Hrvatska trpi prvi neugodan udarac Rusije zbog svoje podrške napadnutoj Ukrajini. Ruski izvoznici ugljena odbili su početkom veljače HEP-u isporučiti već ugovorene značajne količine ugljena za potrebe termoelektrane u Plominu, bez kojih tom postrojenju prijeti zatvaranje. TE Plomin svojom proizvodnjom zadovoljava oko devet posto potreba za električnom energijom pa HEP ubrzano traži zamjenu za ruski ugljen. No to nije nimalo lak zadatak jer će se ugljen trebati nabavljati po osjetno višim cijenama kakve posljednjih tjedana vladaju na europskom elektroenergetskom tržištu – ili će ga trebati dopremiti iz znatno udaljenijih destinacija poput Južne Amerike ili Australije, što zbog visokih troškova transporta opet znači plaćanje ugljena po značajno višim cijenama od onih po kojima je plaćan ruski ugljen koji dolazi s Baltika. Tu su odluku Rusi donijeli neposredno prije početka agresije na Ukrajinu, kada se već dobro znalo kakav će stav Hrvatska imati prema tom pitanju. Hrvatska bi, dakle, lako mogla ostati bez električne energije iz termoelektrane Plomin, jedinog preostalog postrojenja koje za proizvodnju električne energije koristi ugljen. Tu će energiju, upozorava naš izvor, HEP trebati nadomjestiti iz uvoza.

HEP nastoji iznaći rješenje problema, no s obzirom na aktualnu svjetsku energetsku, ali i sigurnosnu krizu, veliko je pitanje može li se to izvesti i po kojim cijenama, što znači da bi Hrvatska i tako mogla osjetiti direktne posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

Vladimir Putin i njegovi suradnici su odluku donijeli neposredno prije početka agresiju na Ukrajinu, kada se već dobro znalo kakav će Hrvatska imati stav prema tome. FOTO: SPUTNIK/REUTERS/PIXSELL

Poremećaji na svjetskom tržištu energenata sve više, osim nafte i plina, zahvaćaju i trgovinu ugljenom, što u najvećoj mjeri prolazi ispod radara hrvatske i europske javnosti, a Rusija kao jedan od najvećih izvoznika tog energenta unatrag nekoliko tjedana značajno smanjuje isporuke kupcima u Europskoj uniji, potvrđeno je Nacionalu iz nekoliko međusobno neovisnih energetskih izvora. Istinitost informacija o drastičnom smanjenju isporuka ugljena iz Rusije, Nacionalu je potvrđena i fotografijama iz ruske luke Ust-Luga na sjeveroistoku Baltičkog mora, jedne od dviju luka – druga je Vysotsk uz finsku granicu – za pretovar i transport ruskog ugljena za tržište Europe. Na fotografijama snimljenima u srpnju 2020. godine, koje je Nacional ekskluzivno dobio, vidljive su goleme količine ugljena u luci Ust-Luga spremne za utovar i transport prema Europi, dok fotografije iste luke, snimljene krajem prošloga tjedna, pokazuju gotovo prazne dokove.

Na prvi pogled loša situacija s ugljenom, za razliku od ostalih zemalja EU-a, ne bi se značajnije trebala odraziti na situaciju u Hrvatskoj jer domaći energetski sustav ne ovisi u značajnoj mjeri o ugljenu. No ta tvrdnja samo je naizgled točna, jer kad navedemo podatak da Hrvatska uvozi oko 40 posto električne energije za svoje potrebe, da će mogući ispad TE Plomin iz elektroenergetske mreže zbog smanjenja ili potpunog nestanka zaliha ugljena sustavu uskratiti dodatnih nešto manje od 10 posto električne energije te da sve više zemalja članica EU-a u nastojanju da kompenziraju manjak plina ponovno aktiviraju svoje termoelektrane na ugljen, koji je iz dana u dan sve skuplji, jasno je da će i HEP uvezenu struju plaćati po drastično većoj cijeni nego do sada. Pod uvjetom da je na slobodnom tržištu uopće može nabaviti. A to znači novi cjenovni udar na džepove potrošača. Tu je činjenicu Nacionalu potvrdio i energetski konzultant i predstavnik Francuske elektroprivrede u Hrvatskoj Milan Puharić, koji kaže da je elektroenergetski sustav u Hrvatskoj zbog aktualnih događanja i nestabilnih cijena energenata u svijetu snažno ugrožen, no tvrdi da je takva nepovoljna situacija dobrim dijelom rezultat loše poslovne strategije Uprave HEP-a na čelu s Franom Barbarićem i nedovoljne pripremljenosti HEP-a za izvanredne situacije poput ove.

