Trend zatopljenja se nastavlja pa je veljača 2024. bila globalno najtoplija zabilježena, a globalne temperature morske površine bile su rekordno visoke.

Protekla veljača je za 0,81 Celzijevih stupnjeva toplija od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina i 1,77°C toplija od procjene prosjeka veljače u drugoj polovici 19. stoljeća, koju meteorolozi uzimaju kao predindustrijsko razdoblje za usporedbu kretanja zatopljenja, priopćio je Copernicus (Kopernik), sastavni dio svemirskog programa Europske unije zadužen za planet i njegov okoliš.

Međutim, ističe Copernicus, kada se veljača 2024. promatra samo za Europu, temperature zraka su veće čak za 3,30°C od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina (točnije, 1991.- 2020.).

Ovo je deveti mjesec za redom koji je bio najtopliji zabilježen za taj mjesec u godini na svjetskoj razini, navodi se.

Vakula: ‘Moram upozoriti na ono što nas čeka u ožujku!’

“Koliko god ovo izgledalo izvanredno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema. Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi pa, osim ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, objasnio je Carlo Buontempo direktor Copernicusa za klimatske promjene.

Prosječna globalna temperatura površine mora u veljači 2024. iznosila je 21,06 Celzijevih stupnjeva i najviša je u bilo kojem mjesecu u evidenciji podataka, čak i od one iz kolovoza 2023. – za 0,08°C.

Za razliku od globalne, europska zimska temperatura – prosječna temperatura za mjesece prosinac, siječanj i veljača zajedno – imala je i toplijih presedana. Ovo je bila druga najtoplija zabilježena zima nakon one 2019./2020., s 1,44 °C iznad prosjeka za posljednjih trideset godina.

Zbog klimatskih promjena umrijet će milijuni već u sljedećem desetljeću

Veljača 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja uzrokovale su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka.

Opseg arktičkog morskog leda bio je 2 posto niži od prosjeka, i premda je posljednjih godina znao biti i do 6 posto niži, on je znatno ispod vrijednosti zabilježenih tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, napominju iz Copernicusa.