U povodu početka emitiranja nove dokumentarne serije „Partizani“, autora sveučilišnog profesora Hrvoja Klasića, na televiziji Al Jazeera Balkans, razgovarali smo s Tanjom Novak, šeficom dopisništva te regionalne televizijske kuće u Zagrebu. Igrom slučaja Tanja Novak bila je i najbliža Klasićeva suradnica na novoj seriji, preuzevši ovoga puta i ulogu producentice. Klasić je već snimio dvije dokumentarne serije za HRT, „Hrvatsko proljeće“ i „NDH“, pa je i „Partizane“ najprije ponudio HRT-u, ali tvrdi da od javne televizijske kuće nije dobio odgovor. Zato su mu se javili iz Al Jazeere Balkans sa sjedištem u Sarajevu i tako je počeo surađivati s Tanjom Novak.

Tanja Novak radila je u nizu televizijskih kuća, a novinarsku karijeru započela je na Radiju Koprivnici. Prije dolaska u zagrebačko dopisništvo Al Jazeere Balkans bila je urednica Vijesti i Dnevnika na TV Novi, kao i njihova reporterka za unutarnju i vanjsku politiku. Sličnim poslom bavila se i na RTL-u, a bila je i urednica vijesti u hrvatskoj sekciji na Radio BBC WS. Neko vrijeme radila je i na HTV-u.

NACIONAL: Nakon dvije serije na HRT-u, o hrvatskom proljeću i NDH, svoju treću seriju, ovoga puta o partizanima, Hrvoje Klasić snimio je u produkciji Al Jazeere Balkans. Kao glavna suradnica na tom projektu, kako ste doživjeli tu kontroverznu temu? Oko uloge partizana vode se i danas velike rasprave među povjesničarima, revizionistima, ali i političarima.

U pozadini svih tih rasprava je antifašizam. Smatram da je antifašizam i danas vrlo važan. Zašto? I danas smo izloženi totalitarnim ustrojima. Vidimo da i u demokracijama postoje ti elementi. Iako sam svjesna da je našim gledateljima, kao i vašim čitateljima, važno kakva je situacija o toj temi u Hrvatskoj, ne bih posebno izdvajala Hrvatsku. Svjedočimo tome u cijelome svijetu. Ni Hrvatska nije izuzeta. Ne možemo ni mi biti posebna enklava ili izuzeti otok. Tih totalitarnih tendencija ima, dakle, u cijeloj Europi. Zato je važno podsjetiti na partizanski pokret ne samo u Hrvatskoj nego i na prostoru cijele bivše države Jugoslavije.

NACIONAL: Zašto mislite da je HRT odbio Klasićeve „Partizane“ iako je prije toga prihvatio njegove dokumentarne scenarije o hrvatskom proljeću i o NDH?

Ne mogu govoriti o motivima druge televizijske kuće. Mi iz Al Jazeere Balkans pratili smo intervjue profesora Klasića pa smo znali za njegovu ambiciju da snimi i taj dokumentarni serijal. Potom smo dvije godine na njemu radili. Hrvoje Klasić često je i gostovao na našoj televiziji i komentirao događaje, posebno u povodu raznih obljetnica. Nije komentirao samo antifašističke teme. Komentirao je i genocid u Srebrenici. Zvali smo ga i na obljetnicu pada Vukovara. Regionalna smo televizija pa nismo orijentirani samo na Hrvatsku. Zato našim gledateljima treba širi kontekst. Surađivali smo s profesorom Klasićem otkad smo počeli s emitiranjem. Ovo je i za mene bilo posebno iskustvo jer sam preuzela i ulogu producentice serije.

NACIONAL: Profesor Klasić izjavio je da mu cilj nije bio ni glorificirati niti demonizirati partizanski pokret, a nije se bavio ni njegovom ideologizacijom. Je li u tome uspio? Očekujete li kritike nakon emitiranja serijala?

Kritika, naravno, uvijek može biti pa očekujem da će ih biti, ali isto tako mi je jasno da pod „kritikom“ u projektu ovakve tematike bude i mnogo ideoloških napada koji nemaju veze ni s obradom teme ni s televizijskom izvedbom. Kao novinarka izuzetno sam zadovoljna time što u seriji o svim područjima koja su obrađivana govore povjesničari iz cijele Europe, a za većinu tih ljudi ne mogu naći razloga da budu na bilo koji način pristrani. Očito ih vode profesionalna znatiželja i proučavanje arhivskih materijala i dokumenata, koje vrlo vjerno citiraju u svojim izjavama.

