Marcel Bačić, likovni umjetnik i teoretičar te predsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda, objavio je knjigu ‘Prostor interpretacije’. Za Nacional govori o zamkama današnjeg bolonjskog sustava obrazovanja, zašto smatra da živimo u društvu izvan ljepote i ravnoteže te zašto je smanjen broj umjetnički educirane publike
Marcel Bačić, likovni umjetnik i istaknuti teoretičar, nedavno je objavio novu knjigu „Prostor interpretacije“, s programatskim podnaslovom „Od umjetničkog djela bez umjetnika do umjetnika bez umjetničkog djela“. Bačić se uz likovnu umjetnost, ali i filozofiju i književnost, intenzivno bavi muzikom pa je tako ovogodišnju, 190. godišnjicu Hrvatskoga glazbenog zavoda, dočekao kao njegov devetnaesti predsjednik.
Marcel Bačić diplomirao je 1971. grafiku na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Marijana Detonija, uz mentore-profesore Dalibora Paraća i Ferdinanda Kulmera. Uz Akademiju, studirao je filozofiju i povijest umjetnosti. Završio je Srednju muzičku školu, učio violinu od svog oca Vilka Bačića i prof. Milana Tarbuka i mnogo je svirao u amaterskim gudačkim kvartetima. Umirovljeni je redovni profesor ALU u Zagrebu, ali i danas tamo predaje šest kolegija. Kolegije iz područja teorije umjetnosti na redovitom i poslijediplomskom studiju vodio je na Filozofskom, Arhitektonskom i Učiteljskom fakultetu te na Muzičkoj i Dramskoj akademiji. Dugogodišnji je koncertni majstor Društvenog orkestra HGZ-a, a neko vrijeme bio je njegov umjetnički voditelj i dirigent. Osim šest samostalnih i brojnih skupnih izložbi, likovno je opremio stotinjak časopisa i knjiga. Uz brojne znanstvene radove, studije, eseje, javna predavanja i radijske emisije te prijevode, napisao je i priredio desetak knjiga, priručnika i knjižica o likovnoj umjetnosti, srednjem vijeku, apstrakciji, likovnom čitanju muzike i muzičko-likovnim problemima interpretacije djela…
Komentari