Tehnički muzej Nikola Tesla završava dvogodišnji projekt “Teslino novo ruho – Muzej znanosti i tehnike za 21. stoljeće”, koji će omogućiti da ta u Hrvatskoj jedinstvena ustanova posvećena znanosti i tehnologiji ponudi nove interaktivne i multimedijske sadržaje, primjerene novom tisućljeću.

Na prezentaciji projekta, održanoj u ponedjeljak, rečeno je kako je zasad završila prva faza, izrađena je projektna dokumentacija s kojom će se prijavljivati na europske i druge fondove.

Ravnateljica Muzeja i voditeljica projekta Markita Franulić rekla je da se projekt procjenjuje na oko 10 milijuna eura, što je iznos potreban s obzirom na to da se planira uvesti dosta interaktivnih elemenata, multimedija, izradu maketa, obnovu dijela zgrade.

Dodala je da je teško procijeniti kada bi se projekt mogao realizirati, sve ovisi o tome kako će proći na natječajima, no od dobivanja sredstava do realizacije bila bi u roku od dvije do tri godine.

Dvogodišnji projekt je sufinancirala EU bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Njegova ukupna vrijednost je 3,2 milijuna kuna, a u obliku bespovratne potpore  dodijeljeno mu je 2,57 milijuna. S nešto više od 644 tisuće kuna u financiranju sudjeluje Tehnički muzej.

U ime partnera projekta, Grada Zagreba i zagrebačkog  Gradskog ureda za kulturu Veljko Mihalić je rekao da je najvažnije što će taj muzej, “perjanica zagrebačke kulture”, svojom ponudom obogatiti ne samo svoju ponudu, nego će imati rezultate i na razini cijeloga grada.

Pročelnica Gradskog ureda za programe i projekte Europske unije Mirjana Zubak, ocijenila je da je taj projekt dobar početak onoga što muzej tek čeka u traženju sredstava, istaknuvši da on, kao prepoznatljivo mjesto u Gradu Zagrebu, ima i potencijal za razvoj gospodarstva, turizma i svega što to sa sobom nosi.

Novi postav: velikani hrvatske znanosti važni za cijeli svijet

Projektom je predviđeno da novi  stalni postav ima četiri glavna djela, počevši od “Znanost i tehnologija s ljudskim licem”, u kojemu su individualni doprinosi hrvatskih znanstvenika postavljeni u širi europski i svjetski kontekst.

U tom će se dijelu predstaviti 14 velikana znanosti i tehnologije, od srednjeg vijeka do 20. stoljeća, od Hermana Dalmatina, Fausta Vrančića, Markantuna de Dominisa i Marina Getaldića preko Ivana Lupisa Vukića, Davida Schwarza, Eduarda Slavoljuba Penkale i Franje Hanamana te nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga do Ruđera Boškovića i Nikole Tesle.

Ravnateljica ističe kako je glavna interpretacijska poruka stalnog postava da je Hrvatska, mala europska zemlja, iznjedrila velikane koji su dali značajne doprinose razvoju europske i svjetske tehnike i znanosti. “Predstavljamo sve velikane koji su u svoje vrijeme bili revolucionrani i inovativni, ali njihovo djelo živi i danas kada koristimo njihove izume”, istaknula je.

Izložbena cjelina Komunikacija bit će predstavljena kroz komunikacijsku tehnologiju iz zbirki Muzeja, uz interpretaciju izuma, predmeta i koncepata od iznimne važnosti u povijesti i suvremenosti, a kroz partnerstvo sa Savezom inovatora Hrvatske i drugima organizirat će se redovite izložbe i prezentacije aktualnih inovacija i izuma kako bi se pokazao kontinuitet njihove misli i rada.

Zanimljiv je i dio “Retro/IT – Igrajmo stare računalne igre!”, kao mjesto sjećanja i okupljanja zaljubljenika u stare računalne igre, na kojemu će se predstaviti  eksponati iz muzejske zbirke s pomoću kojih će posjetitelji moći istraživati njihove tehnološke, dizajnerske, ali i zabavne elemente.

Muzej tim projektom planira uvesti i prostor za edukacije, suvenirnicu, kafić, info pult, garderobu, bit će prilagođen osobama s invaliditetom – predviđeno je uvođenje lifta, legende će biti i na Brailleovom pismu, a uvest će se i standard Obiteljski prijatelj, koji znači i uređenje prostora za dojenje te prostor za hranjenje djece.

Projekt su u Tehničkom muzeju predstavili još arhitekti, projektanti i dizajneri – o muzeju kao zaštićenom kulturnom dobru govorila je Azra Suljić,  projektni zadatak i njegovu realizaciju kroz izradu projektne dokumentacije za obnovu hale ‘B’ i dvorišnog paviljona te ulaznog prostora u halu ‘A’ predstavio je Zdravko Krasić, a o konceptu i sadržaju novog izložbenog postava govorila je Dora Bilić.