Hrvatska bi lako mogla ostati bez električne energije iz termoelektrane Plomin, jedinog preostalog postrojenja koje za proizvodnju električne energije koristi ugljen. FOTO: Sasa Miljevic / PIXSELL

Prema informacijama koje su Nacionalu potvrđene iz dobro obaviještenih energetskih izvora, HEP u posljednjih nekoliko godina ugljen za potrebe TE Plomin kupuje od ruskih izvoznika, a Rusija je, prema istim izvorima, već početkom veljače, odnosno uoči početka ratnih operacija u Ukrajini, odbila isporučiti dogovorene količine HEP-u. Stoga se HEP okrenuo tržištu Južne Amerike i Australije, no taj se ugljen zbog visokih cijena transporta plaća daleko skuplje od ruskog. Uz to, cijena ugljena na svjetskom tržištu drastično je skočila pa se tona ugljena danas plaća četiri puta skuplje negoli sredinom prošle godine. Prema podacima portala Tradingeconomics.com, u svibnju 2021. godine tona ugljena koštala je oko 100 američkih dolara, nakon čega je u drugoj polovini godine počela rasti zbog sve većih problema u opskrbi prirodnim plinom. Potom je cijena nakratko u listopadu skočila na oko 245 dolara za tonu, da bi se zatim spustila i sve do prve polovine siječnja ove godine kretala se oko 160 do 170 dolara za tonu. No od 25. veljače, odnosno od prvog dana napada Rusije na Ukrajinu, cijena ugljena na svjetskom tržištu odletjela je u nebo i krajem protekloga tjedna dosegla je iznos od 420 USA dolara za tonu, uz istovremeno snažno smanjenje količina izvezenog ruskog ugljena, što je stvorilo dodatni pritisak na ionako nestabilnu svjetsku cijenu tog energenta.

Mjesecima prije ruske invazije na Ukrajinu zemlje članice Europske unije, šokirane drastičnim skokom cijena plina na svjetskom tržištu koji je bio potaknut sve napetijim političkim odnosima Zapada i Rusije, odlučile su se vratiti na sve donedavno proskribirane i neželjene energente poput ugljena. Njemačka, zemlja koja najvećim dijelom ovisi upravo o ruskom plinu, ponovno pokreće svoje termoelektrane na ugljen i najavljuje da se tog energenta, ma koliko ekološke udruge protestirale, za sada neće odreći, jednako kao ni nuklearne energije. Slične su odluke o zadržavanju u sustavu ili pak povratku termoelektranama na ugljen donijele i Italija, Nizozemska, ali i Poljska, Češka i još neke članice EU-a, a sve one dobrim dijelom ovise upravo o ruskom ugljenu. Prema podacima koje je početkom veljače ove godine objavio Reuters, Europska unija je samo u siječnju ove godine uvezla 10,8 milijuna tona ugljena, što je čak 55,8 posto više u odnosu na siječanj 2021. godine, a samo je Rusija isporučila 43,2 posto ukupno uvezenih količina, i to većinom upravo iz spomenutih baltičkih luka Ust-Luga i Vysotsk.

Rast brojki dokazuje povratak pojedinih zemalja članica EU-a ugljenu, što potvrđuje i podatak koji je početkom ove godine objavila Međunarodna energetska agencija (IAEA) u kojem se tvrdi da bi u 2022. godini globalna potražnja za ugljenom mogla dosegnuti najvišu razinu u povijesti. No oštre sankcije EU-a i svijeta prema Rusiji, potaknute početkom ratnih operacija u Ukrajini, sa sobom su donijele i probleme u opskrbi ne samo plinom i naftom već i ugljenom. Naime, prema podacima iz 2018. godine Rusija posjeduje oko 15 posto ukupnih svjetskih rezervi ugljena, šesti je svjetski proizvođač ugljena te treći po veličini izvoznik ugljena u svijetu, pa će sankcije nametnute toj zemlji, osim tržišta nafte i plina, neminovno poremetiti i tržište ugljena.