NACIONAL: Kako je reagiralo uredništvo Al Jazeere Balkans u Sarajevu?

Tarik Đođić, generalni direktor Al Jazeere Balkans, nakon što je odgledao Klasićevu seriju o NDH bio je fasciniran. Bila mu je izuzetno zanimljiva. Kada sam rekla da profesor Klasić ima ideju i za seriju o partizanima, a za koju HRT nije zainteresiran, odmah je tražio da ga spojim s profesorom Klasićem. Da vidimo možemo li mi to producirati. Oko toga nije bilo nikakvih pregovora, nego smo se odmah bacili na posao. Budući da sam od početka sudjelovala u razgovorima s profesorom Klasićem, na kraju je ispalo da sam postala i producentica serije „Partizani“.

NACIONAL: Što ste radili kao producentica?

Uloga producenta je omogućiti autoru da ostvari svoju ideju, osigurati mu za to svu tehničku i svaku drugu podršku. To je podrazumijevalo organizaciju snimanja, organizaciju putovanja, kontakte sa sugovornicima. I financijski dio rješava producent pa tako i plaća račune i pazi na dodijeljeni budžet. Ali u svemu tome treba voditi računa i o vrlo strogoj reviziji, koja dolazi iz Dohe, iz Katara. Kad bi se pazilo na troškove u državnim tvrtkama kao kod nas, ekonomska situacija u Hrvatskoj puno bi bolje izgledala. Na ovom projektu radio je cijeli naš tim, dio ljudi bio je iz Bosne i Hercegovine, a posebno nas je podržavao producent dokumentarnog programa Al Jazeere Sead Kreševljaković. Hrvoje Klasić imao je čvrst scenarij pa su svi znali što trebaju raditi i što mogu očekivati.

NACIONAL: Priča o partizanima uvelike je vezana uz Bosnu i Hercegovinu. Dvije najveće ofenzive protiv partizana, ovjekovječene i u dvama igranim filmovima, „Neretvi“ Veljka Bulajića i „Sutjeski“ Stipe Delića, dogodile su se u BiH. „Neretva“ je bila i kandidat za Oskara. Je li i to bio jedan od motiva vašem direktoru Tariku Đođiću da prihvati Klasićevu seriju?

Ne bih govorila u njegovo ime, to ćete morati jednom s njim popričati, ali kad smo razgovarali, svidjelo nam se kako je profesor Klasić napravio seriju o NDH, koju je Al Jazeera Balkans i otkupila. Nismo vidjeli na televizijama u regiji, a mi razmišljamo regionalno, ništa tako relevantno kao dokumentarne serije ili film, a da obrađuje razdoblje Drugog svjetskog rata ili partizanski pokret. A partizanski pokret u Jugoslaviji bio je jedan od najozbiljnijih antifašističkih pokreta u tadašnjoj Europi. Bio je jedini gerilski oružani otpor koji je polučio tada neviđeni uspjeh u borbi protiv Nijemaca. Iznenadilo me je koliko stranaca proučava partizanski pokret, i politički i vojno. Neke smo sudionike za razgovor tražili u inozemstvu, profesore koji objavljuju i knjige na te teme.

‘Svidjelo nam se kako je profesor Klasić napravio seriju o NDH, koju je Al Jazeera Balkans i otkupila od HRT-a’, rekla je Tanja Novak. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Gdje ste bili u inozemstvu?

Bili smo, između ostalog, u Velikoj Britaniji, Austriji i Italiji. Tako se profesor Christopher Catherwood, koji predaje na Churchill Collegeu u Cambridgeu, u svojim knjigama bavio razdobljem u kojem je Winston Churchill odustao od potpore četnicima i počeo podržavati partizane. To je bila velika prekretnica u Drugom svjetskom ratu. Britanci su dešifrirali kriptirane poruke s Enigme, stroja za šifrirane poruke koji su zaplijenili u ratu, a mi smo ga snimili u Bletchley Parku, upravo tamo gdje je tijekom Drugog svjetskog rata Allan Turing radio na razbijanju šifri s Engime. Iz te šifrirane komunikacije shvatili su da postoje problemi s četnicima. Uvidjeli su da najveće gubitke Nijemcima nanose partizani. Churchill je onda poslao misiju u Jugoslaviju da to i provjeri. Tako je, nakon desanta na Drvar, Churchill poslao u misiju i Fitzroya Macleana. Razgovarali smo i s talijanskim povjesničarom Tommasom Pifferom, koji se bavio Talijanima u partizanskom pokretu. Također s profesorom s Kraljevske vojne akademije Sandhurst Klausom Schmiderom, Nijemcem porijeklom, upravo o vojnim strategijama. Tu akademiju inače pohađaju i članovi britanske kraljevske obitelji.

