Nakon što je u studenome prošle godine na predsjedničkim izborima u Bugarskoj pobijedio kandidat socijalista Rumen Radev, premijer vlade desnog centra Bojko Borisov dao je ostavku. Iako je njegova vlada uspjela smanjiti nezaposlenost i fiskalni deficit, nije uspjela suzbiti vrlo raširenu korupciju, po kojoj Bugarska s Rumunjskom i Hrvatskom dijeli neslavno prvo mjesto među članicama Europske unije, kako je pokazala studija Europskog parlamenta. Iako Bugarska godinama ima pozitivne stope rasta BDP-a Bugarska i Hrvatska ujedno su i najsiromašnije članice Europske unije. Bugarska veleposlanica u Republici Hrvatskoj Tanya Dimitrova ima doktorat znanosti s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Sofiji, a iza nje je bogata politička karijera, koju je započela kao novinarka, a zatim i nakladnica tjednika Vrijeme. Tanya Dimitrova bila je i inicijatorica nedavne izložbe fotografija o ljepotama Hrvatske čiji su autori veleposlanici akreditirani u Zagrebu. Nakon održanih parlamentarnih izbora u Bugarskoj, trećih u posljednjih četiri godine, bugarska veleposlanica dala je intervju Nacionalu u kojem je komentirala rezultate izbora, odnose novog bugarskog predsjednika i Rusije, suradnju između Hrvatske i Bugarske kao i mogućnosti povlačenja novca iz Europskih fondova, koje je Bugarska uspjela iskoristiti gotovo 80 posto.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate prijevremenih parlamentarnih izbora koji su održani ove nedjelje u Bugarskoj?

Politička atmosfera bila je vrlo korektna. I mi smo u Veleposlanstvu otvorili glasačko mjesto i svi bugarski građani u Hrvatskoj mogli su dati svoj glas. Prema privremenim rezultatima izbora, politička stranka GERB na čelu koje je bivši premijer Bojko Borisov je prva (32,64%), zatim slijedi Socijalistička stranka BSP (27,12%), pa koalicija Ujedinjenih patriota (9,04%), onda stranka DPS (8,98%) te nova stranka Volja (4,15%). To su stranke koje će najvjerojatnije ući u parlament, a ostale male stranke nisu prešle izborni prag od 4 posto.

NACIONAL: Navodno se Turska, preko stranke koja predstavlja tursku manjinu, nastojala umiješati u bugarske izbore. Je li to točno i je li stranka DOST na koju navodno direktno utječe turski predsjednik Erdogan, ušla u parlament?

Ovo pitanje ne mogu komentirati. Stranka DOST nije prešla izborni prag te neće ući u parlament.

NACIONAL: Krajem prošle godine održani su predsjednički izbori u Bugarskoj, na kojima je pobijedio socijalist Rumen Radev, nakon čega je premijer Borisov dao ostavku. Zašto?

To je bila njegova odluka. Prije izbora je najavio da će, ako njegova stranka ne dobije predsjedničke izbore, dati ostavku i tako je učinio. Zaključio je da će gubitak predsjedničkih izbora biti pokazatelj da njegova stranka nema dovoljno povjerenje naroda u tom trenutku i da stoga nema razloga za njegov ostanak na vlasti. Otad je djelovala tehnička vlada, no drugačije nego u Hrvatskoj. To je sasvim nova vlada koju postavlja predsjednik Republike i određuje mandatara. Mandatar je bio bivši predsjednik parlamenta Ognjan Gerdžikov. Tehnička vlada imala je zadatak što bolje odraditi pripreme za izbore, kao i same izbore. Svoj posao obavljat će sve dok se ne formira nova vlada.

NACIONAL: Bugarski predsjednik Radev je ujedno i general i bivši komandant bugarskog ratnog zrakoplovstva. Međunarodni mediji procijenili su da je sklon Rusiji, budući da se zalagao za ukidanje sankcija. Što se u tom smislu dogodilo u posljednjih nekoliko mjeseci – kakvi su odnosi Bugarske i Rusije i kako to utječe na odnose Bugarske i EU i NATO-a?

