TEMPIRANA BOMBA Putinova ‘flota iz sjene’ zaobilazi sankcije i prijeti ekološkom katastofom

Autor:

Tanker iz sjene

Martin Witte / Alamy / Alamy / Profimedia

Jednog prohladnog proljetnog jutra u ožujku britanska je Obalna straža zapazila nešto neobično stotinjak kilometara od obale Škotske – tamnu mrlju koja se proteže 23 kilometara u sjeverni Atlantik.

Prema internoj analizi Obalne straže Ujedinjenog Kraljevstva, koja se temelji na satelitskim snimkama, vjerojatan razlog postojanja tamne mrlje je Innova, tanker veličine Eiffelova tornja u Parizu, koji je prevozio milijun barela sankcionirane nafte iz Rusije prema rafineriji u Indiji.

Zastarjeli i loše održavani tankeri

Tako započinje tekst portala Politico, čiji su novinari imali uvid u analizu britanske Obalne straže. U članku se obrađuje “flota iz sjene“, koja prevozi sankcioniranu rusku naftu i Moskvi omogućuje da nastavi izvoziti rusko “crno zlato“ na koje su Europska unija i G7 uveli sankcije.

Innova je samo jedan od stotina tankera u svjetskoj “floti iz sjene“, skupini često zastarjelih, loše održavanih brodova koji plove unatoč zapadnim sankcijama i nanose štetu okolišu, bez posljedica, ističe Politico.

‘Značajna opasnost’ za okoliš

Zajednička istraga Politica i neprofitne novinarske skupine SourceMaterial otkrila je najmanje devet slučajeva tajnih brodova “flote iz sjene“ koji su iza sebe ostavljaju izlijevanja u svjetskim vodama od 2021. godine. Za to su koristili i satelitske snimke nevladine organizacije SkyTruth uparene s podacima o brodovima tvrtke za analizu tržišta Lloyda, kao i popis robne platforme Kpler.

Švedska ministrica vanjskih poslova Maria Malmer Stenergard rekla je za Politico da ti brodovi predstavljaju “značajnu opasnost” za morski okoliš.

“Incidenti to ilustriraju”, kazala je.

I stručnjaci vjeruju kako je samo pitanje trenutka kada će neki od tih brodova doživjeti katastrofu s velikim ekološkim i ekonomskim posljedicama.

“Izlijevanja nafte i rizik od mrlja su užasni”, rekao je za Politico Isaac Levi, voditelj Europa-Rusija i stručnjak za “flotu u sjeni“ pri Centru za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).

“Osim šteta za okoliš, od koje će neke biti nepovratne, to ima i ogroman utjecaj na obalne države koje moraju snositi troškove čišćenja“, dodao je.

“To je tempirana bomba“, ocijenio je Levi.

Neosigurana plovila

Radi se o problemu koji se samo pogoršao nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu. Naime, dok je Moskva pod zapadnim sankcijama, sve veći broj tankera prevozi nedopuštenu robu – i potencijalno uništava okoliš – diljem svijeta.

Ne samo da su ta plovila loša i neregulirana, nego su često i neosigurana, što znači da bi ih vlasti, u slučaju curenja ili ozbiljnijeg izlijevanja, teško mogle pozvati na odgovornost.

Moskva zaobišla sankcije ‘kreativnim rješenjima’

Situacija predstavlja pravu globalnu dilemu: kako demokratske zemlje mogu smanjiti prihode Moskve, a pritom izbjeći katastrofalne posljedice?

Kada je Zapad prvi put uveo sankcije za rusku naftu 2022. godine, cilj je bio oduzeti slamku spasa Kremlju, kojem prihodi od izvoza nafte i plina čine gotovo polovicu proračuna.

No, gotovo dvije godine kasnije, mjere – koje uključuju opću zabranu uvoza u EU i ograničenje cijene nafte koje je nametnuo G7 – uglavnom nisu uspjele.