NACIONAL: Čime se konkretno bavi prva epizoda, koja je emitirana prošle nedjelje, 9. lipnja? Koliko će epizoda serija imati?

Prva epizoda je svojevrsni uvod u Drugi svjetski rat, podsjetnik što je do njega dovelo, kako je izgledao napad Hitlerovih snaga na Kraljevinu Jugoslaviju te o začecima partizanskog pokreta. Serija ima sedam epizoda, koje nisu kronološke, već su tematske cjeline.

NACIONAL: Što ćemo vidjeti u sljedećim epizodama?

Možda starijim gledateljima serija neće otkriti ništa novo u smislu tijeka rata, ali mogli bi čuti mnogo novih detalja koji do sad nisu bili toliko poznati. Naprimjer, u jednoj epizodi govori se o urbanom otporu. Meni su tu otkriće bile priče iz Ljubljane. Nisam znala da su upravo tamo imali vrlo jak otpor njemačkoj okupaciji, a Nijemci mu nisu mogli stati na kraj. Cijelo vrijeme rata tamo je postojao ilegalni Radio Kričač, a svake noći raspačavali su letke. Nijemci taj pokret otpora u gradu nikako nisu mogli suzbiti i otvoreno su to priznali. Također, kad smo počeli raditi seriju, zaokupilo me je pitanje što je klince i klinke od 16, 17, 18 godina tjeralo da idu u šume, u neke tamo partizane, što im je bio motiv? Jesu li uopće razumjeli što je to komunizam? Ideologija? Ili su razlozi bili neki drugi, koje je kasnije komunistička vlast prezentirala kao „mladenački otpor i idealizam“? Nama je danas teško zamisliti uvjete u kojima su ti mladi ljudi živjeli, uopće što ih je natjeralo da odu od kuće u gerilu, kao i taj prkos koji su pokazivali kad bi mnogi od njih bili uhvaćeni. A tu je svakako i priča o velikoj emancipaciji koju su žene ostvarile kroz sudjelovanje u partizanskom pokretu. Iako su nakon rata mnogi smatrali da se „drugarice sad mogu vratiti u kuhinju“, žene su kroz partizanski pokret ipak značajno ojačale svoj društveni položaj.

NACIONAL: Koja epizoda očekujete da će izazvati najveće polemike i kontroverzije u javnosti? Zašto?

Ne znam po epizodama, ali svakako očekujem po uobičajenim temama – ustaše, četnici, partizani… Već sam ranije spomenula, kad smo govorili o kritikama, da su reakcije vrlo predvidljive i tko ih upućuje. No vrijednost ove serije je nešto što će trajno ostati kao dokumentaristički zapis i koga god zanima povijesna istina, njemu će serija biti poticaj i motiv da dalje istražuje. Meni se to čini kao jedino relevantno.

NACIONAL: Kroz ovu suradnju s Hrvojem Klasićem, što je na vas ostavilo najsnažniji dojam?

Nekoliko sugovornika na mene je ostavilo baš jak dojam, kao povjesničari, ali i kao osobe koje osvajaju svojom karizmom. Tu svakako moram istaknuti prof. dr. Jožu Pirjevca iz Trsta, koji se cijeloga života bavi partizanskim pokretom. Hodajuća je enciklopedija i vrlo živopisno prepričava povijesne anegdote. A profesor Klasić ostavio je na mene dojam čovjeka neizmjerne energije, ali i vrlo fokusirane pažnje. Ne propušta ni najsitnije detalje, a istovremeno ne gubi iz vida širu sliku. Bila sam u stvari zadivljena kako je svih šest, sedam epizoda imao u glavi i prije nego što je scenarij bio na papiru. Sigurna sam da mu to nije posljednji televizijski projekt. Nadam se da će ih još ostvariti upravo u suradnji s Al Jazeerom.

‘Partizani su bili jedan od najozbiljnijih antifašističkih pokreta u tadašnjoj Europi’

Komunisti

Partizanski pokret bio je najjači organizirani oružani otpor u Europi tijekom Drugog svjetskog rata. No kako je uopće došlo do rata? Tridesetih godina jačaju nacizam i fašizam u Europi, na vlast dolaze ljudi i pokreti opasnih namjera, a velike sile ne shvaćaju razmjere promjena. Među političkim strankama i Komunistička partija s centralom u Moskvi širi svoj utjecaj po kontinentu, no kakav je on zaista u Kraljevini Jugoslaviji? Zašto je Španjolski građanski rat bio toliko važan za kasniji razvoj partizanskog pokreta i kako su nastali partizani, pogledajte u prvoj epizodi serijala.

