Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica, u utorak je komentirao uspjeh tvrtke koja ni u koronakrizi ne bilježi gubitke, ali i općenito situaciju u gospodarstvu.

“Ovaj rezultat zahvaljujemo transformaciji u vrijeme kad nam je najbolje išlo. Pobornik sam da stvari treba mijenjati onda kad vam najbolje ide. U teškim je vremenima teško raditi radikalne poteze i promjene. Mi smo kompaniju kroz godine transformirali puno, unutarnje procese i organizaciju, sve nam se to vratilo u godini koja je bila teška, ali za nas uspješna”, dodao je.

“Koronakriza nije gotova”

Govoreći o covid krizi rekao je da ne smatra da je sve gotovo:

“Osobno jako upozoravam da smo trenutno u novom valu, izuzetno zahtjevnom i opasnom. Imamo povećanje broja zaraženih i hospitaliziranih. Ne smatram da je stvar gotova, smatram da nas očekuje teška kasna jesen i zima, vrlo izazovna. Apeliram na djelatnike da vode računa o zaštiti. Nije vrijeme za opuštanje, nego za socijalnu distancu, maske, preporučam i cijepljenje. Ali neovisno o cjepivu, distancu treba držati, kao i maske. Nitko neće misliti na nas, moramo sami misliti na sebe.”

Na pitanje smatra li da je Vlada učinila sve i kako uopće vidi njihovo upravljanje koronakrizom, Emil Tedeschi je rekao:

“Trude se balansirati između kolektivnog zadovoljstva, prokluzivnosti gospodarstva, šanse gospodarstvenicima da rade. S druge strane najlakše je uprijeti prstom u Vladu, a ne preispitivati odgovornost pojedinaca. Kao društvo nismo dovoljno zreli, moramo pokazati odgovornost prema sebi i bližnjima. Često smo svjedoci bespotrebnog prepucavanja bez stvarne samosvijesti da je situacija zahtjevna i da moramo staviti opći interes ispred interesa pojedinca.

Brigom za ljude i zajednicu i one koji su direktno uložili novac u sustav možete održati balans pa je danas Atlantic grupa zdravija, vrednija nego što je bila prije 5 ili 10 godina. Isto se može postići na nivou države.”

Tedeschi kaže da je Vlada na početku covid krize svašta pokušala te da je sam pohvalio niz mjera i reakciju, no s druge strane teret krize nisu svi jednako osjetili.

“Sigurno sektori koji nisu mogli raditi, osjetili su se dodatno ugroženi. Ne zamjeram nikome tko je javno iskazivao nezadovoljstvo. S druge strane činjenica je da riječ poduzetnik podrazumijeva biti poduzetan i nije se lako preorijentirati i promijeniti poslovni model, no poduzetništvo podrazumijeva samopomoć. Vlada je radila puno, sigurno je pritom griješila, ali i poduzetnici mogu napraviti puno više za vlastiti poslovni model koliko god teško bilo.”

“Na pomolu smo još ozbiljnije krize”

Ističe da ne smatra da smo izašli iz krize, već da smo na pomolu ozbiljnije krize kao 2007. No, dobraje stvar što su tvrtke otpornije na krizu, dodaje:

“Hrvatsko gospodarstvo i tvrtke, one dobre, još su otpornije na krizu. Hrvatska danas kao rijetko koja zemlja ima dva jednoroga, dva startupa koji vrijede više od milijarde dolara, Infobip i Rimac. U tom smislu hrvatsko gospodarstvo uz tradicionalne industrije poput Končara, Tesle, AD Plastika, stoji bolje danas nego prije 15 godina. Postoji čitav niz poduzetnika koji nemaju akumulaciju prethodnih godina, koji su izloženi. Možemo očekivati veći mortalitet firmi u ovoj krizi, ali i veći broj startupova.”

Također je dodao:

“Često sam naglašavao potrebu da privatni sektor mora napraviti sve da se transformira, a ne samo imati ispruženu ruku prema Markovom trgu u nadi da će doći pomoć od Vlade. Vlada mora transformirati veliki javni sektor.”

Govoreći o vlastitim očekivanjima i budućnosti Tedeschi je zaključio:

“Od države očekujemo ista pravila za sve. Mislim da smo prepoznati po dijalogu, otvorenosti, direktnosti. Adaptirat ćemo se onome što se donese na globalnom nivou. Ako to znači i manji profit, ne gledam to negativno, spreman sam i na to. Atlantic Grupa se i dosad pokazala da smo itekako socijalno osjetljivi kad treba reagirati solidarno prema potrebitima i ako razgovaramo, da u svoje poslovne planove moramo računati s manjim stopama.

Hrvatsko društvo i Vlada imat će partnera u Atlantic Grupi, nećemo nastupati s pozicije branjenja stopa profitabilnosti bez razmišljanja o tome kakav je to utjecaj na opće dobro”, zaključio je Tedeschi.