Hrvatska poljoprivreda ostat će u idućem razdoblju bez deset posto ukupne omotnice za Izravne poticaje zbog korekcije koju je izrekla Europska komisija. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo nekoliko izvora iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a iako ne tim riječima, korekciju su priznali i u odgovoru koji je Nacional dobio iz Agencije za plaćanja. Korekcija od deset posto odnosi se na ukupnu omotnicu za Izravna plaćanja koja iznosi 300 milijuna eura, što znači da bi korekcija, što je službena riječ za kaznu koju Europska komisija izriče državama članicama, iznosila 30 milijuna eura ili negdje oko 230 milijuna kuna. Ako se ostvare najave iz Europske komisije, takva kazna bila bi veliki udarac za hrvatsku poljoprivredu, i to u trenutku kada se ona nalazi pod velikim pritiskom zbog situacije u Ukrajini te se očekuje da hrvatski poljoprivrednici nadoknade manjak pšenice do kojeg je došlo zbog rata u Ukrajini.

Gubitak od 30 milijuna eura europskih sredstava za izravne potpore u poljoprivredi vjerojatno je i jedan od razloga što se ministrica poljoprivrede Marija Vučković sve češće spominje kao jedna od onih koji će biti smijenjeni u rekonstrukciji Vlade Andreja Plenkovića koja bi se trebala dogoditi u idućih nekoliko mjeseci. Poznato je da je hrvatski premijer vrlo osjetljiv na sve što ima veze s Europskom unijom te je često kao jedan od najvećih uspjeha ove vlade spominjao povlačenje novca iz europskih fondova. No to je već drugi udarac koji Europska komisija u samo nekoliko mjeseci zadaje njegovoj vladi, točnije, Ministarstvu poljoprivrede.

Gubitak od 30 milijuna eura europskih sredstava za izravne potpore u poljoprivredi vjerojatno je i jedan od razloga što se ministrica poljoprivrede Marija Vučković sve češće spominje kao jedna od onih koji će biti smijenjeni u rekonstrukciji Vlade. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Kao što je Nacional već pisao, koncem prošle godine u Ministarstvo poljoprivrede stigao je iz Europske komisije dokument na 83 stranice u kojem se opširno govori o nedostacima hrvatskog nacrta Strateškog plana za poljoprivredu, ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije u razdoblju od 2023. do 2027. godine, a sada je najavljena i kazna zbog koje bi hrvatska poljoprivreda mogla ostati bez 230 milijuna kuna, što za ionako osiromašene hrvatske poljoprivrednike nije malen novac. Po riječima Nacionalovih izvora, revizori Europske komisije su kao razlog korekcije naveli vrlo manjkave kontrole na terenu koje kod naših poljoprivrednika provodi Agencija za plaćanja, a isti su izvori potvrdili i da su revizori Europske komisije u jednoj od svojih nedavnih misija vrlo negativno ocijenili i bazu referentnih cijena koju vodi ista Agencija u sektoru potpora iz ruralnog programa, a imali su još niz zamjerki na manjkavost procedura tog sektora. To bi moglo značiti da će Europska komisija u bliskoj budućnosti izreći i dodatne korekcije za dio poljoprivredne omotnice koja se odnosi na Fondove za ruralni razvoj, što će biti još veći udarac za domaće poljoprivrednike.

Iako je iz Europske komisije stigla najava za korekciju, još uvijek postoji šansa da europski birokrati odustanu od te najave i prihvate odgovore koji su stigli iz Ministarstva poljoprivrede na njihovu odluku. No, po riječima dobro upućenog izvora, puno je veća šansa da korekcija nakon odgovora Ministarstva bude i još veća. Naime, europska praksa je pokazala da revizori Europske komisije rijetko prihvate opravdanja iz država članica te da, s druge strane, nakon takve prepiske korekcija bude i veća od one koju su prvotno odredili. Za Hrvatsku bi to značilo da postoji mala mogućnost da korekcija bude smanjena na minimalnih pet posto, ali i da bude i veća od trenutnih deset posto ili 230 milijuna kuna.

Iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na upit Nacionala odgovorili su da Agencija provodi složene sustave kontrola propisane uredbama EU-a za preko 50 vrsta različitih potpora poljoprivrednicima, kontinuirano prati i poboljšava sustav uz pomoć niza revizija, a da unutar Agencije rad na poboljšanju sustava obavlja Sektor za unutarnju reviziju. Izvan Agencije reviziju provode Tijelo za ovjeravanje (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije – ARPA) i Nadležno tijelo (Ministarstvo poljoprivrede – Samostalna služba za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i potvrđivanje provedbe programa potpore u ribarstvu), a za poboljšanja na razini svih zemalja članica zadužene su i revizije Europske komisije (EK) i Europskog revizorskog suda (ERS). Iz APPRRR-a su otkrili i da su od ulaska Hrvatske u Europsku uniju revizori EK i ERS-a bili u 30 revizorskih misija kojima su obuhvaćena različita područja, odnosno vrste potpora financirane iz fondova EU-a, a koje Agencija za plaćanja provodi. Iako iz APPRRR-a tvrde da nije točna informacija da je Hrvatska dobila sankciju od 10 posto već je, kako navode, “u tijeku proces utvrđivanja stvarno potrebnih izmjena u pojedinim dijelovima kontrola i s tim u vezi korekcija eventualnih nepravilnih isplata”, u nastavku odgovora indirektno se priznaje da je Europska unija najavila određene korekcije:

“Sukladno dosadašnjoj praksi te poduzetim korektivnim mjerama, dodatnim administrativnim kontrolama i kontrolama na terenu, nakon završetka cjelovitog postupka spomenute revizije očekujemo pozitivan odgovor Europske komisije tj. ne primjenu eventualnih financijskih ispravaka.”

Dakle, iz APPRRR-a priznaju da je Europska komisija najavila određene korekcije i da sada od Europske komisije očekuju odgovor na mjere koje je hrvatska strana poduzela nakon što je saznala da joj prijete sankcije. No takvih pozitivnih odgovora Europske komisije u prošlosti je bilo vrlo malo i gotovo pa da ne postoje primjeri u kojima je nakon prve odluke EK povukla mjeru o korekciji, a to znači da je najbolje čemu se Hrvatska može nadati korekcija od pet posto, što bi značilo oko 115 milijuna kuna.

Europska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, već je ranije izrazila nezadovoljstvo hrvatskim strateškim planom za poljoprivredu. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Postavlja se pitanje i može li Hrvatska nadoknaditi taj novac i kako će on biti vraćen u europsku blagajnu. Nacionalovi izvori tvrde da je procedura vrlo transparentna i da poljoprivrednici neće doći u poziciju da moraju vraćati dio novca koji su dobili za izravne potpore. Naime, procedura s fondovima za izravne potpore ide tako da prvo država članica isplati sredstva, pa se tek na kraju obračunskog razdoblja od Europske komisije zatraži isplata tih sredstava. Dakle, ako odluka o deset posto korekcije ostane na snazi, Hrvatska će prilikom sljedećeg zahtjeva dobiti manje sredstava nego što je bilo planirano pa će štetu morati nadoknaditi Ministarstvo financija, a to automatski znači i manjak u državnom proračunu što sigurno neće razveseliti ministra financija Zdravka Marića. Iz Agencije za plaćanja, pak, tvrde da Hrvatska u ovom slučaju nije iznimka i da se slične korekcije događaju i u ostalim državama članicama Europske unije:

“U svim zemljama članicama uvriježen je isti postupak, s obzirom na to da EK donosi propise, ali za njihovu implementaciju zadužena je država članica. Revizijske misije služe za ujednačavanje procesa kontrola zemalja članica i pronalaženja različitosti tumačenja EU propisa te se nakon revizorskih misija vrše promjene u dijelovima procedura kontrola i eventualne korekcije isplaćenih iznosa. Iskustva drugih zemalja identična su hrvatskom iskustvu revizija, odnosno sve zemlje članice dio isplata korigiraju nakon revizorskih misija, a sve u cilju zaštite proračuna EU-a.”

