Zašto je Hrvatska na začelju EU-a prema nizu parametara, što mu smeta kao poduzetniku, kako ocjenjuje Vladu Andreja Plenkovića u eksluzivnom intervjuu za N1 televiziju govorio je vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi.
Kako komentirate cijelu situaciju oko Uljanika? Je li Uljanik zreo za stečaj?
“Po informacijama koje dobivamo, kompanija je zrela za stečaj. Kapital Uljanika je odavno konzumiran, pojeden, novčani tijek je negativan i postojeći vlasnici, koliko se vidi, nemaju afinitet ili nemaju spremnost dokapitalizirati Uljanik. Zakonski su se stekli svi uvjeti ptorebni za stečaj i sigurno da je to jedna loša vijest prije svega za zaspolenike, a isto tako za sve poslovne partnere, za lokalnu zajednicu i Hrvatsku u cijelosti.”
Stečaj ne mora nužno biti kraj, no kod nas je često bilo upravo tako. Treba li se bojati stečaja?
“Svjedoci smo povijesti slavne korčalnske brodogradnje, Inkobrod koji je završio u stečaju. Onda je na postojećoj infrastrukturi nizozemski ulagač iznajmio postrojenja, zaposlio dio ljudi i nastavio s proizvodnjom i na neki način održao barem jedan dio gospodarske aktivnosti. Stečaj ne mora biti tragedija, ali sigurno da stvari tijekom i poslije stečaja neće biti iste onima prije. Postoje pozitivni primjer, uzmimo Pevec. No dosadašnja praksa da se ubacuje bez kriterija novac poreznih obveznika je neprihvatljiva i mislim da ova situacija zove na alarm da jednom ovakvoj praksi mora doći kraj.”
Dolaze svakakvi prijedlozi, bivši ministar financija Slavko Linić rekao je da bi u priču trebali ući mirovinski fondovi.
“Mirovinskim fondovima upravljaju profesionalna društva i ljudi koji sjede u upravama tih društava. Oni novac ulažu tamo gdje će se oploditi i garantirati građanima i našem društvu i državi sigurne mirovine. Bilo koji prijedlog da zbog toga jer netko ima novca treba nekoga spašavati… Kapitala ima kao pjeska u pustinji, ali ide tamo gdje će se oploditi i gdje će biti siguran. Preporučiti da mirovinski fondovi ulažu u brodogradilišta, ne znam koja je logika.”
Vidite li dodirne točke između Uljanika i Agrokora?
“Djelomično. Definitivno možemo govoriti o krizi korporativnog upravljanja. Postoji odgovornost uprave i nadzornog odmora, postoji i odgovornost vlasnika, vlasnika koji je dužan imenovati kvalificiran nadzorni odbor, koji onda odabire kvalificiranu upravu. Vlasništvo obvezuje.”
Vidite li odgovornost države?
“Država ima dvostruku odgovornost – kao jedan od vlasnika i kao netko tko je javnim sredstvima pomagao, subvencionirao brodogradnju i konkretna brodogradilišta. Ne možete uprijeti prstom u jednu vladu, problem nije od jučer. Stvarala se percepcija da je riječ o izuzetno uspješnom brodogradilištu, da se upravlja kvalitetno… Nažalost, realnost je bitno drugačija.”