Ova iznimno složena operacija pretovara LNG-a izravno iz FSRU broda u kamionske cisterne, tzv. ‘ship to truck reload’ operacija, uvrstila je tako hrvatski terminal na listu jedinstvenih takvih terminala u svijetu

Početkom srpnja ove godine LNG terminal na otoku Krku, kojim upravlja tvrtka LNG Hrvatska, uspješno je obavio jubilarnu 200. operaciju pretovara ukapljenog prirodnog plina sa FSRU broda (brod za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina) u kamion- cisternu za prijevoz LNG-a. Jubilarna 200. operacija obavljena je tako samo 15 mjeseci nakon što je početkom travnja prošle godine po prvi puta LNG pretovaren sa FSRU broda na kamion-cisternu, što znači da je u prosjeku svakih 2,2 dana po jedan kamion stizao na pretovar u Omišalj. Nova je mogućnost transporta LNG-a u startu naišla na odličan odaziv kupaca, jer je u prvih10 dana pružanja usluge čak 10 kamiona stiglo na preuzimanje LNG-a, a svi slotovi (rezervirani termini za prihvat i punjenje cisterni) u travnju kao i u narednih 3 mjeseca bili su rasprodani. Jednak interes nastavio se i do danas uz malu iznimku zimskih mjeseci 2022 godine kada zbog velike cijene LNG-a interes je bio manji. Ova iznimno složena operacija pretovara LNG-a izravno iz FSRU broda u kamionske cisterne, tzv. ‘ship to truck reload’ operacija, uvrstila je tako hrvatski terminal na listu jedinstvenih takvih terminala u svijetu koji pružaju uslugu ovakve vrste, ali je i pokazala da interes kupaca za ovakvom uslugom i te kako postoji.

„Zbog velikog interesa korisnika Terminal će nastaviti pružati uslugu ponovnog pretovara LNG-a u kamione-cisterne“, potvrdio nam je direktor tvrtke LNG Hrvatska Ivan Fugaš. Cilj pružanja ove usluge, kaže Fugaš, bio je omogućiti prijevoz odnosno distribuciju LNG-a osim morskim i cestovnim putem, ali i praćenje interesa kupaca, odnosno potrebe tržišta za distribucijom LNG-a, budući da je tvrtka LNG Hrvatska krenula s razvojem projekta izgradnje distributivne (bunker) stanice za LNG kojom se planira distribuirati LNG cestovnim, željezničkim i morskim putem. Naime, operator terminala pažljivo prati interes kupaca i dinamiku prodaje slotova, jer ti podaci daju dragocjene informacije koje se koriste za planiranje projekta izgradnje bunkering stanice kao podprojekta LNG terminala na Krku. Ovisno o interesu kupaca za uslugu pretovara LNG-a u cisterne LNG Hrvatska kao voditelj projekta izgradnje bunkering stanice procijenit će koliki kapacitet buduće stanice treba planirati kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, a posredno će se donijeti odluka i o visini investicije, što je temelj za osiguravanje izvora financiranja za realizaciju projekta.

‘Sama činjenica da pretovareni LNG osim u Hrvatskoj završi u zemljama poput Italije i Mađarske dovoljno govori o uspješnosti same usluge’, rekao je Ivan Fugaš za MegaWatt

A interesa kupaca doista ne manjka. „Trenutno možemo biti dosta zadovoljni viđenim s obzirom na to da je interes za navedenu uslugu dosta velik pa smo tako do sada LNG pretovarili na više od 220 kamiona za prijevoz LNG odnosno pretovarili smo malo više od 8.700 prostornih metara LNG-a. Gledano s pozicije nekoga tko upravlja klasičnom bunkering stanicom za LNG ta brojka i nije velika ali ako uzmete da naš terminal nije klasična distributivna ili bunkering stanica, njegov položaj,način rada te činjenicu da je u komercijalnom radu tek nešto više od dvije i pol godine odnosno da se navedenom uslugom korisnici terminala mogu koristiti manje od godinu i pol mislim da smo odradili odličan posao te uvelike pridonijeli razvoju plinskog tržišta ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe“, kazao je Ivan Fugaš. On kaže da u ovom trenutku uslugu pretovara LNG-a u kamione-cisterne koriste dva korisnika Terminala koji rezerviraju sve ponuđene slotove. „Sama činjenica da pretovareni LNG osim u Hrvatskoj završi u zemljama poput Italije i Mađarske dovoljno govori o uspješnosti same usluge. Naravno valja spomenuti da se pružanje navedene usluge odvija u strogo kontroliranim uvjetima, poštivajući sve najveće standarde zaštite ljudi i okoliša kao i LNG industrije“, podsjeća Fugaš.

