar primjer toga su kompanije koje koriste analitiku velikih baza strojnih podataka u poljoprivrednoj proizvodnji, što im omogućava optimizaciju žetvi ili kompanije koje podatke koriste kako bi osmislile potpuno nova korisnička iskustva za kupce.

Američke kompanije su od europskih bolje i u stvaranju digitalnih akceleratora, centara koji koherentno upravljaju procesom digitalizacije poslovanja, gdje američke kompanije bilježe 85 DAI bodova u odnosu na 80 europskih. U ostvarivanju izravne financijske koristi iz digitalizacije, američke kompanije su imale 78 bodova, a europske 72 boda. „Ambiciozni ciljevi, u kombinaciji s jasnim rokovima provedbe, ključni su za uspjeh digitalizacije poslovanja. Kompanije koje uspješnije provode digitalizaciju brže napreduju prema većoj konkurentnosti i spremnosti za budućnost“, ocijenio je Bharat Khandelwal, partner u The Boston Consulting Group i stručnjak za tehnologije i digitalnu transformaciju.

Kao rezultat analize, autori su zaključili kako je digitalni razvoj kompanija ipak više povezan s industrijama u kojima posluju nego sa zemljom iz koje dolaze, jer imaju slične početne točke poslovanja i sličan afinitet za digitalizaciju. Nije iznenađenje kako su telekomunikacije i tehnološke industrije najnaprednije. Među američkim telekomunikacijskim kompanijama, čak 41 posto njih su digitalni šampioni koji imaju vlastitu digitalnu ponudu poput interneta stvari ili digitalnih korisničkih iskustava, dok je među europskim telekom kompanijama tek 30 posto digitalnih šampiona. Već godinama, kompanije u tim industrijama koriste iskusne developere za digitalne proizvode i usluge, kao i za komunikaciju s kupcima kroz digitalne kanale. Druge industrije tek trebaju naučiti digitalne taktike koje tehnološke kompanije i telekomi koriste i koje su postale integralne u njihovom stvaranju nove vrijednosti.

Prema njihovim vlastitim procjenama, kompanije koje proizvode mehaničku i električnu opremu u SAD-u i Europi imaju najveći postotak onih koji zaostaju, 31 posto u SAD-u i 33 posto u Europi. „Mnoge tvrtke koje proizvode mehaničke proizvode trenutno se nalaze pred teškom odlukom: trebaju li se baviti samo prodajom strojeva ili svojim kupcima trebaju nuditi i usluge analize podataka, umjetnu inteligenciju i robotiku. Da bi to uopće bili sposobni, morat će inicijalno poduzeti veća ulaganja, posebno u softverska rješenja i IT kapacitete, te digitalizaciju svojih poslovnih procesa“, kaže Russo. (Da bi doznali više o izazovima prelaska na potpuno digitalno poslovanje, pročitajte BCG članak „How Hardware Makers Can Win in the Software World“).

Tijekom istraživanja prepoznata su tri faktora zajednička svim šampionima digitalizacije.

Oni ulažu. Više od polovice šampiona u digital ulaže barem pet posto iznosa operativnih troškova.

Oni regrutiraju digitalne eksperte. Oko polovice šampiona povećalo je udjel radnih mjesta za digitalne stručnjake na više od deset posto.

Oni žive u digitalnoj kulturi. Šampioni procijenjuju da su njihove digitalne organizacije iznimno napredne i čvrsto ukorijenjene u kompaniji.

Digitalni šampioni profitiraju od činjenice da digitalni razvoj vodi menadžment kompanije: „Digitalizacija je pitanje odluka uprave. Digitalna transformacija može uspjeti samo ako uprava postavi ambiciozne ciljeve i upravlja njihovim ostvarivanjem kroz tzv. ured za transformaciju. Od velike je važnosti da kompanija uspostavi jedinicu koja je odgovorna za nove digitalne proizvode i da više radi na agilnosti cijele organizacije. Šampioni izbjegavaju baviti se čisto tehničkim dosjetkama i koriste digitalizaciju cijelog procesa kako bi poboljšali svoje poslovanje“, Russo objašnjava.

Šampioni digitalizacije ističu kako im je primarni cilj proširiti svoju digitaliziranu proizvodnju i učiniti svoj IT učinkovitijim do 2020. godine. Khandelwal primjećuje kako su u osvit digitalizacije mnoge kompanije u svojim organizacijama uspjele stvoriti prave IT džungle, a sada bi, kada su ojačale, trebale tu snagu iskoristiti da se riješe negativnog naslijeđa svoje ranije IT arhitekture.

Od kompanija koje zaostaju, mnoge ističu kako se žele usmjeriti na digitalizaciju svojih poslovnih procesa. U isto vrijeme, žele proširiti i komunikaciju sa svojim kupcima putem digitalnih kanala, korištenjem podataka o tim kupcima. „Oni koji zaostaju trebali bi se koncentrirati na jačanje korisničkih sučelja za svoje digitalne kupce i korištenje podataka. Tek će tada biti u mogućnosti stvoriti osnovu za održive prihode iz digitalnog poslovanja u budućnosti i povećati kapacitete za investicije“, zaključuje Khandelwal.