Prvi znakovi tih poremećaja već se vide, jer Rusija zadnjih nekoliko tjedana, ili preciznije neposredno uoči napada na Ukrajinu, osjetno smanjuje količine ugljena namijenjene Europi. Fotografije koje je Nacional dobio iz luke Ust-Luga pokazuju da su količine ugljena namijenjene izvozu drastično smanjene u odnosu na razdoblje prije ruske agresije na Ukrajinu. Prema pisanju Reutersa, i kineski trgovci kao redovni kupci ruskog ugljena, zabrinuti posljedicama mogućih sankcija smanjuju uvoz jer se bore da putem svojih državnih banaka osiguraju financiranje kupnje novih količina ugljena jer, kako se tvrdi, već primjećuju prekid isporuke od strane trećeg najvećeg izvoznika ugljena.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić našao se u teškoj situaciji zbog nestašice ugljena te sada treba naći za hrvatsku najisplativije rješenje. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Kad je, pak, riječ o domaćem tržištu, prema podacima iz 2017. godine u ukupnoj potrošnji energije u Hrvatskoj ugljen je zauzimao tek 4,4 posto udjela, a kako se taj energent koristi samo u HEP-ovoj termoelektrani Plomin, domaća potrošnja ugljena već niz godina prilično je skromna. Primjerice, TE Plomin je te 2017. godine potrošila nešto manje od 530.000 tona ugljena, a ta je potrošnja uglavnom zadržana i do danas. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore (HGK) Marija Šćulac Domac potvrdila je Nacionalu da je termoelektrana u Plominu jedino energetsko postrojenje koje kao energent koristi ugljen. „Do prije par godina potrošači ugljena bile su i tri domaće šećerane, i to isključivo u sezoni, odnosno u kampanji prerade šećera koja traje oko dva mjeseca. Sada smo ostali na jedinoj preostaloj šećerani, onoj u Županji, koja prema zadnjim podacima također nije daleko od zatvaranja“, kazala je Marija Šćulac Domac.

Ona upozorava da je u ovom trenutku daleko veći problem od ugljena činjenica da će zbog rasta cijene plina pojedini veliki potrošači dijelom prelaziti na plinsko ulje i mazut, što je definitivno korak unatrag i poraz klimatske politike. To potvrđuju i neslužbene informacije do kojih je došao Nacional, a koje su govorile da HEP namjerava ponovno pokrenuti postrojenje termoelektrane u Rijeci koja koristi lož ulje. TE Rijeka, snage 320 megavata (što je 50 posto veća snaga od one TE Plomin), od 2015. godine je izvan pogona zbog prekomjernog zagađenja i predviđena je za dekomisiju. Ranije najave i planovi da se to postrojenje prebaci na plin kao energent, koji bi se dobavljao s dovršenog LNG terminala, u međuvremenu su propale jer je HEP iz nepoznatih razloga odustao od tog projekta. No TE Rijeka, prema istim neslužbenim izvorima, još uvijek ima važeću okolišnu dozvolu za korištenje plinskog odnosno lož ulja, koja istječe 2023. godine.

Na fotografijama snimljenima u srpnju 2020. godine, koje je Nacional ekskluzivno dobio, vidljive su goleme količine ugljena u luci Ust-Luga spremne za utovar i transport prema Europi, dok fotografije iste luke, snimljene krajem prošloga tjedna, pokazuju gotovo prazne dokove. FOTO: Nacional

Naknadne informacije potvrdile su da HEP u ovom trenutku ne može pokrenuti proizvodnju u TE Rijeka zbog tehnološke nespremnosti postrojenja i kvara na transformatoru, ali da se radi na njezinu što skorijem privođenju funkciji. No isti izvor upozorava da HEP također nabavlja plinsko ulje za elektrane i toplane u Zagrebu i Osijeku (TE–TO Zagreb i TE–TO Osijek) kojima namjeravaju djelomično zamijeniti plin kao primarni energent koji se u tim postrojenjima koristi. Ta će odluka utjecati i na drastičan rast emisija CO2 iz postrojenja u Zagrebu, Osijeku i potom i u Rijeci, pa će privremena ušteda na cijeni goriva – cijena lož ulja u ovom je trenutku niža od cijene plina – zapravo biti višestruko preplaćena naknadnim plaćanjem penala zbog povećanog ispuštanja ugljičnog dioksida u atmosferu, što će u konačnici naštetiti poslovanju HEP-a, tvrdi isti izvor.

