Međunarodni monetarni fond (MMF), nakon zaključenja konzultacija s Hrvatskom za ovu godinu, Vladi je predložio uvođenje poreza na imovinu, smanjivanje poticaja iz državnog proračuna i ukidanje “iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma”. Također, upozorili su i na “moguće gomilanje rizika” u sektoru banaka i nekretnina zbog čega su predložili ograničavanje plasmana kredita građanima.
Otpornost sustava
Iako je MMF pohvalio otpornost financijskog sustava, hrvatske vlasti ipak potiče da “nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano”, piše Novi list.
To sad spada u nadležnost Hrvatske narodne banke, a guverner Boris Vujčić posljednjih je mjeseci u svojim izjavama oprezno dao naslutiti moguća ograničenja vezana uz kreditiranje građana.
Prije svega, kod potrošačkog nenamjenskog kreditiranja koje je doživjelo veliku ekspanziju, pretpostavlja se zbog snažnog rasta plaća, posebno u javnom sektoru. Takvi su krediti u godinu dana, prema podacima HNB-a, porasli za čak milijardu eura ili za 14 posto. To je bio dovoljan signal za uzbunu u središnjoj banci.
Sredinom prošlog mjeseca HNB je najavio da bi se mogle uvesti dodatne mjere za očuvanje financijske stabilnosti ako se “cikličke ranjivosti nastave produbljivati”, ali nisu precizirali o kakvim bi se mjerama radilo.
MONETARNA BOMBA Građani uzimaju sve više nenamjenskih kredita, HNB je tajanstven oko mogućih mjera
Problem je u tome što nenamjenske potrošačke kredite banke klijentima odobravaju bez većih problema jer se radi o kreditima na kojima banke odlično zarađuju, odnosno u pravilu imaju veće kamate od ostalih kredita, a građani se na takve zajmove odlučuju jer za njihovo odobrenje nije potrebna složena procedura ili hipoteka.
Pri tom banke odobravaju kredite s ratama koje klijentima “pojedu” velik dio mjesečnih primanja, što predstavlja poseban rizik u slučaju gubitka posla, smanjenja plaće ili recesije općenito čime takvi krediti postaju nenaplativi.
HNB je još prije pet godina upozoravao na to da banke previše olako odobravaju takve kredite, a bankama predlagao da nestambene kredite klijentima odobravaju na rok otplate od barem pet godina te da se u obzir uzme iznos dijela plaće koji bi bio zaštićen od ovrhe, a kojim bi se utvrdili minimalni troškovi života i mjesečne rate otplate kredita. Banke takve preporuke nisu poslušale, što i objašnjava strelovit rast potrošačkog kreditiranja u zadnjih godinu dana.
ŠOK U NOVČANIKU Početkom srpnja stižu veće rate stambenih i gotovinskih kredita
Financijska stabilnost
Kod preporuke za uvođenje poreza na nekretnine, MMF smatra da Hrvatska ima mjesta za proširenje porezne osnovice, i to uvođenjem poreza na imovinu na temelju vrijednosti imovine te “ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma”, navodi Novi list.
Na problem kratkoročnog najma ne upozoravaju samo analitičari nekretninskog tržišta nego i turističkih djelatnosti jer se radi o tzv. rentijerskom turizmu koji “ubija duh destinacije“, zbog čega zimi imamo “gradove duhova” jer u tim stanovima za najam izvan sezone nema nikoga.
MMF zbog toga poziva Vladu da riješi pitanje priuštivog stanovanja poticanjem ponude nekretnina za stanovanje, a to bi se uz ostalo moglo naći u dugo najavljivanom nacionalnom planu stambene politike čije se predstavljanje očekuje. Prema riječima resornog ministra Branka Bačića, on uključuje i mjere za oporezivanje stotine tisuća praznih stanova.
U cilju očuvanja financijske stabilnosti, MMF Vladi konkretno predlaže smanjivanje poticaja koji se isplaćuju iz državnog proračuna u ovoj godini. Ističu da je potrebna “razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom”.
Komentirajući državnu potrošnju, MMF naglašava potrebu za racionaliziranjem mase plaća u javnom sektoru i osiguranjem održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. MMF ocjenjuje da je rast plaća viši od očekivanja rizik koji bi mogao povećati inflaciju koja je ionako viša od prosjeka europodručja, i to zbog rasta cijena hrane i usluga. Smatraju da bi nam gospodarski rast mogao biti i veći da nije ograničen slabom produktivnošću i manjkom radne snage.
Ipak, i u idućim godinama MMF očekuje visoke stope rasta BDP-a od 3,4 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini na krilima rasta potrošnje kućanstava i dotoka novca iz EU fondova.
PUNO POSLA, MALO RADNIKA Sada već i u zdravstvu traže umirovljene medicinske sestre i tehničare
Očekuje se postupan nastavak dezinflacije
MMF je pohvalio napredak koji je Hrvatska ostvarila u sustizanju naprednijih usporedivih europskih zemalja te očekuje nastavak dezinflacije, ali postupan. Procjenjuju da bi inflacija u ovoj godini, prema metodologiji harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena koju Državni zavod za statistiku ne koristi, trebala iznositi 4,2 posto, u idućoj 2,8 posto, a od 2026. stopa inflacije trebala bi se stabilizirati na ciljanih 2,2 posto.
Rast BDP-a i dalje će ostvarivati visoke stope, iako će u idućoj godini usporiti na 2,9 posto, u 2026. na 2,7 posto, a od 2027. trebao bi iznositi 2,2 posto godišnje. Stopa nezaposlenosti i u idućim bi godinama, prema procjenama MMF-a, trebala ostati na rekordno niskoj razini od 5,5 posto.
Za dug opće države MMF procjenjuje da bi trebao nastaviti padati i u idućim godinama, i to s ovogodišnjih 59,7 posto BDP-a na 58,4 posto u 2025., 57,5 posto u 2026. godini te na 55 posto BDP-a u 2029. Smatraju da bi se trebao nastaviti smanjivati i ukupni vanjski dug Republike Hrvatske – sa sadašnjih 77,5 posto BDP-a na 73 posto dogodine, a od 2026. njegov bi udio u BDP-u trebao pasti ispod 70 posto, a 2029. na 61 posto.
STIGLE PRVE PROCJENE Objavljeni podaci o inflaciji za srpanj
Komentari