Iz APPRRR-a su napomenuli i da bi takav način penaliziranja država članica uskoro mogao biti odbačen jer, kako tvrde, Europska unija u budućem razdoblju radi veliki zaokret po pitanju kontrola potpora, i to zato što se takav način podjele novčanih sredstava poljoprivrednicima, odnosno princip uhvati i kazni poljoprivrednika, pokazao nedovoljno učinkovitim za postizanje ciljeva poljoprivrede, stresan je za poljoprivrednika te je zahtjevan za sve Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Zato novo programsko razdoblje poljoprivredne politike Europske unije od 2023. godine smanjuje klasične kontrole i cijeli proces trebao bi se bazirati na praćenju poljoprivredne aktivnosti i praćenju i poticanju provedbe kriterija za potpore i postizanja ciljeva poljoprivredne politike koje si je zadala pojedina država članica.

Kako će se u svemu tome snaći Hrvatska nije poznato, pogotovo jer je Europska komisija imala velike prigovore i na hrvatski nacrt Strateškog plana za poljoprivredu, ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Europske unije u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Zbog neugodne situacije u sve se umiješao i sam premijer Andrej Plenković, koji je od ministrice poljoprivrede Marije Vučković zatražio promjene na čelu tima zaduženog za izradu Strateškog plana, što je ona u kratkom roku i učinila te je umjesto državnog tajnika Zdravka Tušeka, prvi čovjek za izradu plana postao Tugomir Majdak, također državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Da Europska komisija nije bila potpuno zadovoljna nacrtom plana, potvrdili su sredinom siječnja i iz Ministarstva poljoprivrede, kada su pokušali umanjiti značaj tih zamjerki.

Ako se ostvare najave iz Europske komisije, takva kazna bila bi veliki udarac za hrvatsku poljoprivredu, i to u trenutku kada je ona pod velikim pritiskom zbog situacije u Ukrajini. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

U dokumentu na 83 stranice Europska komisija prvenstveno je zamjerila Hrvatskoj da nije dovoljno jasno stavila naglasak na ciljeve Unije za 2030. koji su navedeni u strategijama EU-a “Od polja do stola“ i strategiji o biološkoj raznolikosti, dijelovi EU-ova „Zelenog plana“, kao što je navedeno u preporukama Komisije izdanim u prosincu 2020. EK smatra da nisu dobro predstavljeni postizanje ekoloških i klimatskih ciljeva i prelazak na održivije prakse, prikazan je kontinuitet, a potrebno je povećanje tih ambicija, te da je potrebno obuhvatiti širi aspekt dobrobiti za ekosustav, a koji će tako postati temelj za produktivan i profitabilan poljoprivredni sektor. EK propituje i programiranje sektorskih intervencija samo za proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća, jer upravo te intervencije najviše pridonose poboljšanju pozicije poljoprivrednika u vrijednosnom lancu odnosno konkurentnosti prvenstveno malih poljoprivrednika, a traži se i pojašnjenje preventivnih aktivnosti kojima će Hrvatska osigurati da navodnjavanjem poljoprivrednih površina neće značajno negativno utjecati na podzemne vode, kao i da sagorijevanje biomase neće značajno negativno utjecati na zagađenje zraka.

Svi ti prigovori, kao i vrlo izvjesna kazna od 230 milijuna kuna na omotnicu za Izravna plaćanja, pokazuju da hrvatska poljoprivreda u europskim okvirima ima velikih problema i da vodeći ljudi Ministarstva teško pronalaze prava rješenja s kojima bi pomogli hrvatskim poljoprivrednicima da postanu konkurentni na europskom tržištu. Očito da je toga postao svjestan i premijer Plenković pa ne bi trebalo biti iznenađenje ako među onima koji će uskoro biti smijenjeni u rekonstrukciji Vlade, bude i ministrica poljoprivrede.