Upitali smo i HEP osjećaju li direktne posljedice poremećaja na tržištu ugljena, gdje ga nabavljaju i po kojim cijenama, a zanimalo nas je i jesu li točne informacije da se njihovi pogoni u TE–TO Zagreb i TE–TO Osijek spremaju dio plina nadomjestiti lož uljem. No iz HEP-ove Službe za odnose s javnošću nisu nam dali ni jedan konkretan odgovor. „HEP sve vrste energenata za potrebe svojih termoenergetskih postrojenja nabavlja iz više izvora, pravovremeno i u dovoljnim količinama.

Zahvaljujući tome, kao i povoljnom diversificiranom proizvodnom portfelju, ni u idućem razdoblju ne očekujemo poremećaje u proizvodnji električne energije i opskrbi svojih kupaca. S obzirom na izrazitu volatilnost cijena energenata, tek ćemo na kraju poslovne godine imati podatke o njihovom utjecaju na poslovni rezultat. Optimizacija i korištenje proizvodnih kapaciteta ovisit će o proizvodnim potrebama u narednom razdoblju u cilju nesmetane opskrbe električnom energijom“, stoji u odgovoru HEP-a. Tek se iz posljednje rečenice dade neizravno zaključiti da HEP nije odbacio ni opciju korištenja svih postrojenja koja su mu na raspolaganju, ali i drugih energenata, pa tako i plinskog, odnosno lož ulja, kako bi osigurao redovnu opskrbu tržišta.

Reuters je na samom početku ruske invazije na Ukrajinu upozorio da će ratne operacije značajno poremetiti globalni promet energenata, čak i ako zapadne sile ne uvedu sankcije na izvoz iz Rusije. „Do sada nijedna od uzvratnih mjera protiv Moskve nije bila usmjerena na izvoz sirove nafte, ugljena ili prirodnog plina, bilo cjevovodima ili brodovima. To je možda prešutno priznanje važnosti Rusije za globalnu opskrbu tim proizvodima“, tvrdi se u komentaru i dodaje da, čak i ako SAD, Europa ili druge savezničke nacije kao što su Japan i Južna Koreja odluče ne uvoditi sankcije protiv ruskog izvoza energije, to će umjesto njih zasigurno učiniti privatne tvrtke jer će rizici poslovanja s Rusijom za mnoge tvrtke postati previsoki, čak i bez sankcija.

Potvrdu takvom stavu autor komentara vidi u incidentu koji se dogodio na samom početku agresije, kada je brod za rasuti ugljen koji je iznajmila trgovačka kuće Cargill pogođen granatom u Crnom moru u ukrajinskim vodama, samo nekoliko sati nakon što je Rusija pokrenula široki napad na Ukrajinu. „Vrlo malo trgovačkih, brodarskih i osiguravajućih društava bit će spremno preuzeti rizik posla s teretom iz Rusije, bojeći se fizičkog napada, problema s plaćanjem zbog financijskih sankcija, rizika neisporuke ako se protiv Rusije donesu daljnje mjere, pa čak i reakcija javnosti i investitora zbog nastavka poslovanja sa zemljom na koju se danas uvelike gleda kao na agresora“, stoji u članku. I portal Index je potkraj prošloga tjedna prenio riječi Christophera Millera, profesora na školi Fletcher Sveučilišta Tufts i stručnjaka za rusko gospodarstvo, koji je upozorio da će vrlo brzo europskim političarima biti politički neodrživo izjaviti da će nastaviti s kupovinom plina, nafte i ugljena iz Rusije, a bit će iz dana u dan sve teže kako ruska upotreba sile u Ukrajini bude rasla.

Zbog činjenice da Hrvatska uvelike ovisi o uvozu električne energije posve je jasno da domaće tržište energijom trpi i osjeća svaki poremećaj koji se na tom tržištu dogodi, a s mogućim ispadanjem TE Plomin iz sustava ostane li to postrojenje bez ugljena, nepovoljan odnos uvezene i proizvedene energije bit će još nepovoljniji. Stoga bismo negativne posljedice rasta cijena svih energenata, pa tako i ugljena, na svjetskom tržištu mogli osjetiti indirektno ako obustava isporuka ruskog ugljena dodatno poveća ionako previsoke cijene struje na europskom tržištu. U svakom slučaju pred nama je energetski vrlo burna, nestabilna i krajnje nepredvidiva energetska godina.

Cijena ugljena na svjetskom tržištu drastično je skočila pa se tona ugljena danas plaća četiri puta skuplje negoli sredinom prošle godine i krajem protekloga tjedna dosegla je iznos od 420 dolara za tonu. FOTO: Screenshot