Šesnaest zastarjelih termoelektrana na ugljen u zemljama zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, a većinu zdravstvenih posljedica i troškova snose građani Europske unije – zaključak je izvještaja kojeg su objavile organizacije HEAL, Sandbag, CAN Europe, CEE Bankwatch i mreža Europe Beyond Coal, priopćila je u utorak Zelena akcija.

Tih 16 zastarjelih termoelektrana na ugljen nalaze se u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji, kažu u Zelenoj akciji.

Ističu da je Hrvatska jedna od najviše pogođenih od zagađenja, koja dolaze iz termoelektrana iz navedenih zamalja.

Nova analiza temeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske komisije i pokazuje da svake godine zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na području zapadnom Balkanu dovodi do 3900 preuranjenih smrti, 8500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i drugih kroničnih oboljenja. Posljedično, to u Europi prouzrokuje do 11,53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.

“Stare, neučinkovite i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane na području zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerojatne količine zagađujućih čestica u zrak. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u atmosferu količinu sumpor dioksida uporedivu s količinom emitiranom iz ukupno 250 termoelektrana u Europskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan”, ističu iz Zelena akcija.

Jedan od bitnijih rezultata istraživanja je da se zagađenje zraka iz tih termoelektrana ne zadržava unutar granica zemalja zapadnog Balkana, zbog čega Europska unija podnosi veći dio zdravstvenih posljedica.

“To podrazumijeva 2013 preuranjenih smrtnih slučajeva, ukupno 36.400 dana tijekom kojih su djeca trpjela simptome astme, procijenjenih 1418 bolničkih prijema i preko 600.000 izgubljenih radnih dana”, zaključuje se u izvješću.

“Zagađenje zraka ne poznaje granice te ono u Europi i dalje predstavlja nevidljivog ubojicu. Ovo dodatno ugrožava već lošu kvalitetu zraka u zemljama članicama EU, što posebno otežava napore zemalja koje graniče sa zapadnim Balkanom da ispune europske standarde kvalitete zraka”, naglašava Vlatka Matković Puljić, viša savjetnica za zdravlje i energetiku u organizaciji HEAL i glavna autorica Izvještaja.

ističe kako zemlje članice EU također podnose veći dio zdravstvenih troškova i to do 5,89 milijardi eura, te da je teret zagađenja zraka iz termoelektrana kojeg podnose zemlje zapadnog Balkana procijenjen na 3,64 milijardi eura godišnje.

“Krajnje je vrijeme da donositelji odluka u EU podrže napore za zaštitu zraka i dekarbonizaciju energetskih sektora u Jugoistočnoj Europi”, poručuje Matković Puljić.

Sporazum o Energetskoj zajednici (Energy Community Treaty), čijom primjenom se još od 2005. integriraju energetska tržišta EU i njenih susjeda, predvidio je rok do 2018. za usklađivanje članica sa zapadnog Balkana.

“Termoelektrane na ugljen i ostala fosilna goriva nisu samo zdravstveni rizik, već i financijsko i ekološko opterećenje za građane. Umjesto trošenja sredstava na već zastarjele tehnologije za proizvodnju energije, zemlje zapadnog Balkana trebaju se okrenuti budućnosti, iskoristiti potencijale i ulagati u razvoj obnovljivih izvora energije, sunca i vjetra”, poručio je voditelj klimatskog programa Zelene akcije Luka Tomac.

Ističe da se, nažalost, uspostava zdravijih energetskih sustava, realizacija neophodnih investicija i dodatnog opremanja energetskih postrojenja u zemljama zapadnog Balkana – ili odgođa ili jednostavno ignorira.

“Potrebna nam je hitna akcija kako bi u isto vrijeme smaljili direktne troškove korištenja ugljena, pridonijeli globalnim naporima te izbjegli štetne posljedice klimatskih promjena. To u zemljama zapadnog Balkana podrazumijeva ostavljanje preostalih količina ugljena pod zemljom”, zaključuje Tomac.