Nismo uspjeli saznati koje su dvije tvrtke za sada zakupci termina za pretovar LNG-a u cisterne, no poznato je jedino da tako pretovareni LNG završava kod krajnjih kupaca na benzinskim postajama u Hrvatskoj, Italiji i Mađarskoj koje nude uslugu opskrbe teških cestovnih vozila LNG-om kao alternativnim gorivom. U ovom je trenutku broj benzinskih postaja u Hrvatskoj koje nude mogućnost opskrbe cestovnih vozila LNG-om još uvijek vrlo mala i svodi se na tek dvije ili tri postaje, no u tvrtki LNG Hrvatska se nadaju da će upravo usluga pretovara LNG-a u kamione –cisterne koju nude potaknuti snažnije korištenje LNG-a kao pogonskog goriva i u Hrvatskoj, pogotovo u situaciji drastičnog rasta cijena dizel goriva na tržištu i nestailnosti opskrbe naftnim derivatima.

‘Mislim da smo odradili odličan posao te uvelike pridonijeli razvoju plinskog tržišta ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijeli Europe’, kazao je Ivan Fugaš. FOTO: LNG Hrvatska

A obzirom na obaveze koje je Hrvatska kao članica EU preuzela trenutak kada će i cestovna vozila moći napuniti svoje tankove LNG-om nije daleko. Naime, prihvaćanje ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao pogonskog goriva za transportna vozila, građevinsku i tešku mehanizaciju i brodove pa i željezničke lokomotive već je nekoliko godina prevladavajući trend u svijetu i u Europi na koji u idućim desetljećima treba ozbiljno računati ne samo zbog negativnih posljedica emisije velikih količina stakleničkih plinova u atmosferu, već i zbog činjenice da globalna ovisnost o nafti kao najvažnijem pogonskom gorivu svjetskog gospodarstva dugoročno ne može biti održiva. Potencijal korištenja LNG-a, odnosno ukapljenog prirodnog plina kao pogonskog goriva za cestovna vozila i plovila kao i za industrijske potrebe te pružanja toplinske energije za mjesta bez mogućnosti opskrbe plinovodnom mrežom, unatrag nešto više od četiri godine prestao je biti tek dobra volja pojedinih tvrtki ili transportnih kompanija i prerastao je u obavezu svih zemalja članica EU. Izglasavanjem Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 22. listopada 2014., kojom se regulira uspostava infrastrukture za korištenje alternativnih goriva, članice Unije prihvatile su obavezu implementacije odredbi Direktive u svoje nacionalne zakonske okvire, a korištenje alternativnih goriva prihvaćeno je od strane svih zemalja članica EU-a i kao jedan od ključnih temelja za razvoj Trans-Europske Transportne Mreže (Trans-European Transport Network TEN-T) čiji će sastavni dio biti i Hrvatska. Projicirana potražnja za LNG-om kao pogonskim gorivom odnosi se na pomorski promet, ali i na cestovni i riječni promet na osnovnim koridorima TEN-T mreže Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Stoga je za vjerovati da nije daleko dan kada ćemo i na hrvatskim cestama u znatno većem broju negoli do sada viđati teške kamione, građevinsku mehanizaciju i željeznicu pogonjene LNG-om kao alternativnim gorivom koje će nam osigurati ekološki prihvatljiviju budućnost.