S krajem lipnja zahuktava se ovogodišnja nautička sezona, brodica i jahti na Jadranu je iz dana u dan sve više, a s njima dolaze i brojne nezgode, pogibeljne situacije i incidenti kojima je u najvećem broju slučajeva krivac – čovjek.

Nautička sezona na Jadranu pruža nezaboravno iskustvo nautičarima zbog prirodnih ljepota obale, bogate kulturne baštine i visokokvalitetnih usluga u marinama i ugostiteljskim objektima.

Nažalost, dio nautičara previše olako prihvaća Jadran kao mirno more, podcjenjujući njegovu snagu i opasnost koju može donijeti neiskusnim moreplovcima, a u kombinaciji sa opuštenim i često neodgovornim pristupom plovilu i vremenskim uvjetima skloni su sebe i druge dovesti u pogibeljne situacije.

A ovogodišnja je nautička sezona već počela brojati i prve ljudske žrtve. U petak oko 18 sati u sudaru gumenog glisera i jet-skija kod mjesta Kolan na otoku Pagu poginuo je 46-godišnji slovenski državljanin, vozač jet-skija, a 36-godišnji Slovenac koji se također nalazio na jet-skiju teško je ozlijeđen i zadržan je na liječenju u zadarskoj Općoj bolnici.

U još jednoj nedavnoj opasnoj situaciji u noći od utorka 25. na srijedu 26. lipnja zatekla se posada dvotrupne jedrilice – katamarana kod Dugog otoka kojoj je uslijed jakog nevremena prijetilo nasukavanje.

Skiper 14-metarskog katamarana na kojem je bilo 11 članova posade, svi državljani Poljske, nešto iza 2.30 sati u noći uputio je poziv za pomoć, jer je izgubio kontrolu nad plovilom zbog jakog juga, pa su katamaran valovi nosili na stijene. Na plovilu se u tom trenutku nalazilo i troje maloljetne djece.

Po olujnom nevremenu i visokim valovima u spas je usred noći isplovila spasilačka brodica Ispostave lučke kapetanije u Salima na Dugom otoku. Djelatnici Kapetanije uspjeli su osloboditi sidro jedrilice koja je u tom trenutku bila na svega 10-ak metara od stijena.

Katamaran je potom uz asistenciju djelatnika saljske Kapetanije vlastitim pogonom oko pet sati ujutro uspio uploviti u luku Sali. Svi članovi posade unajmljenog katamarana iz ove su avanture izašli neozlijeđeni, a katamaran, inače u vlasništvu jedne domaće čarter kompanije, prošao je bez većih oštećenja.

Kad nautičar precijeni vlastito pomorsko znanje, a podcijeni more i njegovu snagu

No ovaj incident – a sličnih je tijekom gotovo šestomjesečne nautičke sezone na stotine –  još je jednom podsjetio i upozorio da među više od 100.000 plovila raznih veličina i uglavnom rekreativne namjene koje u svakom trenutku tijekom ljetne sezone plove Jadranom ima i veliki broj onih kojima upravljaju nedovoljno iskusni skiperi koji posjeduju manjkavo pomorsko znanje i vještine, a mnogi od njih su u pravilu skloni precijeniti vlastito znanje i iskustvo, a podcijeniti snagu mora i vjetra.

Opasno glisiranje na sidrištu, Foto: Sandra Carić Herceg

Zbog čega se poljski skiper odlučio na plovidbu usred noći – koja zahtijeva veliko navigacijsko iskustvo i pomorsko znanje –  po vrlo jakom jugu i visokim valovima, ugrozivši tako vlastiti i živote još 10 osoba na jedrilici, vjerojatno zna samo on.

Je li prije isplovljavanja provjerio vremensku prognozu i prognozu vremena za nautičare koju redovno objavljuje i ažurira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) na nekoliko svjetskih jezika?

Je li provjerio radarske snimke i aktualne podatke o naoblaci, snazi i smjeru vjetra koje također može naći na mreži?

Vjerojatno nije, jer da jest zasigurno bi odustao od plovidbe. A ako jest, nije teško zaključiti da je očito lakomisleno pomislio da je to „mačji kašalj“ koji će on lako svladati.

