Teolog Dalibor Milas kaže da ga nije toliko iznenadila poruka njemačkih biskupa, koliko njezin intenzitet. “Njemačku konferenciju biskupa čine 63 katolička biskupa i nadbiskupa i oni su po pitanju društvenih tema podijeljeni i ne bježe od rasprave, ali kad je riječ o politici i ekstremizmu, onda su jasni i jednoglasni. Nije me iznenadila načelna izjava koja govori o otvorenosti kršćanstva, nego ofenziva protiv AfD-a. To čak napušta gabarite germanske pristojnosti.”

Na pitanje što bi iz toga trebali iščitati vjernici, rekao je: “To što rade Nijemci, to je zadaća cijele katoličke crkve. Etnički nacionalizam je nespojiv s kršćanskim poimanjem boga i kršćanstva. Nemoguće je raditi u crkvi i zalagati se za protjerivanje ljudi. Izjava biskupa je posljedica zabrinutosti ljudi zbog porasta rasizma i pouplarnosti populističkih desničarskih stranaka.”

Komentirajući koliko će to vjernici ozbiljno shvatiti, Milas je rekao da je Njemačka starije i pluralnije društvo, a i katolička crkva u toj zemlji se suočava s velikim brojem ljudi koji napuštaju crkvu zbog retrogranih stavova.

“Njemački biskupi nemaju više što izgubiti. Pokazali su se kao predstavnici crkve koja je proročka, otvorena, koja se bori za sve ljude na margini. U središtu kršćanskog nauka je nepovredivo dostojanstvo svih ljudi kao Božje djece i to se u Njemačkoj jasno da iščitati.”

Dodaje za N1 da je ovaj potez njemačkih biskupa “slika crkve koju zagovara i papa Franjo i katolički dokumenti”. “Nadbiskup Hranić prije nekoliko mjeseci rekao je nešto pohvalno što je prošlo ispod radara – naglasio je da naturalizirani Hrvat i etnički Hrvat imaju ista prava u Hrvatskoj. To je fantastično. Prednost Hrvatske je ta što ona srećom nema toliki problem s desnicom kao što trenutno imaju Njemačka, Francuska, Austrija, gdje su te stranke toksične, a na kompleksna pitanja nude površne odgovore. Ovo je sjano vrijeme za populizam. U Hrvatskoj su radikalni desničari bitni kao bijela bojica, ali sigurno ćemo biti suočeni sa šovinizmom i tih marginalnih političara koji se pozivaju na kršćanstvo, a istovremeno sabotiraju katolički nauk.”

Na pitanje nije li nespojivo zalagati se za zaštitu nacije i identita od drugih, rekao je: “Sigurno. Stvar je ta da je Hrvatska mlado društvo koje stasava i tek se treba osloboditi straha od onih koji su drugačiji ili odudaraju od stereotipa. Pitanje je hoće li se naši domaći pastiri očitovati ovako hrabro kao oni u Njemačkoj.”

Na koncu se osvrnuo na papu Franju i rekao da je njegova veličina u tome što je uspio otvoriti prostor onima koji drugačije misle. Crkvu je, kaže, uspio pretvoriti u mjesto inkluzivnijeg prostora i razmjene mišljenja, no velike stvari koje je napravio, vidjet ćemo uistinu tek nakon 20 do 30 godina.