Tea Vukušić Rukavina, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, govori o rezultatima projekta ‘Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika’

Liječnici, kao i ostali građani, koriste društvene mreže. Preko njih su u kontaktu s pacijentima. Stoga je, u sklopu projekta „Opasnosti i prednosti društvenih mreža: e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika (SMePROF projekt)“, provedeno istraživanje o tome kako sve liječnici koriste društvene mreže. Voditeljica projekta, specijalistica psihijatrije i izvanredna profesorica na Katedri za medicinsku sociologiju i zdravstvenu ekonomiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Tea Vukušić Rukavina kaže da će taj projekt izroditi smjernice za doktore kako da profesionalnije koriste društvene mreže.

„Istraživanje je provedeno u partnerstvu s Hrvatskom liječničkom komorom i Hrvatskom komorom dentalne medicine. Jedan od motiva za odabir teme istraživanja, e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj, bile su objave naših kolega koje smo viđali na društvenim mrežama te smo ih smatrali neprofesionalnima ili potencijalno neprofesionalnima, ali nije bilo osnove da ih upozorimo na potencijalnu neprofesionalnost koju iskazuju tim objavama. Tada nismo imali Smjernice za poticanje e-profesionalizma doktora medicine i doktora dentalne medicine, koje će biti jedan od konačnih rezultata ovog projekta“, rekla je Vukušić Rukavina.

Vukušić Rukavina istaknula je da većina doktora koristi društvene mreže, ali da postoji razlika u tome koje mreže više koriste doktori medicine, a koje doktori dentalne medicine. „Oko 75 posto ispitanika koristi društvene mreže. Najčešće koriste Facebook i Instagram. Za obje društvene mreže postoji statistički značajna razlika u učestalosti korištenja u korist doktora dentalne medicine. Doktori medicine učestalije koriste LinkedIn te YouTube. Statistički značajna razlika pokazala je veću učestalosti korištenja društvenih mreža koje koriste adolescenti, s puno većim udjelom prisutnosti na tim društvenim mrežama u korist doktora dentalne medicine, na Snapchatu te na Tiktoku. Time se demonstrira njihova veća prisutnost u privatnom sektoru te oglašavanju.“

Doktori medicine i dentalne medicine primarno koriste mreže u profesionalne svrhe. „Svrha korištenja za doktore medicine i doktore dentalne medicine prvenstveno je ista, profesionalno umrežavanje i komunikacije. Doktori dentalne medicine opet pokazuju značajnu razliku za tu istu domenu, dok su razlozi tipa ‘za povezivanje sa starim prijateljima s kojima sam izgubio/la kontakt’ ili ‘kako bih ostao/la u kontaktu s trenutnim prijateljima i članovima obitelji’ podjednaki za obje profesije“, rekla je Vukušić Rukavina

Doktori dentalne medicine značajno češće posjećuju profile pacijenata – 60,1 posto njih u usporedbi s 33,3 posto doktora medicine. „Kao razlog posjeta profila pacijenata na društvenim mrežama navode najčešće znatiželju ili kako bi dobili više informacija u svrhu zdravstvene skrbi o pacijentu. Kao razlog posjeta profilu pacijenata navodi se i društvena komunikacija, ali tu postoji značajna razlika u korist doktora dentalne medicine, 46,3 prema 29 posto. Doktori dentalne medicine statistički značajno češće dobivaju zahtjeve za praćenjem na društvenim mrežama od pacijenata ili članova pacijentove obitelji, 91 posto u usporedbi s 62,7 posto doktora medicine, te ih također značajno češće i prihvaćaju.“

Vukušić Rukavina napominje da su istraživali i koje objave doktora sami doktori smatraju neprofesionalnima. „Podaci pokazuju da i doktori medicine i doktori dentalne medicine smatraju izrazito neprofesionalnima objave koje otkrivaju informacije o pacijentima, objave koje prikazuju kriminalne radnje, konzumaciju psihoaktivnih supstanci, eksplicitni seksualni sadržaj i psovke ili neprimjerene gestikulacije, slike na kojima doktori djeluju neupitno alkoholizirani te objave koje sadrže djelomičnu golotinju. U vezi stavova koji su usmjereni na objave fotografija pacijenata, doktori dentalne medicine pokazuju veću liberalnost, odnosno u manjoj mjeri ih doživljavaju neprofesionalnima. Liberalniji su u stavovima oko objava koje pokazuju interakciju s pacijentima, koje ne otkrivaju nikakve identifikacijske podatke o pacijentu.“

Tea Vukušić Rukavina kaže da doktori nisu svjesni koliko im njihove objave utječu na kredibilitet. „Iznenađeni smo spoznajom da naši kolege nisu svjesni koliko objave na društvenim mrežama mogu utjecati na njihov profesionalni kredibilitet iz perspektive opće populacije. Na pitanje jesu li zabrinuti oko opasnosti društvenih mreža, percepcija javnosti o liječničkoj profesiji jako brine tek 24 posto doktora, a percepcija javnosti o osobnom neprofesionalnom ponašanju doktora na društvenim mrežama jako brine tek 12 posto naših kolega. Stoga je jedna od sljedećih aktivnosti u našem projektu dovršiti Smjernice za poticanje e-profesionalizma doktora medicine i doktora dentalne medicine, koje će biti javno dostupne svim liječnicima.

Naši rezultati pokazuju da smo prepoznali tri ključne prednosti društvenih mreža za e-profesionalizam zdravstvenih djelatnika, a to su profesionalno umrežavanje i suradnja, mogućnost edukacije i educiranje pacijenata i promicanje zdravlja. Prepoznali smo pet opasnosti društvenih mreža za e-profesionalizam liječnika: mogućnost negativnog utjecaja na odgovornost liječnika, ugrožavanje povjerljivosti odnosa liječnik – pacijent, nejasne granice profesionalne odgovornosti, prikaz neprofesionalnog ponašanja i pravna pitanja i stegovne posljedice. Velika je prednost društvenih mreža mogućnost ‘izlaska iz ordinacije’ u virtualnu sferu za provođenje istraživanja, koja nam omogućava pristup nepreglednoj količini ispitanika i vrsti podataka koje možemo analizirati na temelju analize sadržaja objava na društvenim mrežama, bilo tekstualnih ili vizualnih segmenata“, zaključila je Tea Vukušić Rukavina.