Taj „mačji kašalj“ pretvorio se u pogibeljnu situaciju i za brod i za posadu, koja je na njihovu sreću i zahvaljujući pravodobnoj reakciji djelatnika ILK Sali – koji su, usput rečeno, također dovedeni u pogibelj jer spasilačka akcija u takvim uvjetima nije nimalo bezopasna – dobro završila. No moglo je proći i puno gore.

Neznanje, neiskustvo, lakomislenost i kršenje pomorskih propisa svake godine odnose ljudske živote

Neznanje i neiskustvo, svjesno ili nesvjesno kršenje pomorskih pravila i propisa, lakomislenost i neodgovornost, a nerijetko i konzumacija alkohola na brodu, svake godine na Jadranu odnesu u prosjeku dvadesetak ili više ljudskih života, a nekoliko stotina nautičara završi u našim medicinskim centrima na liječenju i saniranju ozljeda. Njima iskustvo plovidbe Jadranom vjerojatno neće ostati u lijepom sjećanju.

Sjetimo se pomorske nesreće iz 2011. godine u kojoj je hrvatski poduzetnik Tomislav Horvatinčić neodgovornom plovidbom svojom motornom brodicom izazvao pomorsku nesreću u kojoj je poginuo bračni par Salpietro iz Italije, ali i tragedije kod otoka Krka 2019. u kojoj je 28-godišnji mladić glisirajući preblizu obali usmrtio 19-godišnju Austrijanku koja je ronila s ocem.

Podsjetimo i na strašnu pomorsku nesreću u Koločepskom kanalu, u kojoj je 2017. godine u sudaru broda  „Danče“, službenog plovila Lučke kapetanije Dubrovnik i glisera-gumenjaka, poginulo sedmero ljudi, ali i prošlogodišnju nesreću u blizini otoka u Murtera u kojoj je 13-metarska motorna jahta kojom je upravljao hrvatski državljanin u punoj brzini udarila u ribarski brod i usmrtila brodskog kuhara.

Tribunj, nasukavanje, Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Nažalost takvih je primjera, ali i brojnih nasukavanja i potonuća jahti i brodica uslijed nevremena koji na sreću završe bez ljudskih žrtava, svake godine bezbroj. Stručnjaci za pomorski promet i vještaci za pomorske nesreće godinama apeliraju i upozoravaju na manjkavu prometnu kulturu na moru i na nepoštivanje propisa koji su u pravilu uzroci velike većine nesreća.

Uz to, i vlasnici čarter kompanija ističu da nisu u mogućnosti provjeravati kakvim pomorskim znanjem i iskustvom raspolažu inozemni nautičari koji unajmljuju njihove brodove, te da mogu tek vjerovati dozvolama koje im nautičari pokažu, a koje su im izdala ovlaštena tijela zemalja iz kojih dolaze.

Dozvole za upravljanje brodicama i našim se građanima izdaju samo na temelju teoretskog znanja

Na pitanje kakvo se stvarno znanje krije iza tih dozvola konkretan odgovor daju brojne  pomorske nesreće i incidenti koji se gotovo svakodnevno događaju na Jadranu. Mnoge od tih nesreća, one lakše, prođu „ispod radara“ medija, no one u kojima se bilježe i poginuli redovito šokiraju javnost.

No ono što najviše treba brinuti i na što možemo utjecati jest činjenica da se dozvole za upravljanje brodicama (do 15 metara dužine) hrvatskim građanima izdaju olako, samo na temelju teoretskog znanja „iz knjiga“ i bez provjere stvarnog, praktičnog poznavanja i sposobnosti primjene pomorskih propisa i vještina na moru.

Nažalost, mnoge od nesreća i incidenata na moru, osim inozemnih nautičara, skrive i neodgovorni, neiskusni i lakomisleni domaći moreplovci. Pa ako već ne možemo utjecati na znanje i odgovornost inozemnih nautičara, možemo bar na domaće.

Već godinama slušamo obećanja nadležnih stručnjaka, ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića i ravnatelja Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kapetana Siniše Orlića o planu da se izdavanje dozvola za upravljanje brodicama postroži i da se pravo na upravljanje brodicom ne može izdati bez provjere pomorskog znanja na moru.

No to još nismo dočekali. Koliko još ljudskih života mora biti izgubljeno da se riječi pretoče u djela?