Predsjednik Rumen Radev bio je kandidat socijalista, ali nastupio je kao nezavisni kandidat. No, njegov je politički program zaštita bugarskih nacionalnih interesa, ne samo u Europskoj uniji, već i globalno. Neprekidno i uzastopno potvrđivana je ta pozicija predsjednika Republike Bugarske Rumena Radeva. O tome je i govorio na posljednjem sastanku Europskog vijeća, dajući potporu temeljnim europskim vrijednostima, jedinstvu i solidarnosti. To se odnosi i na vanjsku politiku Europske unije, uključujući i odnose s Ruskom Federacijom. Isto vrijedi i za sudjelovanje Bugarske u NATO-u za koje je Rumen Radev rekao kako novi rizici i prijetnje u današnjem nestabilnom geopolitičkom kontekstu, zahtijevaju razvoj efikasnih obrambenih sposobnosti koje će jamčiti, ne samo bugarsku ulogu kao pouzdanog, stabilnog i punopravnog sudionika Saveza, nego i našu nacionalnu sigurnost.

NACIONAL: Vjerujem da ste pratili aferu s Agrokorom, te mogućim ulaskom ruskog kapitala i Sberbanke u vlasništvo te tvrtke, a onda i na hrvatsko i regionalno tržište. Kako to komentirate? Kontrolira li ruski kapital neke bugarske tvrtke? Koliko je prisutan u Bugarskoj?

Tradicionalno i povijesno mi imamo veze s Rusijom. Postoje ruski građani koji su vlasnici nekretnina u Bugarskoj, kao i neke ruske investicije, ali ograničenja su takva kakva jesu. Što se tiče Rusije i ruskih državljana, Bugarska se striktno pridržava prava EU, uključujući i ograničenja koja proizlaze iz odluka Unije.

   NACIONAL: Prema studiji Europskog parlamenta, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska dijele neslavno prvo mjesto po korumpiranosti u EU.  Bugarska je imala monitoring nakon ulaska u EU – je li to donijelo rezultate? Nedavno su se građani Bugarske solidarizirali s rumunjskim demonstrantima koji su se pobunili protiv korumpiranosti svoje vlade. Kako to komentirate?

    Bugarska je sretna što posljednji izvještaj Europske komisije o CVM –u, dakle mehanizmu kojim se provodi monitoring nad reformom pravosuđa i borbom protiv korupcije, uključuje mogućnost skorog prestanka monitoringa uz uvjet da se izvrše i preostale obveze. Europska komisija uputila nam je čestitke na odličnim rezultatima koje smo postigli u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije. U Bugarskoj nismo imali slučajeve procesuiranja najviših dužnosnika – kao što je slučaj s hrvatskim premijerom Sanaderom. Ali, imali smo neke druge slučajeve na nižim razinama, gdje su oni koji su bili krivi, osuđeni i poslani u zatvor. Iako su nam neko vrijeme bili blokirani europski fondovi, mi smo odradili svoj posao.

NACIONAL: Hrvatska i  Bugarska dijele i posljednje mjesto po razini BDP-a po glavi stanovnika u EU. Veliki postotak stanovništva živi na rubu siromaštva. Kako se Bugarska bori za gospodarski rast, ima li napretka od prošle godine?

U okviru EU postoje razlike u ekonomskom razvoju država članica. Bugarska se uistinu trudi i nekoliko proteklih godina vide se vrlo dobri rezultati rasta BDP-a i ekonomskih pokazatelja. Premda se to odvija polako, naš je cilj smanjiti negativne ekonomske razlike u odnosu na ostale države članice. Normalno je da ljudi imaju veća očekivanja i da žele bolji život imajući u vidu da je Bugarska članica EU.  Bugarska se vrlo dobro snalazi s povlačenjem novca iz Europskih fondova, a prošle je godine bila druga zemlja članica po povlačenju novca. Naša infrastruktura – veliki projekti poput autocesta, ili metroa u Sofiji, izgrađena je europskim novcem. Naučili smo raditi s europskim sredstvima i to je promijenilo državu. Prošle godine posjetila sam neke gradove u Bugarskoj u kojima nisam bila nekoliko godina i vidljivo je koliko se ti gradovi razvijaju. Drago mi je da naši gradonačelnici uspijevaju pripremiti projekte koje financira Europa, tako da se na lokalnoj razini vidi velika razlika. Svaka općina i mali grad to rade.  Možda ljudi koji tamo žive toga nisu svjesni, no njihova okolina se mijenja na očigled i to na pozitivan način. Prošle sam godine s kolegicom Neli Kadievom napisala knjigu “Posebnosti financiranja i upravljanja projektima prekogranične suradnje’’. U njoj su prikazani alati i instrumenti te suradnje, a sve je temeljeno na mom iskustvu u Bugarskoj. To je zapravo praktični priručnik o načinu na koji se treba raditi, kako bi se izbjegle financijske sankcije.