Moskva je, naime, pronašla kreativna rješenja. Promijenila je oznake svojoj sirovoj nafti kako bi se prikrilo njeno porijeklo te je organizirala stalno rastuću flotu od preko 600 plovila, s vlasništvom koje često prikrivaju lažne tvrtke.

Tako je Rusija uspjela izbjeći gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu koju joj je postavio G7. Sličnu taktiku, inače, koriste i Iran i Venezuela.

‘Flota iz sjene’ prevezla naftu u vrijednosti 80 milijardi eura

Prema podacima CREA-e, oko 80 posto ruske sirove nafte transportirano je brodovima izvan kontrole Zapada. U međuvremenu, broj brodova “flote u sjeni” više se nego utrostručio od 2022. godine.

A novac je nastavio pritjecati u rusku ratnu blagajnu. Prema podacima koje je analizirala CREA, “flota iz sjene“ prevezla je do rujna sirove nafte u vrijednosti od 80 milijardi eura, otkako je G7 prije dvije godine uveo ograničenje cijena.

Ozbiljnija nesreća paralizirala bi brodski promet

U isto vrijeme, flota sve veću ekološku opasnost. Tako su Politico i SourceMaterial identificirali ispuštanja posvuda – od Tajlanda do Vijetnama i od Italije do Meksika, a sva su povezana s “flotom u sjeni”.

Tankeri su također prolazili kroz prometne brodske koridore, poput Crvenog mora i Panamskog kanala, što znači da bi svaka ozbiljna nesreća mogla prekinuti međunarodne trgovačke rute.

Budući da četiri petine ovih plovila nemaju vjerodostojno osiguranje, prema podacima s Lloydove liste, često izmiču međunarodnom nadzoru i propisima. Taj se rizik samo povećava kada tankeri isključe svoje transpondere ili šalju lažne lokacije, koristeći takozvane metode lažiranja.

Rizik uzrokovan flotom u sjeni je globalan: analiza ruta “flote u sjeni“ pokazuje da su brodovi putovali duž zapadne obale SAD-a, prolazili Sredozemnim morem i La Mancheom te uz obalu Kine. I to samo kad su im transponderi radili.

Posebno ugrožena Europa

Problem je posebno akutan u Europi, gdje je “tamna flota nesreća koja čeka da se dogodi”, poručila je Michelle Wiese Bockmann, analitičarka iz Lloyda.

Naime, mnogi neregulirani brodovi prolaze kroz vode EU nakon što napuste ruske baltičke i sibirske luke.

Satelitske slike pokazuju da se male nesreće već događaju diljem svijeta, a da ih vlasti uglavnom ne primjećuju.

Nisu sigurni je li mrlja u blizini Škotske doista nafta

Primjer za to je Innova. Dana 12. ožujka, šest dana nakon isplovljavanja iz luke Murmansk na sjeverozapadu Rusije, sateliti su snimili dugu crnu mrlju na površini mora.

Satelitske snimke ne mogu utvrditi je li mrlja definitivno nafta. Ali, prema Alexandrosu Glykasu, pomorskom inženjeru i izvršnom direktoru tvrtke za usluge brodarstva DYNAMARINe, takve mrlje često nastaju uslijed ispuštanja naplavina, mješavine uljane vode koja nastaje tijekom rada broda. Činjenica da se tvar može vidjeti iz svemira također snažno ukazuje na prisutnost nafte, ističe Politico.

KRŠENJE SANKCIJA U Rusiju se nakon početka rata slilo 2,3 milijardi dolara. Istraga otkrila kako ‘toksične valute’ stižu u Moskvu

Ipak, Ujedinjeno Kraljevstvo nije poslalo brod da dodatno istraži mrlju.

Glasnogovornik Agencije za pomorsku i obalnu stražu rekao je da nije pronašao “dovoljno dokaza o kršenju propisa”, iako postoji zahtjev da se istraže vidljive mrlje kada je to razumno moguće, čak i uz fizički pregled ako brod pristane u luci, zaključuje Politico.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.