Antifašisti

Hitler 1941. napada Jugoslaviju, nakon čega ta država kapitulira. Raspadaju se njezine institucije, a raspada se i teritorijalno u više dijelova. Iz ostataka kraljevske vojske nastaje četnički pokret, a pod vodstvom komunističkih aktivista partizanski. Oba se u početku deklariraju kao pokreti otpora njemačkoj okupaciji, no od početka ideološki ne nalaze prostora za suradnju. Tko privlači više ljudi u svoje redove i kakvi su im ciljevi, istražujemo u drugoj epizodi serijala.

‘U pozadini svih rasprava o partizanskom pokretu je antifašizam koji je i danas vrlo važan’, kaže Novak. FOTO: Screenshot/’Partizani’

 

Heroji

Kako se organizira partizanski pokret na području bivše Jugoslavije i gdje su žarišta otpora? Nijemci rano shvaćaju da im antifašisti predstavljaju glavne suparnike na području Jugoslavije, no koji je trenutak kad zapadne sile shvaćaju da su im pravi saveznici zapravo – komunisti? Kako su izgledale ključne bitke kojima su Nijemci željeli slomiti antifašistički i partizanski otpor i zbog čega, usprkos velikim gubicima, nakon njih partizanski pokret još više jača, objašnjavaju brojni povjesničari u trećoj epizodi serijala.

Partizani

Od ljeta 1941. partizanski pokret je iz dana u dan sve masovniji, a priključuju mu se pripadnici svih naroda, različitih zanimanja i generacija. Iako većinu partizana čine muškarci, sve važniju ulogu u njemu igraju i žene. Masovan pokret postaje i vojno uspješan pa dolazi i do oslobađanja sve većih dijelova teritorija. Je li organiziranje života na oslobođenim teritorijima predstavljalo pripremu za preuzimanje vlasti nakon rata, pogledajte u četvrtoj epizodi serijala.

‘Profesor Hrvoje Klasić ostavio je na mene dojam čovjeka neizmjerne energije, ali i vrlo fokusirane pažnje. Ne propušta ni najsitnije detalje’, rekla je Novak. FOTO: Screenshot/’Partizani’

 

Revolucionari

Jugoslavenski partizanski pokret nastao je kao oslobodilački i antifašistički, ali je s vremenom sve više počinjao dobivati i revolucionarni karakter. Komunistička ideologija i komunistička simbolika postaju neizostavan dio partizanskog identiteta. Kako će komunizam utjecati na odnos partizana prema ideološkim neistomišljenicima u zemlji, ali i u kojoj će mjeri uvjetovati izbor vojnih saveznika u Europi, pogledajte u petoj epizodi serijala.

Ilegalci

Iako su sela, šume i planine predstavljali glavni prostor djelovanja, uspjeh partizanskog pokreta bio bi puno teže ostvariv bez dobro organizirane urbane gerile i hrabrih ilegalki i ilegalaca po brojnim jugoslavenskim gradovima. Tko su bili ilegalci, koje su bile njihove dužnosti u okupiranim gradovima i je li Valter uspio obraniti Sarajevo, pogledajte u šestoj epizodi serijala.

Pobjednici

Iz Drvara preko Visa do Beograda, Josip Broz Tito u nekoliko je mjeseci tijekom 1944. od vođe gerilskog pokreta postao vojskovođa i državnik. U kojoj su mjeri Titova karizma, ali i uspjesi na terenu utjecali na odnose partizana s ratnim saveznicima? U posljednjoj, sedmoj epizodi serijala otkrivamo kako su izgledale završne operacije za oslobađanje Jugoslavije, ali i kakav je bio odnos pobjednika prema poraženima.

FOTO: Screenshot/’Partizani’

 

---

UVJETI PRENOŠENJA ČLANAKA: Svi članci objavljeni u izdanjima Nacional News Corporationa njegovo su vlasništvo. Nacional News Corporation dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka iz svojih izdanja u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka isključivo kao kratku vijest od najviše deset redaka (300 znakova) uz obavezno navođenje izvora. Nacional News Corporation tužit će prekršitelje pred sudom u Zagrebu.