NACIONAL: Susjedna Republika Makedonija već je godinama u krizi – imaju problema s formiranjem vlade, predsjednik Ivanov ne želi prihvatiti vladu lijevog centra u koaliciji s albanskim strankama. Europski analitičari pribojavaju se širenja nestabilnosti u jugoistočnoj Europi. Kakav je odnos bugarske vlade prema Makedoniji?

Republika Makedonija je naša susjedna zemlja, mi smo prvi priznali njenu neovisnost i od samog smo početka podupirali i potpomagali njezin napredak. Želimo da građani Republike Makedonije žive u pozitivnom okružju i da se političko stanje stabilizira. Poslovica kaže – ako tvoji susjedi nisu dobro, ni ti ne možeš biti dobro. Bugarska nema nikakvih ambicija miješati se u tu situaciju, jer se radi o unutarnjoj politici susjedne zemlje. Podržavamo stabilnost u regiji i željeli bismo da se tamo počnu rješavati stvari. Još uvijek nismo s Republikom Makedonijom potpisali Sporazum o dobrosusjedskim odnosima i suradnji, no, nadamo se da ćemo to s novom vladom dovesti do kraja.

NACIONAL: Podržava li Bugarska ulazak Makedonije u EU, budući da je tijekom procesa pristupanja često imala primjedbi? Hoćete li je blokirati na tom putu, kao što to čini Grčka?

Nije korektno govoriti o blokiranju jednog procesa koji se temelji na jasnim kriterijima za pristupanje, a koji vrijede za sve države kandidatkinje i koji uključuju i prioritetna pitanja za Bugarsku. Prije svega, protivimo se težnjama i pokušajima Republike Makedonije da prisvoji elemente naše zajedničke povijesti. Stoga se nadam da će se, u vezi s tim pitanjem, stvoriti posebna atmosfera za potpisivanje Sporazuma o dobrosusjedskim odnosima i suradnji koji će otvoriti perspektive za našu budućnost, kao susjeda i partnera, uključujući i važnost koju naša regija ima za EU.

NACIONAL: Je li točno da u Bugarskoj mnogi Makedonce smatraju etničkim Bugarima, ne priznaju makedonski jezik i zalažu se za ujedinjenje s Makedonijom?

Bugarska poštuje pravo samoopredjeljenja i priznaje pravo Republike Makedonije kao nezavisne i suverene demokratske države da gradi svoj identitet. No, taj proces ne može biti na račun susjednih država. U skladu s europskim načelima o dobrosusjedskim odnosima, Bugarska je predložila inicijative i pragmatički pristup vezan za zajedničku povijest i nadamo se pozitivnom razvoju. No, prije svega moramo istaknuti našu tezu da nema činjenica koje bi potvrdile zahtjeve s makedonske strane o postojanju makedonske nacionalne manjine u Bugarskoj i ta su traženja potpuno bez osnove i neprihvatljiva za nas.

NACIONAL: Postoji li opasnost od širenja Albanije na prostor Kosova i Makedonije, kako se može čuti u posljednje vrijeme, zbog predstavnika albanskih stranaka koje bi trebale ući u vladu lijevog centra u Makedoniji?

Ne mislim da postoji takva opasnost i ne vjerujem da Albanija ima neke posebne ambicije. No, u svakoj državi se trebaju poštovati prava manjina.

NACIONAL: Nakon 25 godina  naših diplomatskih odnosa, i gotovo četiri godine vašeg mandata, kako biste  definirali odnose Hrvatske i Bugarske na kulturnom, gospodarskom, političkom planu?

Mislim da na svakom planu možemo bolje. Već četiri godine radim na produbljivanju naših odnosa, kroz različite prezentacije, promocije, posjete političara, dužnosnika, gospodarstvenika. Organizirali smo niz bugarskih izložbi po cijeloj Hrvatskoj, kako bismo povezali gradove. Jako dobro smo povezani na državnoj razini, a i Zagreb i Sofia odlično surađuju. Svake godine imali smo državne posjete na visokoj razini – predsjednika države, predsjednika vlade, ministara vanjskih poslova, kao i ostalih ministara.

No, ja sam se najviše fokusirala na povezivanje gradova. Jer, koliko god bili politički povezani, vjerujem da ljudi trebaju znati više jedni o drugima. Da bismo doveli do gospodarske suradnje, krećemo s kulturom i potpisivanjem prijateljstava između gradova, prilikom čega gradonačelnici uvijek vode sa sobom i delegacije gospodarstvenika. Prošle godine desetak je gradonačelnika iz Bugarske posjetilo Istru. Radi se o zadruzi bugarskih gradonačelnika kojima je dobrodošlicu pripremila Županija i Grad Pula. Dakle – dobili su mogućnost međusobno se upoznati, a sada čekamo i rezultate.

