Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže.

“Sada kada su prosinački praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo ju nazvati i ‘godinom tobogana” u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Europi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima”, komentiraju iz te mreže.

‘Mutiranje’ terorizma

Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla.

“Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili ‘vuk samotnjak’ postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama”, ocjenjuju analitičari iz te mreže.

Kibernetički kriminal nastavlja ‘progoniti’

Posebice upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti ‘progoniti’ turističku industriju.

To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sustav plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji.

Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i zrakoplovnih kompanija mogu biti i ‘ranjivije’ na te napade.

“Kibernetički napadi na računala zrakoplovnih prijevoznika mogu biti i razorniji od napada 11. rujna i potpuno zaustaviti letove, a činjenica da su zrakoplovi sada opremljeni i Wi-Fi mrežama tijekom leta je istodobno i pogodnost i prijetnja. Stoga si turizam više ne može priuštiti da ima samo stručnjake za pravo i sigurnost, nego će ih trebati za više područja, pa i tzv. turističku policiju koja će se baviti raznim pitanjima prevara i sitnih krađa do terorizma i kontrole mase”, upozoravaju analitičari.

Ekonomski izazovi – potražnja i potrošnja srednje klase kao ‘srca’ turizma ovisi o kreditima

Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupnje srednje klase, koja ostaje “srce turizma”, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupnja će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija.

“U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara ‘noćnu moru’ trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na gospodarsku neizvjesnost i trebat će puno ‘precizniji’ marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja”, kažu s te mreže.

Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u financijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada burze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno.

Putnicima sve važnija dobra služba za korisnike

Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače zračni prijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.

“Glavna bolna točka putnicima je što plaćaju i naknade za minimalne usluge, poput primjerice hotela koji dodatno naplaćuju vodu ili internetske usluge. Dosljedna politika mnogih pružatelja turističkih usluga “naplaćujemo sve” stvorila je osjećaj kod mnogih da je ugostiteljska industrija više neprijateljska nego gostoljubiva”, zaključno poručuju iz Svjetske turističke mreže.