NACIONAL: I, ima li rezultata?

Ponosna sam na činjenicu da smo u odnosu na prošlu godinu dvostruko povećali naš izvoz u Hrvatsku. Zadovoljna sam razvojem suradnje, koja raste, jer ne radimo samo s jednim poduzetnikom, već s mnogo malih. To je ujedno i specifičnost Bugarske – ako nas pitate koja je naša najjača gospodarska grana – teško je možemo definirati.

Gospodarstvo je disperzirano na mnogo manjih segmenata, pa ako jedna grana propadne – ne propada sve. Na taj način nastojim i ja razvijati suradnju s Hrvatskom. Mnogo malih izvoznika – čime je zadovoljan veliki broj različitih poduzetnika, a i zemlje se bolje povezuju. Isto je moguće i s regijama – imali smo prezentaciju jedne bugarske regije u Hrvatskoj, koja je inicirala suradnju na regionalnoj razini. Organizirali smo i prezentaciju zimskog turizma u Bugarskoj, koji je sve popularniji i nakon toga Bugarska je postala turističko odredište za sve više turista iz Hrvatske.

NACIONAL: Je li Hrvatska preskupa bugarskim turistima i koliko im je uopće zanimljiva, budući da je Bugarska i sama turistička zemlja?

Točno, Bugarska ima svoj turizam, no ljudima je uvijek zanimljivo posjetiti druge države. Mi imamo prekrasne široke, dugačke pješčane plaže i moram priznati da je i meni prvih godina bilo malo čudno vidjeti hrvatske plaže sa stijenama. Sada mi je lijepo i na kamenu. Na moju radost – više hrvatskih građana dolazi na praznike u Bugarsku, nego obratno. Ali, u posljednjih nekoliko godina raste i broj Bugara koji dolaze ljetovati u Hrvatsku. Nekada je najpoznatiji hrvatski grad bio Dubrovnik, a sada se ta ponuda proširila i postoji turistička ponuda za različite gradove diljem Hrvatske, osobito na obali.

NACIONAL: Nedavno je otvorena izložba fotografija u povodu 25. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Bugarske. Belgijski veleposlanik Philippe Benoit i vi bili ste domaćini. Čija je to bila ideja, tko su autori i kako su svojim fotografijama prikazali Hrvatsku?

Počelo je tako da smo si pokazivali fotografije na mobitelima jer i belgijski veleposlanik i ja fotografiramo iz hobija. Najavila sam kako bih za svoj oproštajni party željela napraviti izložbu svojih fotografija Hrvatske. Nakon toga smo saznali i da mnogi drugi veleposlanici fotografiraju i tako smo odlučili, povodom 25. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa s Hrvatskom, napraviti zajedničku izložbu fotografija. Željeli smo to učiniti kao znak našeg poštovanja i kao naš dar Hrvatskoj koja je posebna zemlja za nas. Na kraju smo napravili natječaj u kojem je sudjelovalo 45 veleposlanika sa 150 fotografija. Nakon što je neovisni žiri preko internetskog linka pregledao fotografije koje su bile anonimne, u uži izbor ušlo je 45 fotografija koje su i pokazane na izložbi. Pobijedio je poljski veleposlanik koji je pravi stručnjak za fotografiranje. Partneri su bili Ured predsjednice, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Grad Zagreb i Hrvatska turistička zajednica. Svaka institucija dodijelila je i svoju nagradu. Ja sam dobila priznanje Ministarstva vanjskih i europskih poslova za fotografiju Pule. Baš sam bila sretna.

NACIONAL: Nakon četiri godine – hoće li vam biti žao otići iz Hrvatske? Kada odlazite?

Produljen mi je mandat, tako da odlazim nakon šestomjesečnog predsjedavanja Bugarske Europskom unijom, koje započinje 1. siječnja 2018. Pripreme i u Bugarskoj i u Bruxellesu započele su još prošle godine i sada su se već zahuktale. Nastojat ćemo povući neke poteze tijekom našeg predsjedanja i nadam se da će biti značajni za regiju. Budući da je Bugarska imala velike koristi od članstva, bugarski građani snažno podržavaju EU i kod nas nema euroskepticizma, niti nakon Brexita.

Nadam se i da će Hrvatska uspjeti povući europska sredstva kao što je to uspjelo Bugarskoj. Uostalom – i nama je bilo teško prvih godinu i pol dana, a nakon toga su se stvari znatno poboljšale. Početkom 2018. imat ću mnogo posla u Zagrebu i tome se veselim.